RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Naslovna http://www.rtcg.me//rss.html RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis me http://www.rtcg.me/upload/thumbnail/2018/02/09/857486_rtcgjpg RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Naslovna http://www.rtcg.me//rss.html Džungla http://www.rtcg.me/tv/tvcg-2/film/250427/dzungla.html Nedjelja, 25. avgust u 22.15h na TVCG 2 ]]>

 

Izraelski putnik Josi Ginsberg susrijeće se s australijskim geologom u Boliviji. Zaveden njegovim pričama o izgubljenim plemenima i uzbudljivim pustolovinama odluči da mu se pridruži u daljnjem putovanju zajedno sa svojim prijateljima.

Duboko u amazonskoj prašumi tim je razdvojen, a Josi se nalazi zarobljen u okolišu iz noćne more okružen zastrašujućim protivnicima.

 

Uloge: Danijel Redklif, Jasmin Kasim, Luis Hoze Lopez...

Režija: Greg MekLin

]]>
Sun, 25 Aug 2019 22:15:00 +0100 Film http://www.rtcg.me/tv/tvcg-2/film/250427/dzungla.html
Sofija http://www.rtcg.me/tv/tvcg-1/serije/248070/sofija.html Nedjeljom u 21.30h na TVCG 1. ]]>

]]>
Sun, 25 Aug 2019 21:30:00 +0100 Serije http://www.rtcg.me/tv/tvcg-1/serije/248070/sofija.html
Granica http://www.rtcg.me/tv/tvcg-1/film/250511/granica.html Nedjelja, 25. avgust u 20.05h na TVCG 1. ]]>

]]>
Sun, 25 Aug 2019 20:05:00 +0100 Film http://www.rtcg.me/tv/tvcg-1/film/250511/granica.html
Fudbal: Budućnost - Zeta http://www.rtcg.me/tv/tvcg-2/sport/250510/fudbal-buducnost---zeta.html Nedjelja, 25. avgust u 19:00h, direktno na TVCG 2 ]]>

]]>
Sun, 25 Aug 2019 19:00:00 +0100 Sport http://www.rtcg.me/tv/tvcg-2/sport/250510/fudbal-buducnost---zeta.html
Zapis: Etno vodenica Pljevlja http://www.rtcg.me/tv/tvcg-1/dokumentarni/222031/zapis-etno-vodenica-pljevlja.html Nedjelja, 25. avgust u 16.55h na TVCG 1. ]]>

]]>
Sun, 25 Aug 2019 16:55:00 +0100 Dokumentarni http://www.rtcg.me/tv/tvcg-1/dokumentarni/222031/zapis-etno-vodenica-pljevlja.html
Stotine novih požara pustoše Amazoniju http://www.rtcg.me/vijesti/svijet/250570/stotine-novih-pozara-pustose-amazoniju.html Hiljade ljudi su angažovane na gašenju požara koji nastavljaju da pustoše amazonsku prašumu u trenutku kada raste međunarodni pritisak na predsjednika Brazila Žaira Bolsonara da učini više na obuzdavanju vatre. ]]>

Stotine novih požara izbile su na prostoru Amazona, a sudbina najveće tropske šume na planeti koja danima gori u fokusu je samita Grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) u francuskom gradu Bijaricu.

Najnoviji zvanični podaci pokazuju da su od januara širom Brazila zabilježena 78.383 požara, navodi Frans pres.

Više od polovine tih požara je na području Amazona, gdje živi više od 20 miliona ljudi. U četvrtak i petak planula su 1.663 nova požara, pokazuju podaci Državnog instituta za istraživanje svemira (INPE).

Direktor Instituta smenjen je početkom avgusta pošto je objavio podatke o krčenju šuma za koje Bolsonaro tvrdi da su netačni. Prema tim podacima, krčenje šuma u julu bilo je gotovo četiri puta veće nego u istom mjesecu 2018.

Bolsonaro je juče odobrio mobilizaciju vojske u cilju borbe protiv požara u Amazonu, ali je izjavio da ti požari ne mogu da posluže kao izgovor za uvođenje međunarodnih sankcija Brazilu.

Ukazom izdatim u petak uveče, Bolsonaro je odobrio da guverneri pogođenih saveznih država mogu da pozovu vojsku upomoć u borbi protiv požara.

Do sada je šest saveznih država tražilo pomoć vojske, a za operacije bez presedana na raspolaganju će biti 44.000 vojnika.

Vojska je danas počela da se razmješta u prašumi, a prvu misiju izvešće 700 vojnika kod grada Porto Veljo u saveznoj državi Rondonija.

Predsjednik SAD Donald Tramp i britanski premijer Boris Džonson ponudili su pomoć Brazilu.

U Sao Paolu i Rio de Žaneiru juče su zbog požara protestovale hiljade ljudi, a demonstracije su održane i ispred brazilskih ambasada i konzulata širom svijeta.

Francuski predsjednik Emanuel Makron optužio je Bolsonara da je lagao kada je obećavao mjere zaštite životne sredine i najavio da Pariz u postojećim okolnostima neće podržati kontroverzni sporazum o slobodnoj trgovini između Evropske unije i južnoameričkog trgovinskog bloka Merkosur.

Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk danas je rekao da će Evropljani teško ratifikovati trgovinski sporazum Unije i Merkosura ako se ne ugase požari u Amazoniji.

"Svakako da podržavamo sporazum EU i Merkosura, ali je teško zamisliti skladni proces ratifikacije u evropskim zemljama dok brazilska vlada dozvoljava uništenje zelenih pluća Zemlje", rekao je Tusk malo prije početka samita G7 u Bijaricu.

]]>
Sun, 25 Aug 2019 08:35:00 +0100 Svijet http://www.rtcg.me/vijesti/svijet/250570/stotine-novih-pozara-pustose-amazoniju.html
Za šest mjeseci raspisao 62 potjernice http://www.rtcg.me/vijesti/hronika/250569/za-sest-mjeseci-raspisao-62-potjernice.html U toku 2018. NCB INTERPOL-a Podgorica raspisao je ukupno 95 potjernica, dok su za prvih šest mjeseci ove godine raspisane već 62 međunarodne potjernice, po zahtjevu crnogorskih pravosudnih organa, kazao je u razgovoru za Vikend novine v.d. načelnika Odsjeka za međunarodnu operativnu policijsku saradnju Interpol Europol SIRENE Dejan Boljević. ]]>

Prema njegovim riječima, u Interpolovoj bazi podataka trenutno egzistiraju 292 međunarodne potjernice od IP Podgorica, ali taj broj varira na dnevnom nivou.

“Od trenutno ukupnog broja raspisanih međunarodnih potjernica, oko 198 međunarodnih potjernica je raspisano za crnogorskim državljanima. Na javnom sajtu INTERPOL-a trenutno je objavljeno osam potjernica koje su raspisane od IP Podgorica, od kojih su tri raspisane za crnogorske državljane. Dakle, većina međunarodnih potjernica, ne samo naših već i drugih zemalja, se ne objavljuje na javnom sajtu Interpola jer se ove potjernice koriste za policijsku i sudsku upotrebu u međunarodnoj policijskoj saradnji, a objavljuju se javno u rijetkim slučajevima kada se procijeni da bi javno objavljivanje potjernice doprinijelo pronalasku lica”, kazao je Boljević za Vikend novine.

Prošle godine 95 potjernica

Tokom 2018. godine, prema njegovim riječima, NCB INTERPOL Podgorica je raspisao ukupno 95 međunarodnih potjernica, od čega je za crnogorskim državljanima od tog broja bilo 68 potjernica.

“U toku 2018. godine po osnovu međunarodnih potjernica Crne Gore, u inostranstvu su ukupno uhapšene 54 osobe (Srbija, Hrvatska, Njemačka, Mađarska, Francuska, Austrija itd), a u prvih šest mjeseci ove godine ukupno je u inostranstvu lišeno slobode 20 lica (Srbija, Njemačka, Francuska, Španija, Belgija itd)”, naveo je Boljević, dodajući da je prošle godine po osnovu inostranih međunarodnih potjernica u Crnoj Gori uhapšeno ukupno 78 lica, dok je u prvoj polovini ove godine lišeno slobode 29 lica.

Tokom 2018. godine, kako je naveo Boljević, realizovano je 85 ekstradicija u Crnu Goru i iz Crne Gore, dok je u prvoj polovini ove godine realizovano 49 ekstradicija u Crnu Goru i iz Crne Gore.

“Najveći broj lica koji se potražuju po potjernicama NCB INTERPOL-a Podgorica lociraju se u zemljama u regionu, najčešće u Srbiji i Bosni Hercegovini, kao i zemljama Zapadne Evrope. Od zemalja Zapadne Evrope izdvojili bi Njemačku i Mađarsku”, kazao je Boljević.

Najviše potražuju vanevropske zemlje

Broj međunarodnih potjernica koje Odsjek za međunarodnu policijsku saradnju INTERPOL Europol SIRNE iz inostranstva zaprimi je, kako je pojasnio Boljević, promjenjiv u svakom periodu, ali u posljednjem mjesecu je najveći broj međunarodnih potjernica raspisan od vanevropskih zemalja.

“Međutim, najviše direktnih zahtjeva za lociranje traženih lica a zasnovanih na osnovu operativnih saznanja da se lica nalaze u Crnoj Gori (ciljane potrage), Odsjek za međunarodnu policijsku saradnju INTERPOL Europol SIRNE dobija od zemalja iz regiona, među kojima najviše iz Srbije a od zemalja zapadne Evrope izdvaja se Njemačka”, naveo je Boljević.

Što se tiče operativnih aktivnosti u kojima učestvuje odsjek na čijem je čelu, Boljevć ističe da učestvuju u skoro svim združenim operativnim aktivnostima.

“Prije svega EUROPOL-a, FRONTEX-a, INTERPOL-a ali i drugih međunarodnih organizacija (SELEC i dr) usmjerenim na suzbijanju teškog i organizovanog kriminala sa međunarodnim elementom: krijumčarenje migranata, oružja, opojnih droga, trgovinama ljudima, a za koje je utvrđeno da imaju uticaja na Crnu Goru ili da bi Crna Gora svojim učešćem mogla dati doprinos tokom realizacije”, kazao je Boljević.

Prvi u svijetu po broju provjera

Prema podacima koji raspolažu, najveći broj raspisanih međunarodnih potjernica od IP Podgorica je iz oblasti imovinskih delikata nakon čega slijede krivična djela iz oblasti zloupotrebe narkotika, krivična djela protiv života i tijela i privrednog kriminaliteta.

“Važan je podatak da je Crna Gora, kao država članica Interpola, i dalje na prvom mjestu u svijetu po broju provjera lica, vozila i dokumenata u odnosu na broj stanovnika, a NCB Interpol Podgorica je u vrhu članica Interpola po broju razmijenjenih podataka sa drugim biroima Interpola. Predstavnik crnogorske policije nedavno je izabran za člana Evropskog komiteta Interpola i on će, u mandatu od četiri godine, u ovom tijelu Interpola zastupati interese Crne Gore i država bivše Jugoslavije”, kazao je Boljević.

Realizovano pet ciljanih potraga za članovima kriminalnih organizacija

Odsjek za međunarodnu policijsku saradnju INTERPOL Europol SIRENE intenzivno sarađuje sa inostranim partnerima u cilju lociranja i lišenja slobode najtraženijih lica sa posebnim akcentom na članove OKG-a.

“S tim u vezi razmijenjen je veliki broj operativnih podataka, organizovani su operativni sastanci i održavana je stalna veza između istražitelja. Kao rezultat svih tih aktivnosti u posljednje vrijeme uslijedila su veoma značajna lišenja slobode visokorangiranih članova OKG-a (ciljane potrage) u inostranstvu, na osnovu podataka koje je drugim biroima Interpola dala crnogorska policija, kao i obrnuto. U inostranstvu je, u posljednjem periodu, realizovano devet lišavanja slobode u okviru ciljanih potraga, dok je kod nas realizovano pet takvih ciljanih potraga za članovima kriminalnih organizacija. Kada govorimo o pripadnicima OKG-a iz Crne Gore, crnogorska policilja potražuje sva ona lica za kojima su ispunjeni zakonski uslovi da se mogu potraživati na međunarodnom planu radi izručenja nadležnim organima Crne Gore, bilo radi izvršenja pravosnažnih presuda ili radi obezbjeđivanja njihovog prisustva u krivičnim postupcima, a za koje postoje saznanja da se ne nalaze više u Crnoj Gori”, kazao je Boljević.

]]>
Sun, 25 Aug 2019 08:27:00 +0100 Hronika http://www.rtcg.me/vijesti/hronika/250569/za-sest-mjeseci-raspisao-62-potjernice.html
Knežević i Bečić nemaju nekretnina http://www.rtcg.me/vijesti/politika/250568/knezevic-i-becic-nemaju-nekretnina.html Gotovo svi lideri parlamentarnih partija u Crnoj Gori posjeduju brojne nekretnine, a osim stambenih jedinica, imaju apsolutno ili djelimično vlasništvo nad više poslovnih prostora, livada, šuma, voćnjaka… ]]>

Predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović, kako proizilazi iz njegovog imovinskog kartona koji je prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije, posjeduje stan od 187 kvadrata, dva pašnjaka od 805 i 440 kvadrata, kao i livadu površine 243 kvadrata. Na njegovo ime vode se i ruševine dva objekta od 30 i 40 kvadrata.

Đukanović, takođe, ima 50 odsto udjela u vlasništvu u kompaniji Global Montenegro i 25 odsto u Univerzitatsu.

Sa druge strane, jedan lider najjačeg opozicionog saveza Demokratskog fronta i predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić posjeduje 50 odsto vlasništva nad kućom od 360, pomoćnim objektom od 73 i placem od 600 kvadrata. Mandić ima i 25 odsto vlasništva nad zemljištem i šumom od 10 hektara, kao i još jednim zemljištem i pašnjakom od 74 hektara. Na njegovo ime vodi se i 25 odsto vlasništva nad dvije kuće od 120 i 80 kvadrata, pomoćnim objektom od 100 i placem od 300 kvadrata.

Mandićev koalicioni kolega, lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević vlasnik je stana od 143 i garaže od 13 kvadrata.

Za razliku od njih dvojice, Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije, kako to proizilazi iz njegovog imovinskog kartona, ne posjeduje bilo kakvu nepokretnu imovinu. U Kneževićevom imovinskom kartonu upisan je jedino dug u iznosu od 20.000 eura.

Nepokretnu imovinu ne posjeduje ni lider Demokrata Aleksa Bečić. On je Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio jedino vlasništvo dva motorna vozila, “Reno megan” i “Nisan prima”, proizvedena 2010. i 1997. godine.

Sa druge strane, vlasništvo nad brojnom nepokretnom imovinom Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio je predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković.

On posjeduje četiri poslovna prostora površine od 67, 154, 56 i 73 kvadrata. Vlasnik je i kuće od 140 kvadrata, dva dvorišta od 235 i 500 kvadrata, kao i garaže površine 14 metara kvadratnih.

Joković u svom vlasništvu ima i dva voćnjaka od 263 i 344 kvadrata, ali i šume od 819, livade od 692 i neplodnog zemljišta od 119 kvadrata. Lider SNP-a, kako piše u njegovom imovinskom kartonu, vlasnik je i firme Citrus d.o.o, a posjeduje i gotovinu u iznosu od 42.000 eura.

Za Jokovićem po broju nepokretne imovine ne zaostaje mnogo ni predsjednik Socijaldemokrata Ivan Brajović, koji je vlasnik dva stana od 95 i 32 kvadrata, kuće sa livadom ukupne površine 5.359, kao i još jedne kuće od 130 kvadrata. Na njegovo ime vodi se sedam šuma površine 876, 1.545, 1.795, 518, 1.598, 994 i 40 kvadrata.

I bivši predsjednik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić posjeduje stan sa potkrovljem površine 74 + 37 kvadrata, kao i još jedan stan od 137 kvadrata. Vlasnik je i građevinskog zemljišta površine 500 metara kvadratnih. Krivokapić je naveo da posjeduje tri pištolja marki “Zastava” i “Glok”.

Lider Demosa Miodrag Lekić vlasnik je dva stana od 98 i 86 kvadrata, a posjeduje i 33 odsto udjela u vlasništvu nad još jednim stanom od 68 kvadrata. Vlasnik je vikendice i placa od 101 i 150 kvadrata, posjeduje i 33 odsto udjela u vlasništvu nad kućom sa pomoćnim objektom od 70 + 20 i zemljištem od 38.999 kvadrata. Lekić ima i 25 odsto udjela u vlasništvu nad još jednim zemljištem od 18.049 kvadrata.

Na ime predsjednika Bošnjačke stranke Rafeta Husovića vodi se stan od 74, kuća od 180 i pašnjak od 39 kvadrata.

]]>
Sun, 25 Aug 2019 08:19:00 +0100 Politika http://www.rtcg.me/vijesti/politika/250568/knezevic-i-becic-nemaju-nekretnina.html
"Opslužili 1,7 miliona putnika i prihodovali 21 milion" http://www.rtcg.me/vijesti/turizam-i-ekologija/250567/opsluzili-17-miliona-putnika-i-prihodovali-21-milion.html Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić je u intervjuu Pobjedi saopštio da je veoma zadovoljan ostvarenim rezultatima u ovoj godini i najavio da će ona biti uspješnija od rekordne prošle godine. ]]>

On je kazao da je trend rasta prometa u crnogorskim vazdušnim lukama nastavljen i u ovoj godini, tokom koje je na oba crnogorska aerodroma opsluženo 1,7 miliona putnika. Očekuje da će do kraja godine na crnogorskim aerodromima biti ostvaren promet od preko 2,6 miliona putnika. Rast prometa putnika i aviona, je kako je naveo, pratio i rast prihoda koji u ovom trenutku iznose preko 21 milion eura.

Koliki je promet putnika na crnogorskim aerodromima zabilježen u toku ove godine?

ORLANDIĆ: Trend rasta prometa u crnogorskim vazdušnim lukama nastavljen je i ove godine, do 18. avgusta na oba naša aerodroma opsluženo je 1,7 miliona putnika, čak 126.000 više nego u istom periodu prošle godine. Tokom prvih 18 dana avgusta kroz Aerodrom Podgorica i Aerodrom Tivat prošlo je 283.947 putnika, a samo prošle sedmice opsluženo je 108.000 putnika.

Na Aerodromu Podgorica od početka godine opsluženo je 813.321 putnik, sedam odsto više nego lani, dok je na Aerodromu Tivat došlo do rasta od devet odsto. U našoj primorskoj vazdušnoj luci je opsluženo 890.972 putnika i vrlo brzo ćemo dočekati i milionitog putnika.

Da li ste zadovoljni sa tim prometom i da li je on na nivou planiranog?

ORLANDIĆ: Veoma sam zadovoljan svim ostvarenim rezultatima, pa i rastom prometa saobraćaja. Ti podaci su jasan pokazetelj koliko smo u prethodnom periodu radili na poboljšanju aviodostupnosti, povećanju broja linija, uspostavljanju novih parterskih odnosa. Podatak da ćemo na kraju ove godine imati čak milion putnika više nego 2015. godine je izuzetan! Sudeći prema najavama koje dobijamo od avio-kompanija, do kraja godine na oba crnogorska aerodroma biće opsluženo preko 2,6 miliona putnika. Sasvim je izvjesno da će 2019. godina biti uspješnija i od rekordne 2018-e. Smatram da su svi podaci koje sam naveo, na ponos cijele turističke privrede Crne Gore jer pokazuju koliko smo svi zajedno naporno radili na aviodostupnosti, promociji i podizanju kvaliteta ponude.

Sa koliko je destinacija povezana Crna Gora preko crnogorskih aerodroma?

ORLANDIĆ: Sa preko 70 destinacija su ove godine slijetali avioni na crnogorske aerodrome. Samo tokom prethodne dvije godine otvoreno je čak 36 novih avio-linija i ponosan sam na činjenicu da su svi pregovori koje smo otvarali završeni uspješno.

Kakvi su finansijski rezultati i pokazatelji kompanije Aerodromi Crne Gore u dosadašnjem periodu godine?

ORLANDIĆ: Već sam rekao da sam zadovoljan svim postignutim rezultatima, pa samim tim i finansijskim. Rast prometa putnika i aviona pratio je i rast prihoda koji u ovom trenutku iznose preko 21 milion eura. Jasnu sliku o dobiti ćemo imati nakon ljetnje sezone jer se u tom periodu vrši značajnija naplata prihoda, iako već sada imamo rast od preko deset odsto. Dakle i ove godine ćemo biti značajan činilac za državni budžet, ali uspijevamo i da od sredstava koje zaradimo da ulažemo u razvoj, novu opremu i znanja naših zaposlenih.

Da li smatrate, da će na osnovu dosadašnjih rezultata, kompanija ovu godinu završiti pozitivno, u plusu?

ORLANDIĆ: Svakako. I ove, kao i svake prethodne godine, Aerodromi Crne Gore će biti u plusu. Mi smo stabilno, profitabilno i nadasve perspektivno preduzeće. Redovno izmirujemo sve obaveze prema zaposlenima, kreditorima, dobavljačima, a značajno doprinosimo državnoj kasi. Moram istaći odličnu saradnju koju imam sa Odborom direktora naše kompanije koja je doprinijela ovako dobrim rezultatima na svim nivoima.

Lani je izgrađen dodatni terminal na tivatskom aerodromu. Da li je ta investicija opravdala očekivanja?

ORLANDIĆ: Da nijesmo izgradili terminal 2, imali bi potpuni kolaps na Aerodromu Tivat. Otvorili smo ga za putnike polovinom juna, kada je terminal 1 postao pretijesan i do sada je blizu 90.000 putnika prošlo kroz njega. Zaista je investicija bila i više nego opravdana jer nam je dodatni prostor bio prijeko potreban. Uložena finansijska sredstva u izgradnju i opremanje terminala 2 će nam se vratiti već krajem naredne godine.

Ranije je najavljena izgradnja sličnog objekta na podgoričkom aerodromu. Da li će i kada on biti izgrađen?

ORLANDIĆ: Vjerujem da ćemo ubrzo dobiti saglasnost Ministarstva saobraćaja i pomorstva za nastavak uspješnje saradnje sa kancelarijom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj u Crnoj Gori (UNDP). Realizacija tog projekta podrazumijeva novih 1.000 metara kvadratnih za putnike, kao i novih šest ček-in šaltera na Aerodromu Podgorica. Zbog velikog povećanja saobraćaja koji imamo na podgoričkom aerodromu, realizacija ovog projekta je od velikog značaja. Funkcionisanje terminala 2 u Tivtu je najbolja potvrda da su odluke koje smo donijeli zajedno sa Vladom izuzetno važne i u potpunosti opravdane.

Da li ste zadovoljni saradnjom sa avio-kompanijama?

ORLANDIĆ: Imamo zaista sjajnu saradnju sa svim avio-kompanijama, a njihovo povjerenje u nas ogleda se u povećanju broja linija i rotacija.

Ove godine smo dobili još nekoliko respektabilnih partnera, među kojima je i najznačajnija evropska kompanija Lufthansa, čiji avioni saobraćaju iz Frankfurta i Minhena ka Tivtu. Izuzetno sam zadovoljan što su avioni gotovo uvijek puni i nadam se da ćemo produbiti saradnju. Produbili smo saradnju sa kompanijama koje godinama saobraćaju ka Crnoj Gori. Vijest koja će obilježiti ovu godinu je linija Podgorica Barselona. Imali smo pregovore sa nekoliko kompanija i na kraju smo se dogovorili sa postojećim partnerom Ryanairom, koji je ove godine otvorio još jednu novu liniju i to ka Bolonji. Od aprila Lauda motion realizuje liniju Štutgart Podgorica. Značaj te linije je utoliko veći ako se zna da će naredne godine Crna Gora biti zemlja partner evropskog sajma turizma u Štutgartu koji je svake godine najposjećenija turistička berza.

Da li smatrate da je državni domaći menadžment do sad dobro odradio posao upravljanja aerodromima, s obzirom na to da su pojedini vladini zvaničnici u ranijem periodu imali zamjerke na upravljanje aerodromima?

ORLANDIĆ: Sve što sam Vam u dosadašnjem razgovoru rekao, jasno govori samo za sebe. Uvijek može bolje, ja sam prvi samokritičan, ali hajde da ne umanjujemo i ne omalovažavamo dobre stvari koje se rade u ovoj zemlji i to ne samo kad su Aerodromi Crne Gore u pitanju. Pa mi smo prije 15 godina imali godišnji promet na oba aerodroma, koliko se sada na Aerodromu Tivat opsluži za dva mjeseca. Od svega desetak linija došli smo na cifru od preko 70. Dobili smo status aerodroma Evropske unije kada je u pitanju bezbjednost. Može li i mora li više i kvalitetnije? Može i mora. Mi smo upravo uz veliku podršku Vlade za samo četiri mjeseca izgradili novi terminal u Tivtu. Zar to dovoljno ne govori, da kad se nešto hoće, onda se i može.

Saradnja sa MA funkcionalna i pored tereta dugova

Koliki je dug Montenegro erlajnza (MA) prema kompaniji Aerodromi Crna Gora i koliko on opterećuje vaše poslovanje?

ORLANDIĆ: Dug neupitno postoji i nije mali. Ali postoji i potreba da Crna Gora kao turistička destinacija ima nacionalnu avio-kompaniju i na nadležnima je da nađeodrživ model. Menadžmenti Aerodroma Crne Gore i Montenegro erlajnza (MA) pokušavaju i u velikoj mjeri uspijevaju da saradnja bude funkcionalna. Često se zaboravlja da Aerodromi Crne Gore posluju izuzetno uspješno, uprkos tom velikom teretu pod kojim radi i ovaj i prethodni menadžment.

Veliko interesovanje arapskih avio-kompanija

Ima li najava dolaska novih avio-kompanija na crnogorsko tržište?

ORLANDIĆ: U toku su pregovori sa nekoliko ne samo evropskih već i svjetskih kompanija. Siguran sam da će biti uspješni. Veliko je interesovanje iz arapskih zemalja, mislim da ćemo uspjeti da se bolje povežemo i sa tim tržištem. Potpuno je izvjesno da će Crna Gora preko njenih aerodroma naredne godine biti još bolje povezana, naročito sa tržištima koja do sada nijesmo uspjeli da pokrijemo.

]]>
Sun, 25 Aug 2019 08:11:00 +0100 Turizam i ekologija http://www.rtcg.me/vijesti/turizam-i-ekologija/250567/opsluzili-17-miliona-putnika-i-prihodovali-21-milion.html
"Otvorena pitanja sa CG riješiti sporazumom" http://www.rtcg.me/vijesti/politika/250566/otvorena-pitanja-sa-cg-rijesiti-sporazumom.html Amerikanci odavno imaju dva konkretna zahtjeva koja su već ispostavljena Srbiji da sa Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom potpiše sporazum o stabilizaciji i normalizaciji odnosa, poput onog koji je potpisan sa Hrvatskom, kaže Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose, govoreći za Pobjedu o posjeti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića SAD-u i sastanku sa državnim sekretarom Majkom Pompeom. ]]>

Precizirajući da je najveću pažnju tokom posjete izazvalo kosovsko pitanje, Janjić navodi da je tema broj dva bila odnosi sa susjedima u regionu.

“Mi ne znamo detalje dogovora, ali je tema da treba rješavati otvorena pitanja koja postoje sa susjedima. Smatram da je zahtjev potpisivanja sporazuma sa Crnom Gorom vjerovatno reakcija zbog snažnog uticaja Rusije u Crnoj Gori i pokušaja puča na dan izbora u koji je bio uključen dio ljudi iz bezbjednosnih struktura iz Srbije”, smatra on.

Janjić ističe da ranije taj zahtjev nije postojao i da je on formulisan prije dvije i po-tri godine, jer je ocjena da odnosi Srbije Crne Gore nijesu dobri i da se moraju naknadno rješavati iako Srbija nije osporila rezultate crnogorskog referenduma.

Akcenat posjete u javnosti u Srbiji stavljen je isključivo na Kosovo, odnosno na pronalaženje rješenja za nastavak razgovora sa Albancima.

Na pitanje da li je blizu rješenje i može li se govoriti o priznanju Kosova od strane Srbije, analitičari još ne znaju odgovor.

“Posjeta pokazuje posvećenost administracije SAD da što prije dođe do pune normalizacije odnosa vlasti u Beogradu i Prištini, prije svega do deblokade ovog procesa koji je zastao prije gotovo godinu dana”, rekao je Pobjedi dr Dragan Đukanović, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu.

On precizira da je sada spremnost za deblokadu veća jer se uključio i državni sekretar SAD Majk Pompeo i navodi:

“Mislim da Amerika u ovoj akciji vidi neki posao koji je otpočet još 2011. godine, a koji nije završen. Oni smatraju da je nužno doći do kompromisa pa su možda i spremniji na neka fleksibilnija rješenja”.

Za direktora Centra za regionalizam Aleksandra Popova, ulazimo u novu fazu oko kosovskih pregovora jer Briselski sporazum nije sproveden.

“SAD su ušle u taj prazan prostor i one su sada važan faktor u rješenju kosovskog problema. One ne koriste meku moć kao Evropa već rade na način koji je nazvan holbrukovanje, zavrtanje ruku (Ričard Holbruk, SAD diplomata koji je sa Miloševićem pregovarao pred bombardovanje SRJ 1999. god prim. aut.) kada želiš da dvije strane privoliš da prihvate sporazum”, objasnio je Popov za Pobjedu i podsjetio da u ovom pregovaračkom procesu SAD imaju prednost zbog apsolutnog uticaja na Kosovu.

“U igre oko Haradinaja su umiješane ruke SAD i buduća vlada Kosova će omogućiti formiranje nastavka pregovora”, kaže Popov.

Razgraničenje

On podsjeća da su SAD uvele element razgraničenja što daje alibi Vučiću jer ne može neko da dobije sve a drugi ništa i ocjenjuje da bi razgraničenje bilo loše za ljude koji žive u enklavama.

“Srbi u Klini kod Peći su mi rekli da je za njih najgora varijanta razgraničenje, jer će im tada Albanci reći šta tražite u enklavama, imate svoj dio Kosova”, objašnjava Popov.

Prema ocjeni profesora Đukanovića i Janjića, razgraničenje nije tema.

Poruke

“U ovom trenutku ta opcija nije na stolu. Ragraničenje je potisnuto kao opcija jer oko njega ne postoji saglasnost između Vašingtona i Brisela, pa ni unutar EU između vodećih država Francuske i Njemačke”, smatra prof. Đukanović, dok Janjić napominje da se razgraničenje pojavilo zbog loše medijske interpretacije posjete.

Postavlja se pitanje znači li to da razgraničenje, podjela i razmjena teritorija opština Bujanovac i Preševo sa juga Srbije za sjever Kosova ne dolazi u obzir.

“Pompeo govori o punoj normalizaciji odnosa koja ne znači nikakvu novinu. Ni po čemu se ne vidi da je Pompeo podržao priču o promjeni granica, naprotiv. Novina je samo da je Srbiji stavljeno do znanja da žele rješenje za Kosovo u relativno dohvatljivom roku”, objašnjava Janjić.

On podsjeća da je dva dana poslije skupa Vučića Pompea bilo različitih interpretacija i na kraju je Stejt department izdao saopštenje i Vučić se pojavio na Glasu Amerike.

“SAD kaže da će učestvovati, ali da će dijalog Kosovo Srbija voditi EU i tu nema ništa novo”, tvrdi Janjić.

Podsjetimo na izričito pitanje novinara da li će Srbija priznati Kosovo predsjednik Srbije je odgovorio: “Ne može neko da dobije sve, a drugi ništa”.

Ipak, sagledavajući cjelokupnu situaciju u kojoj se nalazi Srbija Popov podsjeća da su SAD unijele novi element razgraničenja što je zbunilo evropske partnere.

“Ako bi došlo do podjela Kosova, onda bi se domino efekat mogao prenijeti na to da se teritorija zaokružuje po etničkom principu. Ako bi Vučić izboksovao da dobije sjever Kosova za razmjenu za Bujanovac i Preševo i ako bi u tom pregovarčkom procesu izdejstvovao eksteritorijalnost za srpske manastire na Kosovu, onda bi imao alibi da je uradio maksimum”, ukazuje Popov i nagovještava da zbog izborne godine predsjedniku SAD Donaldu Trampu odgovara da se sporazum Beograd Priština potpiše u Bijeloj kući baš kao što je Bil Klinton uknjižio Dejton u svojoj predizbornoj godini.

Srbi u regionu

Pitanje je da li će rješenje za Kosovo umiriti Srbe u regionu čije je nezadovoljstvo često inspirisano iz Beograda.

“Rješavanje Kosova će stvoriti uslove za prihvatanje jedne nove realnosti koja će podrazumijevati puno prihvatanje postjugoslovenske realnosti. Dakle, to bi podrazumijevalo da je u ovom momentu nastao novi odnos snaga na Balkanu i novih subjekata i država”, odgovara prof. Đukanović i pojašnjava da se mora percipirati da je Jugoslavija odavno nestala i na njenom mjestu nastale su nove države.

“Srbija kao jedna od tih država treba u potpunosti da poboljša i koriguje odnose sa drugim akterima, mislim na Hrvatsku i BiH, a u širem kontekstu i na Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju”, objasnio je Popov.

Za Popova nije samo pitanje reakcije Srba u regionu. Tvrdeći da imamo više pitanja nego odgovora, za njega jedno je od važnih pitanja šta će biti ako SAD preuzmu pregovarački proces: da li će raditi sinhronizovano sa EU, na koji način će raditi, ako SAD uđu u pregovore šta je garant da neće ući Rusija, da li će se onda cio proces vratiti pod okrilje UN. Ipak, zaključuje “da ukoliko se ne razriješi kosovski čvor imamo stavku manje u pregovorima sa EU“.

Rješenje na pomolu

“Iskreno se nadam da se nalazimo pred deblokadom samog procesa normalizacije između Prištine i Beograda, a što se tiče konačnog rješenja možda je rano govoriti. U ovom trenutku je najbitnije da se osigura makar i minimalni kompromis koji bi podrazumijevao da zvanični Beograd dobije nešto što se odnosi na osnovnu zaštitu srpskog stanovništva i vjerskih objekata SPC na Kosovu objašnjava”, prof. dr Dragan Đukanović

Kuda ide Srbija

“Prva i osnovna tema je o reformama same Srbije i gdje ona ide u EU i NATO ili u Evroaziju sa tog stanovišta su poruke jasne: SAD će podržati Srbiju koja ide ka Evropi. NATO niko ne spominje direktno, ali Pompeo govori o evroatlantskim integracijama, dakle, evroatlanske integracije su se vratile kao termin što je novina i interes za ukupne reforme Srbije”, ocjenjuje Dušan Janjić.

Ozbiljno zagrijevanje

“Ovdje se stalno kalkulisalo da se gubitak Kosova može nadoknaditi priznanjem Republike Srpske – bilo kakvo rješenje za Kosovo irnace posljedice na stanje u regionu i Evropi. Ovo je sada ozbiljnije zagrijevanje. Nije slučajno što je poziv iz SAD baš sada došao Vučiću. Amerika, a možda i EU bi da do kraja godine dođe do pravno obavezu-jućeg sporazuma”, smatra Aleksandar Popov.

]]>
Sun, 25 Aug 2019 08:03:00 +0100 Politika http://www.rtcg.me/vijesti/politika/250566/otvorena-pitanja-sa-cg-rijesiti-sporazumom.html
Sunčano, do 35 stepeni http://www.rtcg.me/vijesti/servisne-informacije/250548/suncano-do-35-stepeni.html Na jugu Crne Gore danas će biti pretežno sunčano uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti, a u centralnim i sjevernim predjelima od sredine dana promjenljivo oblačno, uz mjestimičnu kišu ili pljusak sa grmljavinom. ]]>

 

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar če biti uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha od deset do 22, najviša dnevna od 23 do 35 stepeni.

]]>
Sun, 25 Aug 2019 07:55:00 +0100 Servisne informacije http://www.rtcg.me/vijesti/servisne-informacije/250548/suncano-do-35-stepeni.html
Dobro jutro Crna Goro http://www.rtcg.me/tv/tvcg-1/informativni/787/dobro-jutro-crna-goro.html Jutarnji program, TVCG 1, od 07h-11h, Nedjelja, 25.08. 2019. ]]> U emisiji govorimo o:

-Školi crnogorskog jezika za inostrane studente slavistike

-U goste nam dolazi Ana Vujadinović, scenaristkinja

-Osvrnućemo na peti jubilarni etno kamp u Kolašinu

Najavljujemo:

-Klapa “Bisernice boke” proslavlja 40 godina postojanja

-Ekipa sa terena uživo će nas informisati o aktuelnostima iz Podgorice, a nakon toga posjetiće crnogorsku prijestonicu...

-Uz servisne informacije, aktuelne priče, gledaćete i redovne rubrike: dječiji kutak, kulturni vodič, ukusi jutra, okom gledalaca...

Urednik i voditelj emisije: Dejan Bijelić

Urednica Jutarnjeg programa: Ljiljana Savić

e-mail: jutarnjivikendom@rtcg.org

 

]]>
Sun, 25 Aug 2019 07:00:00 +0100 Informativni http://www.rtcg.me/tv/tvcg-1/informativni/787/dobro-jutro-crna-goro.html
25. avgust http://www.rtcg.me/kultura/kalendar/20489/25-avgust.html Izbor i priprema: Č. Đurđić ]]>

Na današnji dan 325. završen je u Nikeji prvi vaseljenski crkveni sabor koji je sazvao rimski car Konstantin Veliki. Nikejski sabor osudio je različite jeresi, posebno aleksandrijskog sveštenika Arija, uspostavio doktrinu o svetom trojstvu i reformisao julijanski kalendar.

1497 - Zetsko-crnogorski vladar Đurđe Crnojević sastao se u Milanu s francuskim kraljem Lujom XII. Njegov dolazak u Mletke motivisan je pokušajem oživljavanja krstaškog rata protiv Otomanske imperije. Mletački izvještaji govore da se do tada nije desilo da francuski kralj pruži utočište nekom strancu, kao što je u ovom slučaju Đurđu Crnojeviću, tada odbjeglom zetskom knezu.

1530 - Rođen je ruski car Ivan IV Vasiljevič, poznat kao Ivan Grozni. Nadimak Grozni dobio je zbog grubog načina na koji je suzbijao samovolju boljara. Osnovao je grad Arhangelsk i pripojio Sibir Rusiji, a za njegove vladavine počela je da radi 1553. prva štamparija u Rusiji.

1744 - Rođen je njemački pisac, filozof i protestantski teolog Johan Gotfrid fon Herder. Svojim djelom uticao je na njemački romantizam posebno na mladog Getea i književni pokret "Šturm und drang". U zbirku "Glasovi naroda u pjesmama" uvrstio je i četiri epske narodne pjesme, među kojima i "Hasanaginicu" u Geteovom prevodu.

1807 - U Kotoru su se sastali francuski general Marmon i crnogorski vladika Petar I, nakon što je neposredno prije toga, crnogorski vladar odbio da se sretne s francuskim vojskovođom u tvrđavi na Trojici, koja je bila okružena francuskim vojnicima. O susretu s crnogorskim vladikom Petrom I, Marmon je u memoarima zabilježio: "Vladika je divan čovjek od oko 55 godina i jakog duha. Ophodi se sa puno plemenitosti i dostojanstvenosti. Njegova pozitivna i legalna vlast  je neznatna u njegovoj zemlji, ali je njegov uticaj  neograničen".

1822 - Umro je engleski astronom njemačkog porijekla Vilijam Heršel. Otkrio je 1781. planetu Uran, što mu je donijelo članstvo, a potom i položaj predsjednika u Londonskom kraljevskom društvu.

1867 - Umro je engleski hemičar i fizičar Majkl Faradej, koji je 1831. otkrio zakon elektromagnetske indukcije, a 1833. i dva osnovna zakona elektrolize.

1882 - U Dubrovniku je umro Vuk Vrčević, poznati sakupljač narodnih umotvorina. Rođen je u Risnu 26. februara 1811. Pisao je pjesme i pripovijetke i sarađivao s Vukom Karadžićem. Vrčevićevi radovi sakupljeni su i objavljeni u l5 knjiga. Boraveći u crnogorskoj prijestonici, Vuk Vrčević bio je jedno vrijeme i sekretar knjaza Nikole.

1900 - Umro je njemački filozof poljskog porijekla Fridrih Niče. Ničeovo djelo značajno je uticalo na filozofiju XIX  i XX vijeka. Poznata djela: "Tako je govorio Zaratustra", "S onu stranu dobra i zla", "Volja za moć", "Slučaj Vagner", "Sumrak idola".

1914 - Formirana je crnogorsko-sandžačka vojska pod komandom divizijara, serdara Janka Vukotića.

2000 - U Beogradu je nestao Ivan Stambolić, bivši predsjednik Predsjedništva Srbije, blizak prijatelj predsjednika Srbije i SR Jugoslavije Slobodana Miloševića krajem 80-tih, kada je Milošević počinjao svoju političku karijeru, a potom jedan od njegovih najvećih kritičara.

2009 - U 77. godini umro je američki senator Edvard Kenedi, jedna od najuticajnijih ličnosti u Demokratskoj stranci i posljednji od četvorice braće iz jedne od najpoznatijih američkih političkih porodica – brat predsjednika SAD Džona Kenedija, ubijenog 1963, senatora Roberta Kenedija, ubijenog 1968, te pilota Džoa Kenedija koji je stradao u Drugom svjetskom ratu.

2011 - Na Svjetskom prvenstvu u džudou, u Parizu, crnogorski džudista Srđan Mrvaljević osvojio je srebrnu medalju i time ostvario najveći uspjeh crnogorskog sporta od sticanja državne nezavisnosti 2006.

2012 – U Vašingtonu je, u 82. godini, umro bivši američki astronaut Nil Armstrong, prvi čovjek koji je kročio na Mjesec. Kao komandant misije „Apolo11“, Armstrong je 20.jula 1969. prilikom stupanja na Mjesečevo tlo  kazao čuvenu rečenicu: „Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo“. Misija „Apolo 11“ bila je posljednje Armstongovo putovanje u svemir. Nakon toga postao je saradnik administatora za aeronautiku u NASINOJ  kancelariji za napredna istraživanja i tehnologiju. Nakon napuštanja NASE, godinu kasnije, bio je predavač na Univerzitetu u Sinsinatiju, gdje je i živio. 

2012 - Mladi podgorički džudista Arso Milić, član istoimenog kluba, osvojio je zlatnu medalju na Balkanskom šampionatu za kadete u kategoriji do 73 kilograma. Milić je u finalu šampionata u rumunskom gradu Drobeta Turnuu savladao Srbina Filipa Mosića.

2016 - U Podgorici je, u 88. godini, umro jedan od najistaknutijih crnogorskih intelektualaca, filozof i književnik, univerzitetksi profesor Slobodan Tomović, ministar vjera u Vladi Crne Gore od 1993. do 2000. godine. Rođen je u Mateševu kod Kolašina 20. maja 1929. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomirao je čistu filozofiju, a 1973. i doktorirao na temu "Njegoševa filozofija". Studirao je i bogosloviju. Za redovnog profesora Univerziteta "Veljko Vlahović" (Univerzitet Crne Gore) izabran je 1979. Bio je "pristalica demokratskog uređenja svijeta i protivnik svakog oblika totalitarizma zbog čega je neposredno nakon Drugog svjetskog rata osuđivan i hapšen". U središtu Tomovićevog izuzetno obimnog i raznorodnog opusa su ličnost i djelo Petra II Petrovića Njegoša i tradicija Crne Gore sa svojim duhovnim, kulturnim, političkim i etičkim posebnostima. Njegovi komentari Gorskog vijenca, Luče mikrokozma i Šćepana Malog smatraju se najstudioznijim, najkompleksnijim i najznačajnijim komentarima, koji prevazilaze ranije poduhvate takve vrste. Kao odgovorni urednik Enciklopedije "Njegoš" napisao je većinu tekstova za tu enciklopediju, prevedenu na engleski jezik, a kao naučni urednik i sekretar redakcije Enciklopedije Jugoslavije za Crnu Goru, uprkos naslijeđenim teorijama i ideološki jednostranim sudovima, uspio je, zahvaljujući svom obrazovnom i intelektualnom potencijalu, da na naučno nov način koncipira odrednice o crnogorskoj naciji, jeziku, crkvi, književnosti. U kontekstu tradicije čojstva i viteštva, koje je smatrao civilizacijskom osobenošću crnogorskog bića, pisao je i o znamenitim crnogorskim vojvodama Marku Miljanovu i Miljanu Vukovu, diplomati i prvom crnogorskom pravniku, vojvodi Gavru Vukoviću i posljednjem ministru vojnom u Kraljevini Crnoj Gori, đeneralu Radomiru Vešoviću. Iako metafizičar u filozofskom smislu, koristio je empirijska saznanja za svoje stavove. Autor je i "originalnih hipoteza o postanju živog svijeta, o najrazličitijim bogoslovskim i kosmološkim temamama, nemogućnosti egzobiogeneze, budućnosti globalnog svjetskog poretka i slično". Objavio je 60 knjiga naučno-filozofskog i književno-estetskog karaktera i oko 1000 tekstova u različitim publikacijama. Pored komentara Njegoševih najznačajnijih djela, u poznata Tomovićeva ostvarenja ubrajaju se i "Njegoševa Luča", "Njegoševa filozofija prirode", "Vječna zublja Njegoševa, "Integralni filozofsko-bogoslovski pojmovnik Njegoševog djela", "Sami smo u svemiru", "Junak apsurda", "Kafka - vizionar svjetskog poretka", "O besmrtnosti duše", "Esej o čojstvu", "Moralna tradicija Crnogoraca", "Imanuel Kant", "Božja kreacija jeste, evolucija nije", i drama "Njegoševa potonja ura".

 

 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1270 - Umro je francuski kralj Luj IX, koji je tokom vladavine od 1226. ojačao dotad slabu kraljevsku vlast i predvodio VI i VII krstaški rat.

1718 - Francuski iseljenici u Americi, osnovali su u Luizijani  grad Nju Orleans, koji je dobio ime po francuskom vojvodi od Orleana.

1921 - SAD su potpisale s poraženom Njemačkom mirovni ugovor, čime je formalno okončano ratno stanje dviju država u Prvom svjetskom ratu.

1940 - Britansko ratno vazduhoplovstvo bacilo je u Drugom svjetskom ratu prve bombe na Berlin. Do završetka rata 1945. na Berlin je palo oko 80 hiljada tona savezničkih bombi.

1944 - Savezničke snage oslobodile su Pariz u Drugom svjetskom ratu.

2005 - U sportskom centru "Morača" u Podgorici počeo je dvodnevni košarkaški turnir "Promonte super kup", u kome su učestvovale reprezentacije Litvanije, Slovenije, zajednice Srbija i Crna Gora i Hrvatske.

2005 - U Rusiji je uhapšen haški optuženik Dragan Zelenović.

2007 - Premijer Grčke Kostas Karamanlis proglasio je vanredno stanje u toj zemlji zbog požara od kojih je za dva dana stradalo 47 osoba.

2011 – U Crnoj Gori je počela puna primjena Zakonika o krivičnom postupku.

]]>
Sun, 25 Aug 2019 00:00:00 +0100 Kalendar http://www.rtcg.me/kultura/kalendar/20489/25-avgust.html
Istražuju prvo krivično djelo u svemiru http://www.rtcg.me/magazin/tehnologija/250556/istrazuju-prvo-krivicno-djelo-u-svemiru.html Američka Nacionalna vazduhoplovna i svemirska administracija (NASA) pokrenula je istragu prvog krivičnog djela izvršenog u kosmosu, javlja BBC. ]]>

 

NASA istražuje tvrdnje da je astronautkinja En Meklejn sa Međunarodne svemirske stanice pristupila bankovnom računu svoje supruge, sa kojom je bila u istopolnom braku, a od koje se u međuvremenu rastala.

Njena partnerka Samer Vorden uložila je zbog toga prigovor kod Federalne trgovinske komisije.

Meklejn je odbacila da je učinila bilo šta loše, navodeći da je samo željela da se uvjeri da su porodične finansije u redu i da ima dovoljno novca za plaćanje računa i brigu o sinu.

Meklejn je diplomirala na prestižnoj West Point akademiji i letjela je više od 800 sati u borbenim avionima iznad Iraka.

Ona je na Međunarodnoj svemirskoj stanici provela šest mjeseci.

]]>
Sat, 24 Aug 2019 23:32:00 +0100 Nauka i tehnologija http://www.rtcg.me/magazin/tehnologija/250556/istrazuju-prvo-krivicno-djelo-u-svemiru.html
Otpao i Kuzma, poznato 12 igrača SAD http://www.rtcg.me/sport/kosarka/250549/otpao-i-kuzma-poznato-12-igraca-sad.html Selektor košarkaške reprezentacije SAD Greg Popovič usljed povrede Kajla Kuzme odredio je danas 12 igrača koji će nastupati na predstojećem Svjetskom prvenstvu u Kini. ]]> U timu koji je otišao na pripreme u Australiju i tamo zabilježio po pobjedu i poraz bilo je 13 igrača, međutim sa spiska igrača za Mundobasket "otpao" je Kuzma zbog povrede lijevog članka.

Na spisku igrača su Harison Barns (Sakramento), Kris Midlton (Milvoki), Bruk Lopez (Milvoki), Džejlen Braun (Boston), Markus Smart (Boston), Džejson Tejtum (Boston), Kemba Voker (Boston), Donovan Mičel (Juta), Mejson Plamli (Denver), Majls Tarner (Indijana), Džo Heris (Bruklin) i Derik Vajt (San Antonio).

Svjetsko prvenstvo u Kini počeće 31. avgusta, a selekcija SAD brani trofej.

]]>
Sat, 24 Aug 2019 23:14:00 +0100 Košarka http://www.rtcg.me/sport/kosarka/250549/otpao-i-kuzma-poznato-12-igraca-sad.html
EU nije za povratak Rusije u G7 http://www.rtcg.me/vijesti/svijet/250523/eu-nije-za-povratak-rusije-u-g7.html Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk izjavio je da Evropska unija ne može da se složi sa logikom predsjednika SAD Donalda Trampa da se Rusije pozove u G7, kao i da će pokušati da ubijedi ostale lidere bloka da bi bilo bolje da pozovu Ukrajinu kao gosta na sljedeći sastanak G7. ]]>

Tusk smatra da su se razlozi zbog kojih Rusiju ne treba pozivati na samite G7 samo povećali od 2014. godine.

"Najprije bih želio da kažem da su i dalje aktuelni razlozi zbog kojih je Rusija prestala da dobija pozive od 2014. godine. Međutim, postoje i novi razlozi, na primjer, provokacija Rusije u Azovskom moru", rekao je Tusk na konferenciji za novinare posvećenoj Samitu G7 u Francuskoj.

"Danas ću pokušati da ubijedim svoje sagovornike da je bolje da pozovemo Ukrajinu kao gosta na sljedeći sastanak G7", dodao je on.

Govoreći na Samitu G7, koji je u subotu počeo u francuskom Bijaricu, Tusk je upozorio da će Samit biti "težak test jedinstva i solidarnosti", među članovima bloka usred trgovinskih sukoba između zemalja. Tusk je kazao da takvi sukobi mogu dodatno da uruše već oslabljeno povjerenje među nacijama i da je protekla godina pokazala da je zemljama sve teže da pronađu zajednički jezik.

Ranije je, poslije primjedbe američkog predsjednika Donalda Trampa da će "sigurno" podržati povratak Rusije u G7, radi ponovnog uspostavljanja grupe nacija G8, "visoki zvaničnik" u Briselu rekao novinarima da bi to bio znak slabosti.

]]>
Sat, 24 Aug 2019 23:07:00 +0100 Svijet http://www.rtcg.me/vijesti/svijet/250523/eu-nije-za-povratak-rusije-u-g7.html
Sportska subota http://www.rtcg.me/tv/tvcg-2/sport/10439/sportska-subota.html Subota, 24. avgust u 23:00h, TVCG 2. ]]>

]]>
Sat, 24 Aug 2019 23:00:00 +0100 Sport http://www.rtcg.me/tv/tvcg-2/sport/10439/sportska-subota.html
Sedam golova u Firenci i pobjeda Napolija http://www.rtcg.me/sport/fudbal/250565/sedam-golova-u-firenci-i-pobjeda-napolija.html Fudbaleri Napolija pobijedili su večeras u gostima Fiorentinu sa 4:3, u utakmici prvog kola italijanske Serije A. ]]>

Erik Pulgar je doveo Fiorentinu u vođstvo u devetom minutu golom sa penala, ali je Napoli do kraja prvog poluvremena preokrenuo rezultat. Prvo je Dris Mertens pogodio mrežu domaćeg tima u 38. minutu, a potom je Lorenco Insinje bio siguran sa bijele tačke u 43. minutu.

Nikola Milenković je u 52. minutu izjednačio na 2:2, četiri minuta kasnije Hose Kajehon je pogodio za novu prednost Napolija, da bi na 3:3 izjednačio Kevin Pris Boateng u 65. minutu

Slavlje domaćih igrača nije dugo trajalo, pošto je Insinje već u 67. minutu još jednom pogodio mrežu Fiorentine.

Napoli u drugom kolu očekuje gostovanje šampionu, ekipi Juventusa, dok će Fiorentina gostovati Đenovi.

]]>
Sat, 24 Aug 2019 22:59:00 +0100 Fudbal http://www.rtcg.me/sport/fudbal/250565/sedam-golova-u-firenci-i-pobjeda-napolija.html
Nagrađena barka "40 godina zemljotresa" http://www.rtcg.me/vijesti/turizam-i-ekologija/250564/nagradjena-barka-40-godina-zemljotresa.html U Kotoru je večeras održana tradicionalna manifestacija "Bokeljska noć". U akvatorijumu kotorskog zaliva predstavljene su maštovito urađene kreacije. Prvu nagradu od 2.000 eura osvojila je barka pod nazivom "40 godina zemljotresa". ]]>

]]>
Sat, 24 Aug 2019 22:53:00 +0100 Turizam i ekologija http://www.rtcg.me/vijesti/turizam-i-ekologija/250564/nagradjena-barka-40-godina-zemljotresa.html
Izbori na Kosovu koštaće oko šest miliona http://www.rtcg.me/vijesti/region/250547/izbori-na-kosovu-kostace-oko-sest-miliona-.html Održavanje vanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu koštaće oko šest miliona eura, saglasili su se predstavnici odeljenja za budžet Ministarstva finansija i Centralne izborne komisije (CIK) u Prištini. ]]>

 

Na zajedničkim sastancima nadležnog ministarstva i CIK-a utvrđeno je da je potreban iznos novca za organizovanje izbora oko 5,9 miliona, prenosi Kosovo onlajn.

Savjetnik ministra finansija Lulzim Rafuna kazao je da je taj novac obezbijeđen, ali se ne može dodijeliti CIK-u sve dok Ustavni sud ne donese mišljenje zbog okolnosti stvorenih padom vlade, nakon ostavke premijera.

Šefica CIK-a Valdete Daka izjavila je ranije da još nijesu zvanično zatražili sredstva od Ministarstva finansija za održavanje izbora, jer nema zvaničnog datuma za njihovo održavanje.

]]>
Sat, 24 Aug 2019 22:41:00 +0100 Region http://www.rtcg.me/vijesti/region/250547/izbori-na-kosovu-kostace-oko-sest-miliona-.html