Žabljak
Pretežno oblačno
-1.7 °C
Pljevlja
Vedro
0.0 °C
Herceg Novi
Vedro
13.1 °C
Nikšić
Umjereno oblačno
5.6 °C
Cetinje
Malo oblačno
11.0 °C
Bar
Oblačno
12.3 °C
Podgorica
Umjereno oblačno
11.8 °C
Ulcinj
Pretežno oblačno
12.1 °C
Kolašin
Pretežno oblačno
3.4 °C

Činjenice su važne!

PLAŽA U DOBROTI 16. 03. 2018. 11:44   >>  13:37 0

PLAŽA U DOBROTI

Privatni iznad javnog interesa?

Kompanija "Serzman incorporated" dobila je i posljednju dozvolu, kako bi njihov luksuzni kompleks na prostoru bivšeg auto-kampa u Dobroti, dobio i pješčanu plažu površine 1000 kvadrata. Prema projektnoj dokumentaciji, na dvije armirano-betonske ponte napraviće i plažni bar i VIP šank sa terasom. Sve to na mjestu gdje pješčane plaže nikad nije bilo, protivno Zakonu o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.

Stariji mještani ne pamte da je tu ikad bilo pješčane plaže. Marko Krivokapić koji u Dorboti živi više od pedeset godina objašnjava da je nekada iznad vode bila pondovska plaža. 

"Uzdignuta na stubove iznad vode. I sa nje se kupalo", kaže on.

Za sve to firma Serzman incorporated dobila je zeleno svjetlo od Vlade tadašnjeg premijera Mila Đukanovića. Gradnja vila počela je kada je na vlasti u Kotoru bio DPS, a posljednji potpis za nasipanje obale dao je sadašnji predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, koji je na to mjesto došao nakon što je vlast u Kotoru preuzela opozicija.

"Kada se nađete u poziciji u kojoj svi organi koji su nadležni, kažu da je nešto u skladu sa planovima i preporukama koji su ranije doneseni, vi ne možete ništa drugo da uradite nego da postupitie na način na koji vas zakon tjera", kaže predsjednik kotorske Opštine.

Izgradnja kupališta potpuno će izmijeniti izgled dobrotske obale, a to nije u skladu sa Zakonom o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, koji zabranjuje mijenjanje postojeće linije i nasipanje morske obale, osim u slučaju njene rehabilitacije i revitalizacije.

"O sanaciji se ne radi, a o rehabilitaciji još manje, jer rehabilitacija predstavlja vraćanje u život nečega što je bilo, a svi Kotorani znamo da je tamo bila drvena platforma na betonskim stubovima i to površine 40 kvadrata, ne više. Sada se nasipa 120 metara, prave se dvije ponte koje idu duboko u more... Svakako se ne radi o rehabilitaciji", naglašava arhitekta Aleksandar Dender.

Stručnjaci Instituta za biologiju mora upozoravaju na, po biljni i životinjski svijet zaliva, nesagledive posljedice. Dr Vesna Mačić, rukovodilac Laboratorije za bentos i zaštitu mora pri Institutu, negativno je ocijenila Elaborat o uticaju na životnu sredinu za ovaj posao.

"Plaža i ponte čim se urade, najprije zatrpaju i fizički unište sve sto je postojalo. Toga više trajno nema. Plaža je najgora moguća varijanta, izaziva zamućenje i niz posljedica, plus što vremenom erodira pa je potrebno opet nasipati što ima produženo negativno trajanje. Mijenja se sastav i izgled morskog dna. Ima zastićenih vrsta i algi i školjki, sve one fizički bivaju uništene", upozorava Mačić.

Saglasnost na elaborat Dobrota palazzi nije smjela da dobije, smatraju u Institutu, a svojim potpisima to su podržala 4 od 7 članova komisije koju je formirala kotorska opština. Njen prvi čovjek kaže da je komisija elaborat tri puta vraćala na doradu i na kraju su morali da urade ono što im zakon nalaže.

"Poenta svega je da nije trebalo doći do tog elaborata. Poenta je da je neko usvojio DUP u kojem je predviđena plaža. Onda je neko rekao da je tu postojala plaža, a svi znamo da nije. I da su sve institucije radile posao na način da se proces dovede do kraja, odnosno da se ta dozvola izda. Govoriti je li elaborat poslije tri vraćanja bio momanat na koji se izdaje dozvola, nije. Problem je sve sto je prethodilo tome", naglašava Vladmir Jokić.

Da je na tom mjestu postojala plaža potpisali su u Upravi za zaštitu kulturnih dobara, na čijem je čelu Anastazija Miranović. U saopštenju koje su nam dostavili priložili su i fotografije koje potkrepljuju njihovu odluku da se projekat Dobrota palazzi odobri.

"Na lokaciji kupališta - plaže, pored ostataka ranijih (sada većim dijelom urušenih) plaža, na južnoj strani još uvijek postoji dio male pješčane plaže-žala, iako se pješčane plaže na strani Dobrote permanentno ispiraju i pijesak nanosi na suprotnu stranu zaliva.Konzervatorski uslovi su, uz primjenu obavezujućih smjernica datih DUP-om Dobrota i Planom objekata privremenog karaktera u zoni Morskog dobra 2016.- 2018. godine zauzeli stav da će uređen prostor javnog kupališta na dijelu obale predstavljati ambijentalno prihvatljivo savremeno rješenje kojim se zadržava propisana namjena prostora", navodi se u saopštenju.

Ovo rješenje je neprihvatljivo u svakom smislu, ubijeđeni su u Inicijativi Bokobran, pa su zato zakazali protest kojim će ukazati na nepopravljivu štetu koja se godinama nanosi Kotoru.

"Sporno je koje su to institucije sistema obezbijedile sve dozvole, kako bi se u prostoru kotorskog zaliva, koji nije nikad imao plaže desila plaza", kaže Antonela Stijepčević iz Inicijative Bokobran.

"Naša kampanja „Ne gradi na“ ne znači da nam gradnja ne treba i da terba da ostanemo zarobljeni u istoriji, ali ovakvim postupanjem uništavamo šansu za održivi razvoj. Mi sebi oduzimamo šansu za razvoj turizma“, naglašava Stijepčević.

Da je u ovom slučaju ispoštovana sva zakonska procedura, od usaglašavanja sa Državnom studijom lokacije, do konačnog izdavanja građevinske dozvole, potvrđuju u JP Morsko dobro.
Kad se u obzir uzme hronologija postupaka u vezi sa projektom Dobrota palazzi, čini se da je Opština Kotor bila satjerana do zida.

"Gotovo da nema adrese u državi kojoj se nismo obratili, gotovo da nema te osobe koja ja nadležna za ta pitanja koju nijesmo kontaktirali, i moram da priznam da sam prilično frustriran činjenicom da tamo, gdje je možda i moglo da se reaguje, da smo naišli na zid ćutanja, a da smo od onih koji su resorno nadležni dobili dokumenta koja nam ne ostavljaju prostora osim da zatvorimo upravni postupak davanjem rješenja", kaže Vladimir Jokić.

Na zahtjeve kotorske Opštine da se ponovo preispita odluka da se dozvoli gradnja u Dobroti, reagovalo je samo Ministarstvo održivog razvoja pozivom na poštovanje zakonom propisane procedure. Inspekcija je objasnila da može reagovati tek nakon izdavanja dozvole.

A na očuvanje kulturnog i prirodnog sklada prije skoro dvije godine posljednji put nas je upozorio Unesko. Podsjetili su nas da Kotor nije samo naš ponos, već svjetska baština koju su nam povjerili na čuvanje.

Arhitekta, Aleksandar Dender podsjeća da nije samo ta lokacija ugrožena.

"Mnogo je spornih lokacija koje su dovele do toga da nam Unesko prijeti brisanjem. To je i država prepoznala kad je donijela Akcioni plan kojim je stavila moratorij na bilo kakvu gradnju na području Kotora. Ali, umjesto da smo svi u poslu zaštite, i Kotorani i Vlada i država, mi dolazimo u situaciju da se moramo boriti da ne izletimo sa kulturne lista. Bez mnogo nade, da kažem", ističe Dender.

Iz Inicijative Bokobran apeluju da se sa ovakvom praksom prestane.

"Mi ovakvim projektima nepovratno uništavamo i ekosistem i kulturnu baštinu i nije pitanje Unesko-a. Pitanje je nas. Naše svijesti. A, kako nam i Ustav proklamuje, mi kao gradjani imamo pravo i kažemo „basta“", poručuje Antonela Stijepčević.

Kompleks Dobrota Palazzi gradi se od 2015. godine na zahvatu od oko 7.000 kvadrata. Na početku radova je kao investitor na info tabli gradilišta bila navedena firma MD Enterprise. Prema istraživanju Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, firmu MD Enterprise osnovala je firma Agneta Investments Ltd. sa Kipra u vlasništvu Edina Kolarevića, sestrića bivšeg premijera i lidera DPS-a Mila Đukanovića, koja je ranije kupila zemljište na lokaciji kampa i to prenijela u vlasništvo nove firme.

U Centralnom registru privrednih subjekata Crne Gore, u statusu firme koji je pod stavkom "obrisan", navodi se da je firmu MD Enterprise osnovala Serzman Incorporated doo Kotor, čiji je osnivač i ovlašćeni zastupnik Slavko Vujović, kojeg mediji dovode i u druge poslovne veze sa Kolarovićem.

Da je gotovo izvjesno da će Dobrota palazzi osvanuti uz nasutu obalu potvrđuju fotografije kojima se ovaj kompleks već reklamira na stranom tržištu.

Autorka: Irena Rašović, TVCG

* Prilog realizovan u sklopu projekta "Činjenice su važne! Objektivno i inovativno novinarstvo za EU!", koji sprovode CGO sa RTCG i Portal Ul-info.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo