Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

17. 08. 2015. 07:58   >>  07:52 1

SINDIKAT PREDLAŽE

Stres da bude profesionalna bolest

Pravilnik o utvrđivanju profesionalnih bolesti, koji je na snazi od 2004, trebalo bi revidirati zbog daljeg usaglašavanja sa Evropskom listom profesionalnih bolesti i evropskim kriterijumima, ocijenjeno je iz Unije slobodnih sindikata (USS).

U toj radničkoj asocijaciji smatraju da je neophodno sačiniti registar profesionalih oboljenja i da bi trebalo definisati stres kao jedno od njih.

Pravna savjetnica u Uniji, Ivana Mihajlović, kazala je Pobjedi da je USSCG već uputila dopis Udruženju psihijatara sa molbom da na sastanku te asocijacije otvori pitanje stresa na radnom mjestu i njegovog uticaja na život i rad zaposlenih.

Unija od Udruženja očekuje da, kako kaže Mihajlović, uputi zvaničnu inicijativu da se Pravilnikom o utvrđivanju profesionalnih bolesti stres definiše kao profesionalna bolest i prepoznaju radna mjesta, odnosno poslovi na kojima se ova bolest najčešće javlja.

“Ovo iz razloga što smo svjedoci da visoka i dugoročna nezaposlenost, strah od gubitka posla, nesigurni oblici rada, borba za opstanak u vrijeme krize i sve veći zahtjevi koji se postavljaju pred radnike, i to za veoma niske zarade, prouzrokuju svakodnevni stres koji i te kako ostavlja traga na zaposlene”, objasnila je ona.

Mihajlović navodi da je „alarmantno“ veliki broj zaposlenih koji su imali zdravstvene probleme usljed stresa i pored činjenice da, prema saznanjima USSCG, ne postoje statistički podaci o tome.

Ona je kazala i da su pitanja zaštite i zdravlja na radu u fokusu interesovanja USSCG, a to bi trebalo da bude i jedna od primarnih tema kojom se bave nadležne institucije sistema, ali prvenstveno poslodavci. Mihajlović objašnjava da je Pravilnikom o utvrđivanju profesionalnih bolesti zabilje- ženo 56 profesionalnih bolesti.

To su bolesti prouzrokovane hemijskim dejstvom, odnosno trovanja metalima i metaloidima, gasovima, rastvaračima i pesticidima, potom bolesti  prouzrokovane fizičkim dejstvom ili biološkim faktorima, kao i bolesti pluća, kože i maligne bolesti.

Riječ je, kako dodaje Mihajlović, o zatvorenoj listi, što znači da nije predviđena mogućnost da se i druga oboljenja za koja se na osnovu dokaza može utvrditi da su profesionalna, odnosno da su posljedica uticaja različitih štetnosti na radnom mjestu, na nju dopišu.

“Osim toga, nije nam poznato da postoji bilo kakav registar profesionalnih bolesti i statistički, pouzdani podaci o profesionalnim bolestima, što bi moglo poslužiti kao prvi korak ka preduzimanju preventivnih akcija u ovom području”, upozorila je ona.

U Ministarstvu rada i socijalnog staranja smatraju da je Crna Gora, donošenjem seta zakonskih akata, stvorila adekvatno zakonsko okruženje da bi radnici bili bezbjedni na radu.

“Smatramo da je Crna Gora, u normativnom smislu, stvorila osnovu za povećanje efikasnosti zaštite i zdravlja zaposlenih, ali zbog ubrzanih promjena u tehnološkim procesima, na društvenom i drugim planovima neophodno je kontinuirano prilagođavanje djelovanja u području zaštite i zdravlja na radu, kako u struč- nim tako i u zakonodavnim okvirima”, saopšteno je Pobjedi iz tog resora.

Iz Ministarstva podsjećaju da je 2013. formirana Direkcija za poslove zaštite na radu, čiji je zadatak organizovanje poslova vezanih za pripremu propisa u oblasti zaštite na radu, praćenje i primjenu ratifikovanih konvencija i direktiva EU iz ove oblasti, kao i aktivnosti u vezi sa pregovorima o pristupanju Crne Gore EU po poglavljima iz oblasti zaštite na radu.

Skupština je, kako dodaju, prije godinu usvojila Zakon o zaštiti i zdravlju na radu, na osnovu kojeg se intenzivno radi na donošenju podzakonskih akata „a sve u cilju podizanja nivoa zaštite i zdravlja na radu“.

 

Пратите нас на

Коментари1

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније