Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

U toku

Tanja Perović, TVCG

17. 10. 2020. 19:46   >>  19:47 9

POPIS STANOVNIŠTVA

Izraz slobodne volje ili problem za CG

Popis stanovništva naredne godine treba shvatiti kao demokratski iskorak i izraz slobodne volje građana, kažu sagovornici Dnevnika. Ukoliko tako ne bude, Crna Gora će se suočiti s velikim problemom. Istoričar Šerbo Rastoder kaže da vjeruje u Crnu Goru, te da, i pored određenih uticaja sa strane, ta, kako kaže, operacija, neće uspjeti. Jer bi to, ističe, bio kraj Crne Gore.

Crnu Goru naredne godine očekuje popis stanovništva. I to bi u uređenim državama trebalo da bude tek tehnička kategorija. U Crnoj Gori, međutim, nije.

”Zato što je pitanje identiteta na ovim prostorima nešto što opredjeljuje budućnost države. I u tom smislu je svakom stalo da statistički bude veći od onoga što on objektivno jeste”, kaže istoričar Šerbo Rastoder. 

I činjenica je da se skala pripadnosti jednom ili drugom od većinskih naroda u Crnoj Gori, Crnogorcima ili Srbima, mijenjala. Očekivanja od predstojećeg popisa su da se građani slobodno i prema svom osjećaju izjasne o etičkoj pripadnosti.

“Koliko će koga biti i šta će biti, potpuno je nevažno, jer na kraju krajeva, svi smo građani CG i svi u CG treba da bude jednako komotno i jednako slobodno. Neka ne bude nijednog Srbina, ako to bude uradio i ako se tako bude izjasnio iz bilo kakvog drugog razloga osim ako se zaista tako ne osjeća”, kaže za TVCG Emilo Labudović (Srpska kuća). 

Da predstojeći popis treba shvatiti kao demokratski iskorak slobodne volje građana, smatra i Rastoder. Ukoliko tako ne bude, suočićemo se, kaže, sa velikim problemom. Zato kaže, kao mogućnost prihvata odgađanje popisa. Ali smatra da to nije rješenje.

“Treba reći jasno i glasno - Crne Gore nema bez Crnogoraca. A ako Crna Gora nema bez Crnogoraca i ako Crnogorci nemaju svijest da je to tako, onda se postavlja pitanje da li bi mi silovali njihovu nacionalnu svijest, ako oni to ne prihvataju kao takvo. I ja sam protiv toga. Kao što sam protiv nekog trijumfalizma koji imate na ovo drugoj strani, da će broj Srba konačno porasti do nivoa koji im daje mogućnost da budu većina. Bilo da se ostvari i jedan ili drugi koncept, on će biti tragičan za Crnu Goru. Zato što je Crna Gora jedino moguća kao građanska, multietnička i tolerantna država”, navodi Rastoder.

I vjeruje, kaže, u Crnu Goru.

“Taj nacionalni inžinjering koji je politička platforma određenih krugova je postojala i ranije. Ali ću vas podsjetiti, 1991. godine Crna Gora je bila srpskija nego danas, a devet posto je bilo Srba na popisu. Tako da i pored uticaja crkve i centara iz Srbije, ja ne vjerujem da će ta operacija u Crnoj Gori uspjeti. Jer ako bi ona uspjela onda je to kraj Crne Gore.”

No, ipak vjeruje da za Crnogorce, kako kaže, dolaze bolja vremena u nacionalnom smislu.

“Zato što će se prvi put Crnogorci izjasniti kao refleks patriotski, a ne klijentelistički. Prvi put će Crnogorci kao 91. godine reći - ja sam Crnogorac, bez obzira što me ubjeđuju da budem nešto drugo, zato što to osjeća a ne zato što to neko želi”, navodi Rastoder. 

Kako god, važno je, napominje profesor Čedomir Čupić, da se svi pripadnici, bilo koje da su etničke grupe, nacije ili religije u Crnoj Gori, osjećaju da su po državljanstvu Crnogorci. U tom smislu, podsjeća kako je to u Americi.

“Tamo Srbi mogu da srbuju ali da nikog ne dovode u pitanje, Crnogorci da pokazuju svoj identitet, Englezi, Poljaci, Njemci, ali kad se pišu uvijek se pišu kao Amerikanci. To je državljanstvo”, navodi Čupić. 

Jer te multietničke i multireligijske zajednice upravo na ovakav način opstaju i imaju stabilnost u okviru svog društvenog i političkog života. A to je, na kraju krajeva, garancija razvoja, zaključuje Čupić.

Пратите нас на

Коментари9

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се