[ fokuspress.com ]

ZA OBNOVU NEZAVISNOSTI

Ne zaboraviti doprinos dijaspore

U Luksemburgu je, u organizaciji udruženja “Luksemburg-Crna Gora”, “Cooperation-Montenegro”, “Zavičajnog kluba Bihor” i „Bošnjačko-donatorskog fonda”, čiji su članovi uglavnom sa prostora Crne Gore, obilježena desetogodišnjica obnove nezavisnosti Crne Gore.

Ističući značaj obnove nezavisnosti i čestitajući jubilej, gost na svečanosti, ambasador Crne Gore u zemljama Beneluksa Vladimir Radulović, kazao je da je doprinos dijaspore u obnovi crnogorske državne nezavisnosti najljepša priča i najljepša ljubavna nit između iseljenika i zavičaja.

“Primjer, hrabrost i mudrost za nezaborav. I Crna Gora, vjerujem, to nikada neće i ne smije zaboraviti. I nije riječ samo o hiljadama glasova koje ste tog dana dali Crnoj Gori dolazeći izdaleka, prelazeći granice i okeane. Mnogo više od toga. Vi ste i tog 21. maja, baš kao i u bespućima i tami 90-tih, pomogli da se takozvana većinska Crna Gora (iako ja mislim da nema većinske i manjinske, već samo Crne Gore svih njenih građana i jedina takva ima smisla) sačuva od mržnje, predrasuda i zla. Sačuvali ste sebe od nekih od nas. I sačuvali ste nas. I na tome sam vam zahvalan. Kao što sam zahvalan što ovaj, na prvi pogled mali desetogodišnji jubilej jednog, zapravo milenijumskog trajanja, obilježavaju i organizuju zajedno četiri udruženja crnogorskih građana, čuvajući sve svoje razlike, posebnosti, programe, koncepte, senzibilitete”, kazao je Radulović.

Istakao je da takva otvorena, pluralistička, demokratska i tolerantna treba da bude i Crna Gora i takvo treba da bude i da zapravo jeste njeno iseljeništvo.

“Večeras ponovo u Luksemburgu i ponovo zajedno. Da, baš kao što treba, onako kako su mnogi među nama sanjali i duže od ove decenije, zajedno proslavimo najznačajniji i najljepši dan crnogorske novije istorije. Ako je berlinski 13. jul, prije 138 godina, bio dan našeg međunarodno-pravnog upisa u istoriju, ako je kraj Velikog rata i mir u Versaju 1918. bio dan našeg ispisa iz istorije, ako je opet taj 13. jul, prije 75 godina bio povratak u istoriju i najplemenitiji vapaj slobode jednog malog naroda u Evropi, krik protiv nacizma, totalitarizma i isključivosti svake vrste, ako su bespuća i tragika 90-tih, kojima smo i sami pomalo doprinijeli i sahranili možda utopijsku, ali i utopijski lijepu ideju zajednice južnoslovenskih naroda, onda je 21. maj 2006, kada su građani Crne Gore na referendumu, kao niko i nikada u burnoj i turbulentnoj balkanskoj istoriji, mirno, uz osmjehe, olovkama i glasačkim listićima, bez revolucionarnih zanosa, mirisa baruta, bez ijednog zgaženog cvijeta na bihorskim poljima, rožajskom trgu ili kraj cetinjskih trotoara, demokratski i evropski rekli ‘da’, vratio Crnoj Gori dušu izgubljenu u vrtlozima ratova i vjekova, širom otvorio vrata procesima emancipacije, demokratije, slobode i modernosti, vratio Crnu Goru u naručje Evrope, a nas vratio Crnoj Gori. I, možda važnije, samima sebi. Jer, uvijek mi je je bilo jasno: kad izgubite sebe, gubite i domovinu. Ili je, možda, obrnuto?”, kazao je Radulović.

Prema njegovim riječima, deset godina kasnije Crna Gora je na vratima NATO-a.

“Prije dva dana u Briselu je potpisan i posljednji dokument - protokol o pristupanju, pa sad ostaje samo da se završi postupak ratifikacije. Nastavljaju se, istom dinamikom, pregovori sa EU, nova poglavlja će biti otvorena već za nekoliko sedmica, odnosi sa susjedima u regionu već dugo, dugo nijesu bili bolji, počinje i izgradnja autoputa, a pred nama je, reklo bi se, još jedna obećavajuća turistička sezona. Konačno, pripremamo se, uz puno strpljenja, pa i uz puno izazova i povremeno usijane političke retorike za nove, ko zna koje po redu parlamentarne izbore na jesen ove godine. Da nakon njih otvorimo novu stranicu, zagledamo se u sebe i svoju nutrinu, priznamo i prihvatimo greške, dogradimo i učvrstimo institucije, osnažimo kapacitete i vladavinu prava, oslobodimo se predrasuda, sebičnosti, častoljublja i vlastoljublja i nastavimo da koračamo ka novih deset godina”, rekao je Radulović.

On je dodao da se nada i vjeruje da će, mnogo prije toga, Crna Gora i formalno biti dio EU, a suštinski društvo evropskih vrijednosti.

“Sa vama kao i do sada”, istakao je ambasador.

Počasni konzul Crne Gore u Luksemburgu Remzija Camić je posebno istako sve bolju saradnju među našim udruženjima u toj zemlji. Naglasio je da je realizacija svečanosti najvećim dijelom rezultat njihovog zajedničkog rada.

“Na sudbonosno ‘da’ ili ‘ne’ za obnavljanje crnogorske nezavisnosti dijaspora Crne Gore koja živi u Luksemburgu je u velikom broju prepoznala važnost te odluke i opredijelila se za veliko ‘da’ i podržala obnovu nezavisnosti.Veliku ulogu su odigrali i brojni koordinatori, pripadnici naših udruženja, oko organizovanja procesa glasanja. Crna Gora je prošla nimalo lak put do svoje nezavisnosti, a sad je, kao što znate, jedan od lidera u okruženju na skoro svim poljima. Kao multikulturalna i multinacionalna država postiže sve bolje rezultate na polju ljudskih prava i sloboda, slobode štampe, borbe protiv korupcije i kriminala, a prisutni su i rezultati na što boljoj međuetničkoj i religijskoj saradnji i toleranciji”, kazao je Camić.