| Na današnji dan, 10. mart |
Danas je 10. mart. U Crnoj Gori i vezano za Crnu Goru, na današnji dan se dogodilo, pored ostalog:
1766. U Petrogradu je iznenada umro vladika Vasilije Petrovic, nezvanično pomoćnik vladike Save, a stvarno gospodar Crne Gore sve do svoje smrti. Vladika Vasilije je neumorno radio na ujedinjenju crnogorskih plemena, podsticao borbu protiv Turaka i bio protivnik mletačkog uticaja u Crnoj Gori. Zalagao se za tješnje veze sa Rusijom, zbog čega je tri puta tamo boravio. U Rusiji je 1754. godine izdao političko-propagandni spis "Istorja Černe Gore" - prvu istoriju Crne Gore, čime je želio ruske vladajuće krugove da zainteresuje za Crnu Goru.. Kad je umro, pnaređenju ruske carice Katarine Druge, sahranjen u kamenu grobnicu u Blagovještenskoj sabornoj crkvi Nevskog manastira, pored proslavljenog ruskog vojskovođe Suvorova. Njegovu ostavštinu ruska carica je poslala u Crnu Goru sa gramatom i trogodišnjom pomoći novom crnogorskom mitropolitu. Rođen je na Njegušima 1709. godine.
1879. U Crmnici rođen Jovan Plamenac, bivši ministar, crnogorski premijer, predsjednik Crnogorske narodne skupštine, glavni organizator Božićne pobune 1919. godine, slobodni zidar, publicist, strijeljali ga partizani. Bio je poslanik u crnogorskom parlamentu od 1906. godine, ministar prosvjete i crkvenih djela (1907.-1909.), ministar unutrašnjih poslova (1907.-1910.), predsjednik Crnogorske narodne skupštine (1911.), pa ponovo ministar unutrašnjih poslova (1912.-1913.), kada napušta državnu službu. Mjesec dana nakon Podgoričke skupštine, Plamenac je glavni organizator i inspirator Božićne pobune i crnogorskog ustanka koji je uslijedio. Do 1944. je Plamenac bio u Beogradu. Nije utvrđeno zbog čega je točno Plamenac sredinom 1944. usred ratnog haosa prevalio put od Beograda do rodne Crne Gore. Uhvatili su ga crnogorski partizani i po kratkom postupku strijeljali negdje u okolini Cetinja.
1628. Rođen je italijanski ljekar i botaničar Marčelo Malpigi, koji se smatra tvorcem mikroskopske anatomije. Pronašao je jako konveksno sočivo, jednostavni mikroskop koji uveličava do 180 puta.
1945. Tokio je u Drugom svjetskom ratu razoren napadom 300 američkih bombardera B-29. Poginulo je oko 100.000 stanovnika japanske prijestonice, a bez domova je ostalo oko million ljudi.
1948. Šef čehoslovačke diplomatije Jan Garig Masarik, sin prvog predsjednika Čehoslovačke Tomaša Masarika, izvršio je samoubistvo iskočivši kroz prozor zgrade ministarstva u Pragu.
1952. Bivši predsjednik Kube Fulensio Batista oborio je kubansku vladu i potom kao diktator vladao zemljom do 1959, kada ga je srušio s vlasti Fidel Kastro.
1959. U Lasi, glavnom gradu Tibeta, izbila je pobuna protiv kineske vlasti. Nakon višednevnih uličnih borbi Kinezi su ugušili pobunu, a Dalaj lama je izbjegao u Indiju.
1969. Džejms Erl Rej, optužen za ubistvo američkog crnačkog lidera Martina Lutera Kinga u aprilu 1968, osuđen je na 99 godina zatvora.
1990. Sud u Iraku osudio je na smrt britanskog novinara Farzada Bazofta zbog špijunaže. Uprkos talasu protesta u inostranstvu i apela iračkim vlastima da mu poštede život, pogubljen je 15. marta.
1993. Suharto je šesti put izabran za predsjednika Indonezije.
1997. Vatikan je uspostavio diplomatske odnose s Libijom.
2000. Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) uputila je protest srpskim vlastima zbog zatvaranja nezavisnih radio i televizijskih stanica u Srbiji, ocjenjujući da ova akcija vlasti "poprima alarmantne razmjere".
2001. SAD su uslovile ekonomsku pomoć SR Jugoslaviji saradnjom sa Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, zahtijevajući izručenje optuženih za ratne zločine, pije svega bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića i ratnog komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića do 31. marta. Nakon hapšenja Slobodana Miloševića SAD su odobrile pomoć Jugoslaviji od 50 miliona dolara.
2002. U odmazdi za pogibiju 11 Izraelaca u samoubilačkom bombaškom napadu arapskih ekstremista u Jerusalimu, izraelski helikopteri razorili su sjedište palestinskog vođe Jasera Arafata u Gazi.
2004. Libija je potpisala protokol kojim je dozvolila Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju pri UN, da vrši inspekcije u njenim atomskim skladištima.
2005. Umro je irski komičar Dejv Alen poznat po skečevima koje je izvodio sjedeći u barskoj stolici, sa cigaretom u jednoj i čašom viskija u drugoj ruci.
|
| Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i evropske integracije dao je danas pozitivno mišljenje na predloge Vlade Crne Gore da se za ambasadore u Sjedinjenim Američkim Državama i Italiji imenuju Srđan Darmanović i Vojin Vlahović. Predsjednik Odbora, Miodrag Vuković, kazao je novinarima, nakon zatvorene sjednice Odbora, da je to skupštinsko tijelo većinom glasova podržalo predlog da se Darmanović i Vlahović imenuju na ambasadorske funkcije.
|