Arsenal

Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Samnji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Objavio: F.R. [ Izvor: Partner/Ivana Vlahović ]

EKSPONAT U "PIVKI" 25. 12. 2017. 15:36   >>  14:51 5

Podmornica „Zeta“ svjedok zajedničke istorije

Podmornicu, koja nosi ime po crnogorskoj rijeci Zeti, Muzeju „Park vojne istorije“ u Pivki (Slovenija) 2008. poklonila je Vlada Crne Gore. Danas je ona glavna atrakcija, koja privlači najveću pažnju na desetine hiljade posjetilaca iz cijelog svijeta.

Tamošnja zbirka, obuhvata eksponate od praistorije do danas, od primitivnog luka do tenkova, aviona, ili vojne željezničke kompozicije iz Drugog svjetskog rata.

Glavni eksponat - poklon Crne Gore

Podmornica „Zeta“ danas je glavni eksponat Muzeja u Pivki. Direktor Muzeja, Janko Boštjančić, kazao je za magazin Ministarstva odbrane "Partner" da njen put do mjesta gdje se ukotvila za stalno, nije bio nimalo lak.

“Nije bilo lako dopremiti tako skupocjen, a tako specifičan poklon. Bili su nam neophodni i stručna i materijalna pomoć Sve je to zahtijevalo veliku odgovornost, pažljivo organizovan transport, troškove, uz kasnija značajna ulaganja”, ističe direktor.

Uz zahvalnost Crnoj Gori na vrijednom poklonu, on izdvaja stručnu pomoć penzionisanog kontraadmirala Marijana Pogačnika i kapetana bojnog broda Vojka Gorupa.

Posljednji put zaronila prije 14 godina

„Zeta“ je prvi put porinuta u Splitu 1985, kao dio Podmorničkog diviziona Jugoslovenske ratne mornarice. Nakon raspada Jugoslavije, stigla je u Tivat. Među ostalim podmornicama, bila je najduže u upotrebi, poslednji put je zaronila 23. decembra, prije 14 godina.

Kao što se može pretpostaviti, podmornica nosi naziv po istoimenoj crnogorskoj rijeci, koja izvire u Nikšićkom polju, pa nije slučajno da joj je svojevremeno kumovala Opština Nikšić.

Zanimljivo je i da P-913 „Zeta“ ima pet „sestrinskih“ diverzantskih podmornica.

Sve su dobile ime po jednoj od rijeka iz nekadašnjih šest socijalističkih republika SFRJ: „Tisa“, „Una“, „Zeta“, „Soča“, „Kupa“ i „Vardar“. Iako relativno mala, dužine 19,7m i 2,7m širine, „Zeta“ je bila stamen predstavnik Jugoslovenske ratne mornarice. Mogla je da se spusti na 180 m dubine, dostizala je brzinu od 8,2 čvora, izuzetno je tiha, magnetno neutralna, sa relativno velikom podvodnom autonomijom. Ove karakteristike omogućavale su polaganje mina u blizini neprijateljskih pristaništa, sa minimalnom šansom da bude otkrivena. Posebno je bila pogodna za prevoz i iskrcavanje podvodnih diverzanata. Pored četvoročlane posade, mogla ih je primiti šest, sa kompletnom diverzantskom opremom, te četiri podvodna skutera.

Iako se prije 14 godina simbolično završila i priča o podmorničarstvu na istočnoj jadranskoj obali, duga skoro sto godina, to nije značilo i gubitak značajnog istorijskog spomenika.

Podmorničari iz Slovenije osnovali su Društvo za očuvanje podmorničarske tradicije. Njihova ideja i zamisao je bila da se „Zeta“ ustupi Sloveniji, uz obavezu da se restaurira i postane svjedok nekadašnje zajedničke države i njene istorije.

Vlada Crne Gore odazvala se ovoj inicijativi, pa je 2008. izvršena primopredaja podmornice, uz puno povjerenje da će biti obnovljena i sačuvana kao muzejski eksponat.

Udvostručila posjetu Muzeju: „Zetu” je do danas vidjelo više od 220 hiljada ljudi. Prije šest godina, obnovljena je i iznutra, tako da se može ući u nju, što posebno raduje najmlađe. Od ljeta 2015, nakon cjelovitog preuređenja “Vojnog parka”, ušuškana je u posebnom paviljonu, gdje uživa i poseban tretman. Da se vodi računa o svakom detalju, govori podatak da je uz podmornicu smještena i zbirka pomorskog nasljeđa, kako bi se dobila i zaokružena priča na temu podmorničarstva.

Mnogi tvrde da se posjeta Muzeju skoro udvostručila upravo zahvaljujući podmornici “Zeta”, kao izuzetno atraktivnom eksponatu. Posjetioci smatraju da je obilazak njene unutrašnjosti najupečatljiviji segment “Parka vojne istorije”.

Podmornica “Zeta” tako je postala nesvakidašnji svjedok plovidbe kroz zajedničku istoriju koja je povezivala Crnu Goru i Sloveniju, ali i simbol dobre saradnje naših država.

 

 

 

 

Komentari 5

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se