1462. Na rijeci Breznici kod Pljevalja Turci su razbili vojsku Hercega Stjepana i tu ostali punih 450 godina - do 28. oktobra 1912.

1901. U Crnoj Gori je počeo da se primjenjuje posljednji plan i program za osnovne škole autora Đura Popovića, glavnog školskog nadzornika, jednog od najznačajnijih učitelja i nadzornika s kraja 19. i početka 20. vijeka. Nastavom je bilo obuhvaćeno 13 predmeta sa po 15 časova sedmično po razredima. Najviše časova posvećeno je maternjem jeziku i računanju.

1903. Na Cetinju je počeo sa radom prvi crnogorski dječji vrtić, "Djetski sad", velike knjeginje Milice Nikolajevne, kćerke knjaza Nikole, koja je za vrtić zakupila kuću, kupila namještaj i davala plate vaspitačicama. "Glas Crnogorca" u tekstu pod naslovom "Prvi dječji vrtić u Crnoj Gori", piše da se za upis javilo 179-oro djece, "No, zbog tijesnog zdanja, kao i zbog oskudice u zabavljačima, nijesu sva ta djeca primljena. Primljeno je svega 90-oro djece, ali tolika volja i kod roditelja i kod djece s molbom da se po koje novo dijete primi nije zadovoljena".

1954. U Beogradu rođen Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore, gdje je 1978. godine završio Pravni fakultet. Prvo je u Beogradu radio kao pripravnik i stručni saradnik u prvom Opštinskom javnom tužilaštvu u Beogradu i Okružnom javnom tužilaštvu u Beogradu, zatim u Podgorici u Okružnom sudu. Potom se bavio advokaturom. Zatim je ušao u političke vode i dvije godine bio ministar pravde u Vladi Crne Gore, a onda tri godine ministar unutrašnjih poslova. Predsjednik Vlade Republike Crne Gore je od 05. februara 1998. godine do 05. novembra 2002.godine. Za predsjednika Skupštine Republike Crne Gore izabran je 5. novembra 2002. godine. Za Predsjednika Republike Crne Gore Filip Vujanović prvi put je izabran 11. maja 2003.godine. Na prvim predsjedničkim izborima u nezavisnoj Crnoj Gori, 6. aprila 2008. godine, ponovo je izabran je za Predsjednika Crne Gore.

1965. Aktivnost na sprovođenju privredne reforme u Crnoj Gori veoma je intenzivna i postepeno ulazi u fazu konkretnog ostvarivanja ciljeva reforme, istaknuto je na sjednici Izvršnog vijeća, kojoj je predsjedavao Veselin Đuranović. Radne organizacije sve više prelaze od opštih stavova i uočenih problema na praktične mjere za njihovo sprovođenje i rješavanje...

1966. Žiri za dodjeljivanje Njegoševe nagrade za književnost u sastavu: Blaže Koneski, predsjednik, zatim Jovan Boškovski, Ciril Zlobec, Jure Kaštelan, Milo Kralj, Gustav Krklec, Mihailo Lalić, Vukašin Mićunović, Mira Mihelič, Vlatko Pavletić, Predrag Palavestra, Risto Trifković i Eli Finci, odlučio je većinom glasova ( 9:4) da Njegoševu nagradu, u iznosu od 20 hiljada novih dinara, dodijeli Miroslavu Krleži, za roman »Zastave« objavljen u zagrebačkom časopisu »Forum«.

1997. Potpisan sporazum o principima za razvoj demokratske infrastrukture u Crnoj Gori. Ovaj sporazum, u prisustvu predsjednika Skupštine Svetozara Marovića, potpisali su predsjednik Vlade Milo Đukanović, predsjednik DPS Milica Pejanović – Đurišić, predsjednik Narodne stranke dr Novak Kilibarda, predsjednik Liberalnog saveza Crne Gore Slavko Perović, predsjednik SDA za Crnu Goru Harun Hadžić, predsjednik Demokratskog saveza Mehmed Bardhi, predstavnik DUA Ferhat Dinoša i predsjednik SDP Žarko Rakčević. U međustranačkom dogovoru postignut je konsenzus da se vanredni parlamentari izbori održe najkasnije do kraja maja iduće godine.

1997. U Crnoj Gori se pojavio prvi nezavisni, privatni list, dnevno glasilo "Vijesti".

2009. Izložba radova Dimitrija Popovića, iz ciklusa "Marija Magdalena", otvorena u Dvorcu Petrovića na Kruševcu u Podgorici.

2010. Pripadnici prvog kontnigenta crnogorske vojske, koji su učestvovali u ISAF misiji u Avganistanu, poslije šest i po mjeseci, doputovali u Podgoricu.

U svijetu se, pored ostalog, dogodilo:

1159. Umro papa Adrijan IV, rođen kao Nikolas Brejkspir, jedini Englez koji je biran za poglavara katoličke crkve, 1154.

1715. Umro francuski kralj Luj XIV, "Kralj Sunce". Na prijesto stupio 1643. godine kao petogodišnjak, regentkinja bila njegova majka Ana Austrijska. Tokom njegove vladavine Francuska postala ekonomska i kolonijalna sila i centar evropske kulture. Sagradio Versaj, simbol apsolutističke monarhije.

1870. U bici kod Sedana u francusko-pruskom ratu Prusi pod komandom Helmuta fon Moltkea nanijeli težak poraz trupama francuskog cara Napoleona III, što je dovelo do pada Drugog carstva.

1875. Rođen američki pisac Edgar Rajs Barouz, poznat po seriji romana o Tarzanu, prevedenih na oko 60 jezika.

1900. Velika Britanija anektirala Južnoafričku Republiku.

1922. Rođen italijanski glumac Vitorio Gasman, jedan od najistaknutijih italijanskih filmskih i pozorišnih glumaca 20. vijeka. Filmovi: ''Sram'', ''Gorki pirinač'', ''Ana'', ''Ako dozvoljavate, govorimo o ženama'', ''Brankaleonova vojska'', ''Miris žene'', ''Toliko smo se voljeli'', ''Život je roman''.

1923. U zemljotresu koji je potpuno razorio japanski grad Jokohamu i gotovo uništio Tokio poginulo najmanje 142.000 ljudi, a 2,5 miliona ostalo bez domova.

1928. Albanija proglašena kraljevinom sa Zoguom I na prijestolu.

1939. Njemačka bez objave rata napala Poljsku i time počela Drugi svjetski rat, koji je trajao šest godina uz učešće 61 zemlje. Poginulo oko 50 miliona ljudi, a ranjeno više od 35 miliona.

1961. U Beogradu počela Prva konferencija šefova država i vlada nesvrstanih zemalja, kojoj su prisustvovali predstavnici 25 zemalja i 40 antikolonijalnih i oslobodilačkih pokreta. Poslije šest dana rada, skup usvojio dokumenta o principima nesvrstavanja kao nezavisnog vanblokovskog činioca.

1967. Umro ruski književnik Ilja Grigorjevič Erenburg. Njegov roman "Kravljenje" smatra se jednim od prvih djela koje je nagovijestilo destaljinizaciju u ruskoj književnosti.

1969. Grupa oficira s pukovnikom Moamerom Gadafijem na čelu oborila sa vlasti kralja Libije Idriza I i proglasila republiku.

1972. Američki velemajstor Robert Fišer u meču u Rejkjaviku pobijedio ruskog velemajstora Borisa Vasiljeviča Spaskog rezultatom 12,5:8,5 i postao 11. prvak svijeta u šahu. Titulu izgubio bez meča 3. aprila 1975, kada je odbio da prihvati uslove Međunarodne šahovske federacije, a za prvaka svijeta proglašen ruski velemajstor Anatolij Karpov.

1982. Umro bivši poljski lider Vladislav Gomulka, vođa Poljske radničke partije od 1943. do 1948. i od 1956. do 1970. godine.

1983. Sovjetski borbeni avion blizu poluostrva Sahalin oborio južnokorejski avion "boing 747", u kojem je poginulo svih 240 putnika i 29 članova posade.

1993. U Ženevi propali pregovori o okončanju 17-mjesečnog rata u Bosni i Hercegovini, pošto su predstavnici bosanskih muslimana odbacili mirovni plan međunarodnih posrednika.

1999. UNHCR saopštio da je, od juna, kada su okončani sukobi na Kosovu, oko 200.000 Srba i Roma napustilo tu pokrajinu, a da se na Kosovo vratilo 772.300 Albanaca, izbjeglih tokom višemjesečnih sukoba.

2003. Holandija postala prva zemlja u kojoj je dozvoljeno medicinsko korišćenje marihuane radi ublažavanja patnji oboljelih, posebno kod najtežih bolesti poput side i raka.