STOJOVIĆ PORUČIO

Dijaspora zainteresovana za ulaganja

Potomci naših iseljenika na ovim prostorima, a posebno u Argentini, uglavnom su zainteresovani za mogućnosti ulaganja u poljoprivredu, obzirom daje to dominantna grana kojom se bave. Prisutno je i interesovanje za realizaciju projekata iz oblasti energetike, proizvodnje i redistribucije proizvoda iz ovog dijela svijeta preko Crne Gore ka regionu, kazao je, u intervjuu Pobjedi, ambasador Crne Gore u Argentini Gordan Stojović.

Govoreći o tome da li radimo sa dijasporom na razvijanju ekonomske diplomatije i kakvi su dosadašnji rezultati na tom planu Stojović je za Pobjedu kazao:

"Unapređivanje privrednog partnersva sa iseljeništvom predstavilja jedan od prioriteta u saradnji i odnosima sa iseljeništvom. Iseljeničke zajednice predstavljaju i važan resurs svake države, intelektualni, kulturni, a naravno i ekonomski. Kao što ste vjerovatno upoznati, Predlog zakona o saradnji Crne Gore sa iseljenicima utvrđenje od strane Vlade, a isti je upućen u skupštinsku proceduru. Između ostalih, jednim od Članova predloga ovoga zakona definisana je i ova veoma važna spona u cijelokupnom razvoju odnosa koja se odnosi na unapređivanje privrednog partnersva sa iseljeništvom. Ovom prilikom mogu konkretno govoriti samo o Latinskoj Americi. Interesovanje za jačanje ekonomskih veza sa zemljom porijekla postoji i neophodno je dalje razvijati mehanizme koji će vremenom prije svega omogućiti lakšu komunikaciju sa našim iseljenicima ovdje, a tu prije svega mislim na prevođenje zakona, uredbi i promotivnog materijala na maternji jezik (španski) kojim govori ovdašnje iseljeništvo od Ognjene zemlje do Meksičke Kalifornije", rekao je Stojović za Pobjedu.

On je kazao da su potomci naših iseljenika na ovim prostorima, a posebno u Argentini, uglavnom zainteresovani za mogućnosti ulaganja u poljoprivredu, s obzirom da je to dominantna grana kojom se bave.

"Prisutno je i interesovanje za realizaciju projekata iz oblasti energetike, proizvodnje i redistribucije proizvoda iz ovog dijela svijeta preko Crne Gore ka regionu, a nije rijedak slučaj da istaknuti privrednici čiji su preci iz Crne Gore nude svoju imovinu na koriŠćenje Crnoj Gori ili firmama iz Crne Gore, kao stoje to nedavno uradio jedan poznati Čileanac našeg porijekla", istakao je naš ambasador.

Poznato je da u Argentini ima najviše Crnogoraca u Latinskoj Americi. Govoreći o tome da li se znaju podaci koliko naših iseljenika ima po pojedinim zemljama, kao recimo što se zna da u Kanadi po popisu iz 2006. ima 2.370 Crnogoraca (2001. ih je bilo 1.055) Stojović navodi da se danas popisi iseljeništva vrše na potpuno drugačiji način od klasičnih popisa stanovništva.

"Popisi iseljeništva se vrše na potpuno drugačiji način od klasičnih popisa stanovništva. Neizostavno, riječ je o manje ili vise dugotrajnim procesima prikupljanja ulaznih podata­ka, što se odnosi na broj useljenih od početka useljavanja do danas, koji se zatim korišČenjem svih raspoloživih izvora, od Čega su najrelevantniji podaci oni koje posjeduje zemlja prijema, matematičkim formulama uz pomoć podataka npr, o natalitetu u zemlji prijema, brojageneracijai mnoštva drugih bitnih elemenata preklapaju i na taj način se dobija aproksimativni broj potomaka iseljenika u nekoj zemlji, primjera radi Argentini", kazao je Stojović.

Istakao je da su MVPEI i Ambasada Crne Gore u Buenos Ajresu u procesu potpisivanja sporazuma sa CEMLA (institutom za migracije u Latinskoj Americi), čije je sjedište u Buenos Ajresu.

"Tim sporazumom će biti omogućeno korišćenje svih ulaznih podataka koje je CEMLA naslijedila od državnih migracionih službi Argentine, ali i drugih zemalja u Latinskoj Americi u proteklih 130 godina. Kasnije će biti neop­hodno izvršiti selekciju svih ulaznih podataka koji se odno­se na iseljenike iz Crne Gore i matematičkim formulama koje su već koristile druge zemlje u definisanju broja potomaka iseljenika će se doći do validne procjene broja potomaka koji danas žive u Argentini. To je dugotrajan proces, ali jedini naučno validan i prihvatljiv u naučnom smislu. Naravno popis tzv.novijeg iseljeništva, odnosno onoga dijela koji još uvijek posjeduje dokumente zemlje porijekla je umnogome lakši. U Argentini gotovo da i nema novijeg iseljeništva, na primer u SAD-u su prisutne obje grupe (staro i novo isljenistvo) i tamo se posljednjih godina uradilo mnogo na prikupljanju ulaznih podataka u cilju popisivanja starog iseljeništva. Na tom projektu već godinama radi osoba sa velikim iskustvom u ovoj naučnoj grani, gospođa Sharvn Novotnv Andrijašević. U sklopu njene saradnje sa MVPEI - Upravom za dijasporu i Maticom Crnogorskom uskoro treba da bude završen prvi dio analiza koji će obuhvatiti veoma dragocijene ulazne podatke o emigranatima iz Crne Gore u SAD od 1900. do 1910. godine", kazao je Stojović.

Komentarišući tvrdnje da „U inostranstvu živi cijela jedna Crna Gora, možda i vise" Stojović kaže:

"Dok ne budemo imali precizne ulazne podatke za staro iseljeništvo u Latinskoj Americi, SAD-u, Kanadi, Australiji, odnosno zemljama tzv. nove emigrantske zemlje i dok se ne izvrši njihova statistička obrada u cilju dobijanja aproksimativne brojnosti današnjih potomaka, teško da možemo govoriti o tačnom broju, možemo govoriti samo o grubim procjenama. Moram podvući da se moj naučni rad bazira isključivo na proučavanju Latinske i djelimično Sjeverne Amerike (zapadna obala i srednji zapad), i teško se usuđujem da govorim o brojnosti u drugim djelovima svijeta. Veoma važno je napomenuti da su kroz našu istoriju izuzetno brojni migratorni talasi iz Crne Gore prema Turskoj, kojih je bilo u nekoliko talasa, a od Drugog svjetskog rata na ovamo migratorni talasi iz Crne Gore prema zapadnoj Evropi su takođe veliki. Tu se ubrajaju i zemlje bivše SFRJ kao i JAR. kao i gotovo potpuno zaboravljene stare migracije prema južnoj i sjevernoj Italiji, Ukrajni i drugim zemljama, o kojima treba napraviti proračune."

Prema njegovm riječima, u nekim od navedenih zemalja već su urađene studije od neprocjenjivog značaja za određivanje brojnosti koje jasno govore o veoma značajnim zajednicama porijeklom sa prostora CrneGore.

"Dok se svi ti podaci ne objedine i ne izvrše dodatna istraživanja kao i popisivanje ulaznih i drugih podataka ne bih davao sebi slobodu da iznesem bilo kakvu cifru. Mogu prenijeti utisak drugih osoba koje se bave ovim pitanjem, a to je da je po gruboj procjeni ukupan broj iseljenika porijekom iz Crne Gore u svijetu svih generacija u najmanju ruku jednak broju stanovništva Crne Gore", rekao je Stojović.