Žabljak
Malo oblačno
7.3 °C
Pljevlja
9
12.2 °C
Herceg Novi
Pretežno vedro
19.0 °C
Nikšić
Vedro
12.7 °C
Cetinje
Pretežno vedro
27.8 °C
Bar
Vedro
19.0 °C
Podgorica
Vedro
18.5 °C
Ulcinj
Malo oblačno
17.6 °C
Kolašin
Vedro
7.5 °C

Činjenice su važne!

[ Izvor: rtcg.me, Objavio: I. P. ]

BAZEN CRVENOG MULJA 24. 05. 2018. 07:35   >>  14:37 2

BAZEN CRVENOG MULJA

Ekološka bomba u srcu zetske ravnice

Sanacija bazena crvenog mulja ali i ostalih ekoloških crnih tačaka u zemlji, uslov su za otvaranje pregovaračkog poglavlja 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine. Zato država više nema vremena da odugovlači. To je jedno od najzahtjevnijih poglavlja, a mjere koje podrazumjeva, najvise će da nas koštaju, procjenjuje se, oko milijardu i po eura.

Bazen crvenog mulja jedna je od cetiri  ekološke crne tačke u našoj zemlji. Postoji koliko i Kombinat aluminijuma  od 1969. godine, kada je fabrika sagrađena. Na prostoru veoma plodne zetske ravnice, crveni mulj  dobio je svoju stalnu adresu, a mještani okolnih sela živjeli su tu mnogo ranije.

Iz Botuna je većina porodica iseljena. Jedna od rijetkih koja je ostala je  Novka Stojanović koja kaže da i nakon pola vijeka osjeća posljedice industrijskog otpada iz Kombinata.

"Kad dune vjetar, mi brže bolje zatvaramo vrata i prozore. I najmanji sjeverac, evo prašine da se živjeti ne može. Lopatama je izbacujemo iz kuće. Nekad sam ovdje u dvoristu obrađivala zemlju, gajila voće i povrće. Ništa više nema", kaže Novka.

I selu Srpska prvi komšija je bazen crvenog mulja. Mještanin Slobodan Terzić sa prašinom se bori od 1975, od kada živi nadomak Kombinata. Kuću kreči svake druge godine sa strane koja gleda ka bazenu.

"Kad je jaki sjever jedan bazen je pod vodom, a taj drugi nije i onda se podigne ta prašina, taj crveni mulj. Tražili smo da nas isele makar kilometar dalje od ovog zagađenog terena, ali od toga nije bilo ništa", kazao nam je Slobodan Terzić.

Crveni mulj nastaje raščinjavanjem rude boksita. Tu su oksidi gvožđa aluminijuma, titan mangana, elemenata koje se skupa sa ostacima natrujum hidroksida ispuštaju u bazen crvenog mulja. Koliko su te rude i oksidi opasni za zdravlje ljudi i okoline objašnjava Radoje Žujović iz Centra za ekotoksikološka ispitivanja. 

"Opasno je zato što čestice bilo koje vrste mogu dovesti do zagađenja vazduha, a tako i ostalih segmenata životne sredine zemljišta i voda. U ovom slučaju se ne radi o teškim metalima, o metalima koje imaju posebne karakteristike i uticaj na zdravlje ljudi, ali se radi o česticama koje doprinose zagađenju životne sredine, odnosno vazduha", kazao je Žujović.

Bazen crvenog mulja od 2005. godine u rukama je privatnika. Svih tih godina mijenjala se vlasnička sturktura. Od ruskog Rusala, preko ukrajniske kompanije Politropus alternativa. Ukrajinac Roman Denkovič najavio je 2014. kada je kupio bazen da ce sagraditi fabriku za reciklažu otpada i proizvodnju građevinskog materijala.

To se nije desilo, jer mu, kako je u medijima tvrdio, vlada nije izašla u susret sa traženim dozvolama.

Zbog toga je Denkovič 2016. prodao bazen beranskoj firmi Weg Kolektor o čijim se vlasnicima u medijima pisalo kao o kontroverznim biznismenima.

Jelena Kovačević iz Ministarstva održivog razvoja i turizma kaže da su svi vlasnici sa državom imali ugovor da izrade plan zaštite od hemijskih incidenata na tom terenu, da nadziru i mjere pH vrijednosti čestica u vazduhu. Kovačević tvrdi da su se svi i pridržavali ugovora.  

"Isti plan na koji je dobijena saglasnost od direktorata za vanredne situacije važi i za sadašnjeg vlasnika, firmu Weg Kolektor, i sve preventivne mjere koje su date u tom planu odnose se i na njega. Dobra stvar je da od 2009.glinica ne radi i nema deponovanja novog mulja", kazala je Kovačević.

Dražava se ne smije osloniti, niti očekivati da privatnik brzo riješi višedecenijski problem i posljedice lošeg, stihijskog upravljanja, kaže Aleksandar Perović iz NVO "Ozon".

"Zbog stihijskog upravljanja danas imamo ovakvu jednu ekološku bombu u centru samog glavnog grada i u središtu jednog dijela koji bi trebalo da bude žitnica Podgorice i Crne Gore. Sa aspekta životne sredine, definitivno i KAP kao i sve druge teške industrije kod nas, nije imao adekvatnu politiku zaštite životne sredine koju je trebalo da prate znacajna ulaganja, već je profit bio na prvom mjestu. Upravo zbog svega toga danas imamo ovakvo stanje.’’

Prva mjerenja uticaja crvenog mulja na kvalitet vazduha počela su je 2005. Nakon promjene vlasništva u tom periodu uspostavljen je monitoring program koji je mjerio, ne samo bazen crvenog mulja, već i ostale pogone koji su u krugu KAP-a . Jednom mjesečno se mjerio kvaliteta vazduha južno od bazena u selu Srpska i to je trajalo do 2008. Nakon toga, mjerenja vise nije bilo do 2016. kaže Žujović i to kada je Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) dobio zahtjev od sadašnjeg vlasnika bazena, firme Weg Kolektor.

"Izvršili smo sedmodnevno mjerenje kvaliteta vazduha. Suspendovanih čestica čije emisije mogu nastati sa ovog prostora nakon toga nismo imali. Trebalo je nastaviti ta mjerenja, pošto pravilnik o načinu i uslovima praćenja kvaliteta vazduha obavezuje preduzetnike i vlasnike ovakvih postrojenja da taj monitoring uspostave minimum osam puta sedam dana tokom godine ali se ovaj put to se nije desilo."

Posljednje  mjerenje  bilo je prošle godine nakon jakog sjevernog vjetra i raznošenja crvene prašine. O stanju na bazenu crvenog mulja nadležno ministarstvo, kaze Kovačević, uredno dobija izvještaje preko ekološke inspekcije, tako da, kako tvrdi, ne može se reći da se država odrekla brige o ovom terenu iako je u privatnom vlasništvu.

"Kad su rađene, analize podzemnih voda bile su u redu, zbog atmosferskih padavina doslo je i  do pada alkaliteta. Tako da je trenutno stanje solidno, budući da se ne deponuje novi mulj. Vrijednost pH je ispod maksimalno dozvoljenih emisija koje su propisane pravilnikom o kvalitetu otpadnih voda koje se ispuštaju.’’

U toku je projekat  ‘’Upravljanje industrijskim otpadom i čiščenje za koji se Crna Gora još prije tri godine  zadužila 50 miliona eura kod Svjetske banke, kako bi sanirala četiri ekološke crne tačke među kojima je i bazen crvenog mulja.  Jelena Kovačevic iz Ministarstva održivog razvoja napominje da se prilikom pronalaženja najadekvatnijeg rješenja ne smije zanemariti vrlo kompleksna situacija u KAP-u.

"S jedne strane imamo stečajni postupak u KAP-u, s druge strane imamo privatno vlasništvo nad bazenima crvenog mulja, a sa treće, mi kao vlada moramo da zadovoljimo sve kriterijume i procedure Svjetske banke."

Za Aleksandra Perovića (Ozon), posebno osjetljivo pitanje je projekat zaduženja kod Svjetske banke. Jedan od najvecih izazova u tom projektu on vidi u  rjesavanju imovinsko-pravnih odnosa i prepoznavanje ko upravlja prostorom bazena.   

"Potpuno je apsurdna situacija i ponavljam,  najodgovornija je  država koja treba  da pokaže svoju snagu da definitivno u procesima transformacije iz državne u privatnu svojinu do kraja razriješi sve dileme i da kreditni zalog  od Svjetske banke iskoristimo na najbolji mogući način, na zadovoljstvo građana  i Podgorice  i Crne Gore."

Do kraja juna Ministarstvo održivog razvoja treba vladi na usvajanje da dostavi plan sanacije za koji će biti zadužena već formirana multisektorska radna grupa. Njeni će članovi imati zadatak da pronadju najadekvatnije rješenje i sagledaju pravno-imovinske odnose na terenu KAP-a, pojasnila je  Kovačevićka i kazala da se u ovom trenutku ne može znati o kakvom će rješenju biti riječ.

Taj plan aktivnosti biće gotov do kraja juna i imaćemo baš konkretno rješenje koje je najadekvatnije za sanaciju lokacije kod KAP-a."

Sanacija bazena crvenog mulja ali i ostalih ekoloških crnih tačaka u zemlji, uslov su za otvaranje pregovaračkog poglavlja 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine. Zato država više nema vremena da odugovlači.  To je  jedno od najzahtjevnijih poglavlja, a mjere koje podrazumjeva, najvise će da nas koštaju, procjenjuje se, oko milijardu i po eura.

Ljiljana BRNOVIĆ 

* Prilog realizovan u sklopu projekta "Činjenice su važne! Objektivno i inovativno novinarstvo za EU!", koji sprovode CGO sa RTCG i Portal Ul-info.

 

Komentari 2

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo