- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
06. 09. 2015.
21:42 >> 09:12
15
ANDRIJAŠEVIĆ O ZAKONU
Ne remeti se djelatnost vjerskih zajednica
Istoričar Živko Andrijašević smatra da se Nacrtom Zakona o slobodi vjeroispovijesti ne remeti osnovna djelatnost vjerskih zajednica, dok advokat i nekadašnji ministar pravde Dragan Šoć kaže da je predloženi zakon u funkciji podržavljenja crkve, pri čemu se kako ocjenjuje, zanemaruje njihova autonomija.
Crna Gora ima dugu tradiciju kad je riječ o uređenju položaja vjerskih zajednica, pa predloženi zakon treba razumjeti kao potrebu očuvanja vjerskog sklada i slobode vjerskog djelovanja, kaže za TVCG Živko Andrijašević.
Glavno obilježje zakona je, pojašnjava Andrijašević, što ne remeti osnovnu djelatnost crkve.
"To je duhovničko i vjersko djelovanje. U tom smislu zakon omogućava najviše standarde i najveću slobodu. Zakon garantuje stabilan položaj vjerskih zajednica u Crnoj Gori i utvrđuje obaveze između države i vjerskih zajednica, bez štete po vjerske zajednice i bez ugrožavanja njihovog položaja, ili dovođenja u pitanje njihovog unutrašnjeg uređenja", smatra Andrijašević.
Advokat Dragan Šoć smatra da je predloženi zakona u funkciji podržavljenja crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori, pri čemu se kako ocjenjuje zanemaruje njihova autonomija.
"Država preuzima ključnu ulogu da u svakom momentu odredi ko će biti registrovan, ko će biti brisan. Država definiše teritorijalno formatiranje crkava i vjerskih zajednica, mimo onog što one autonomno određuju i konačno do apsurda dovedeno, država traži da se prije izbora velikodostojnika ona obavijesti o tome ko su ti ljudi, ako se na kaže koje su posljedice takvog neobavještavanja", navodi Šoć.
Govoreći o vjerskim objektima, koji su izgrađeni prije 1. decembra 1918, a koji će ako ostane rješenje iz nacrta postati državna imovina, Šoć nema dilemu da se ta odredba, iako opšteg karaktera, odnosi na SPC u Crnoj Gori.
"Kako mi svi dobro znamo, da države neće dirati autonomiju i imovinu ni katoličke, ni Islamske zajednice, ja smatram da je ovaj zakon direktno usmjeren protiv pravoslavne crkve u Crnoj Gori, prije svega Mitropolije crnogorsko primorske", direktan je advokat Šoć.
Kod Andrijaševića, nema dileme da su zakonske odredbe pravno utemeljene, pa će prema njegovim riječima, uvažiti sve ono što je u vlasništvu crkve ili bilo koje vjerske zajednice. Uslov je napominje da vjerska zajednica ima dokaze o vlasništvu nad imovinom i sakralnim objektima.
"Ono što nema dokaze o vlasništvu će postati dražvna svojina ili će biti vraćeno u tradicionalni položaj, koji je imalalo prije 1. decembra 1918 godine. Što se tiče konfiguracije, odnosno usklađivanja teritorije vjerske zajednice sa granicama države, to je logičan zahtjev", zaključio je Andrijašević.
Predstavnici SPC u Crnoj Gori, pomognuti dijelom opozicije, već su javno pozvali Vladu da povuče predloženi zakon, insistirajući na tome da dražva ne može da se bavi ustrojstvom crkve, jer kako tvrde za to nema uporišta u vjekovnoj tradiciji i istoriji.
Andrija Nikolić, TVCG
Коментари15
Остави коментар