MATICA IH ZABORAVLJA

Jovanović: CG dijaspora u Srbiji nije razjedinjena

Precepcija o razjedinjenosti crnogorske dijaspore u Srbiji, koja postoji u javnosti i u političkim krugovima u Crnoj Gori, posljedica je nedovoljne zainteresovanosti za stvarni položaj i djelovanje crnogorskih organizacija u Srbiji, smatra predsjednik Crnogorskog nacionalnog vijeća, Slobodan Jovanović.

„U posljednjih nekoliko godina pojavljuju se nova udruženja koja se, zbog liderskih ambicija ili drugačijeg viđenja crnogorskog pitanja i identiteta, nijesu pridružila CNV-u, pa se stvara utisak da postoji razjedinjenost među Crnogorcima u Srbiji“, kazao je Jovanović agenciji MINA.

On je rekao da se u Srbiji danas nacionalno udruženje može osnovati za oko 100 eura što, kako je naveo, nosi brojne opasnosti u djelovanju među crnogorskim udruženjima i ostvarivanju nacionalnih prava na nivou države.

„Crna Gora ne bi smjela davati legitimitet svim novostvorenim udruženjima bez prethodne temeljite provjere, jer se time stvara veoma konfuzno stanje. Takve stvari nesumnjivo utiču na položaj Crnogoraca u Srbiji, i stvaraju brojne mogućnosti manipulacija i simulacije ostvarenja njihovih prava u Srbiji“, smatra Jovanović.

On je pojasnio da je CNV nastalo kao potreba brojnih udruženja Crnogoraca u Srbiji za zajedničkim djelovanjem i boljim artikulisanjem težnji za ostvarenjem svih prava koja, po legislativi Srbije, pripadaju svim nacionalnim manjinama na njenoj teritoriji, i djelotvornijem očuvanju nacionalnog identiteta.

„Mnoga od tih udruženja postoje još od početka 90-ih godina prošlog vijeka, i sačinjavaju ih ljudi koji su beskompromisno, često ugrožavajući sebe i svoje porodice, zastupali istovjetne stavove koje i danas zastupaju u pogledu osnovnih programskih opredjeljenja“, rekao je Jovanović.

On je napomenuo da govori samo o organizacijama koje okupljaju nacionalne Crnogorce, razlikujući ih od dijaspore kao šireg pojma.

„Radi se mahom o ljudima intelektualnog profila, za čije djelovanje mora postojati makar minimum zainteresovanosti, dok je javnost više naklonjena ekscesima, provokacijama i folklornim egzaltacijama“, kazao je Jovanović.

CNV je, kako je naveo, osnovano 2010. godine kao nastavak djelovanja pojedinih udruženja u proteklih 20 i više godina, koja su se dosljedno borila za ostvarenje nezavisnosti Crne Gore, protiv rata, protiv poništavanja crnogorske nacije, istorije i identiteta.

„Na njegovo čelo je izabran je profesor Milenko Perović, vodeća intelektualna ličnost ne samo Crnogoraca u rasijanju, koja je vrlo jasno ocrtavala karakter, fizionomiju i pravce djelovanja CNV. Svi koji su to prepoznali, oko deset udruženja, uključili su se u rad Vijeća i postali njegov integralni dio“, kazao je Jovanović.

Nacionalni savjet izuzetno važna institucija

Na pitanje koji je najbolji način na koji bi se crnogorska dijaspora mogla organizovati i djelovati, on je rekao da nema sumnje da je Nacionalni savjet izuzetno važna instuitucija za očuvanje nacionalnog identiteta i ostvarivanje nacionalnih prava Crnogoraca u Srbiji koji se.

„Osnivanjem Nacionalnog savjeta, Crnogorci se izjednačavaju sa ostalim manjinama i ostvaruju pravo na budžetska sredstva i na osnivanja odbora koji će se baviti obrazovanjem, kulturnim i naučnim predstavljanjem“, pojasnio je Jovanović.

On je dodao da se konstituisanjem Nacionalnog savjeta ostvaruju sva nacionalna prava, naročito iz korpusa identitetskih posebnosti.

„I to je pravi put za rješavanje nekih pitanja koja pojedinci koriste u samoreklamerske svrhe, stvarajući samo veći otpor prema rješavanju ostvarenja nacionalnih prava Crnogoraca u Srbiji“, smatra Jovanović.

Prema njegovim riječima, CNV programski zastupa stav da je kultura najplodonosniji način za okupljanje Crnogoraca u Srbiji i očuvanje njihovog identiteta, i da to, sa druge strane, omogućava crnogorskim umjetnicima sasvim novi prostor za svoju afirmaciju „bez potrebe da gube dio sebe dodvoravajući se publici drugačijeg afiniteta“.

Takođe, kako je naveo, CNV zastupa ideju da se Crna Gora mora reprezentovati kao moderna evropska država, modernog i stvaralačkog senzibiliteta, i na taj način pridobijati mlađe generacije Crnogoraca, jer se samo animiranjem mlađe populacije može sačuvati supstanca crnogorske nacionalne manjine u Srbiji.

„To nipošto ne znači da se treba zapostaviti tradicionalna kultura, ali ne može samo ona biti legitimacija čitave crnogorske nacionalne kulture“, naglasio je Jovanović.

Kulturni centar nasušna potreba

On je ocijenio da je osnivanje kulturnog centra u Srbiji, koji bi osnovala država Crna Gora, nasušna potreba. „Razlozi za to su što je crnogorska nacionalna manjina u Srbiji najbrojnija u dijaspori i što je, ne manje važno, najsklonija asimilaciji iz svima poznatih razloga“.

„Crnogorsku nacionalnu manjinu u Srbiji sačinjavaju ideološki raznoliki pripadnici, članovi raznih politički stranaka, i CNV je, kao organizacija građanske provenijencije i organizacija koja se ponosi građanskim ustrojstvom matične države, apsolutno protivnik nacionalnog partijskog organizovanja“, kazao je Jovanović.

On je pozvao sve građane Crne Gore „da se manu političkog organizovanja po nacionalnom osnovu, jer to dugoročno ne može nikome donijeti dobra i dodatno obesmišljava osnovne demokratske postulate“.

Za obostrano poštovanje i izjednačavanje s drugim manjinama

Na pitanje da li bi bilo dobro da Crnogorci u Srbiji imaju svoju Maticu, poput one koju imaju Srbi u Crnoj Gori, Jovanović je kazao da smatra da njima ne treba da budu uzor Srbi u Crnoj Gori.

„Mi smo vrlo ponosni na svoje nacionalno porijeklo, naša ljubav prema matičnoj državi je više nego vidljiva, ali mi Srbiju doživljavamo kao svoju domovinu i imamo sve poštovanje prema njoj i prema svim njenim građanima, osim prema patološkim ponašanjima djelova njenog društva“, pojasnio je on.

U CNV-u, kako je naveo, ne traže nikakva posebna prava za Crnogorce, već samo obostrano poštovanje i izjednačavanje sa drugim manjinama.

„Ako ćemo pravo, nama su u Srbiji najveći problem ti isti koji se u Crnoj Gori predstavljaju kao Srbi, a koji su stanovnici Srbije“, dodao je Jovanović.

Upitan da li da bi državni vrh u Crnoj Gori trebalo više da se posveti dijaspori, njenom udruživanju i vezi sa maticom, on je rekao da je to „ jedno od najsuptilnijih pitanja koje se može postaviti predstavniku velikog broja Crnogoraca u Srbiji“.

„Radije ću vam reći da mi sve aktivnosti finansiramo nauštrb standarda svojih porodica i traženjem sponzora“, kazao je Jovanović.

On je rekao da ne zna državu koja ima dijasporu u Srbiji, a da nije posvećena održanju veza sa njom.

„Mogu vam navesti koliko hoćete primjera za to. Čini mi se da smo mi pomalo egzemplar kada je u pitanju konkretna podrška države. Činjenica je da živimo u svijetu u kojem bez materijalnih sredstava ne možete ostvariti ništa, ili možete vrlo malo“, naveo je Jovanović.

On je rekao da je CNV, u protekle tri godine, organizovalo brojne manifestacije u saradnji sa crnogorskom ambasadom i lokalnim samoupravama, i pozvao „ljude iz poslovnog svijeta da slijede pripadnike drugih naroda i doprinesu održanju identiteta svojih sunarodnika u Srbiji, pomažući konkretne događaje od velike važnosti za naše nacionalno biće“.

„A kud ćete većeg povoda nego što je obelježavanje dvjesta godina rođenja našeg najvećeg crnogorskog pjesnika i vladara, Petra Drugog Petrovića Njegoša“, dodao je Jovanović.