bokanews.me

NAUČNI SKUP

Franjevci 750 godina u Kotoru

Naučnim skupom u crkvi Svetog Pavla, danas je u Kotoru počela proslava 750 godina prisutnosti franjevaca u Kotoru i Boki Kotorskoj u organizaciji Provincijalata franjevačke provincije svetog Jeronima u Dalmaciji i Istri iz Zadra i Franjevačkog samostana svete Klare iz Kotora.

Učesnike skupa pozdravio je kotorski biskup Ilija Janjić koji je izrazio dobrodošlicu svim učesnicima skupa, sa nadom da ćemo proširiti naše znanje o franjevcima koji su u Kotoru i Boki već 750 godina.

Brojne goste i zvanice u svom uvodnom izaganju pozdravio je fra Filip Karadža, predstojnik Samostana svete Klare u Kotoru. O istoriji franjevaca govorio je fra Josip Sopta iz samostana Rožat – Hrvatska.

„Dolazak franjevaca u Boku vezuje se za 1265. godinu, a vjerujem da su tu bili još ranije. Analogija Dubrovnika i Zadra sa Kotorom je slična, sve je gotovo isto – i raspored samostana, dolazak dominikana, franjevaca, klarisa. Red franjevaca je bio jedinstven sve do polovine 15. vijeka kada su se podijelili na dvije struje”, kazao je Sopta.

Kulturnu baštinu franjevačkog samostana Svete Klare u Kotoru predstavio je dr Vincije Lupis iz Dubrovnika. Arhitektica iz Kotora Zorica Čubrović govorila je na temu – „Djelatnost fra Vita Kotoranina u zadužbini kraljice Jelene”.

Na skupu su govorili prof. Saša Brajović, slikarka-konzervatorka Jasminka Grgurević i arheološkinja Vilma Kovačević, istoričarka umjetnosti Nevenka Šarčević te prof. dr Meri Zornija sa Univerziteta Zadar.

Prvi pisani arhivski tragovi o franjevcima i njihovom životu u Kotoru potiču iz 1265. godine i govore kako su braća Bogdan i Picineg – sinovi Dragona de Scelpa 1265. godine darivali Maloj braći kuću za stanovanje u Kotoru. Godine 1268. papa Klement IV imenuje Tomu Basilijeva Kotoranina prokuratorom i sindikom Provincije Sklavonije osnovane između 1227. godine i 1232. godine što svjedoči o tome da su oni i ranije tu prisutni. Samostan je prolazio mnoga iskušenja ali je ostao duhovno i kulturno aktivan do danas. Iako su franjevci prvenstveno djelovali pastoralno, nemjerljiv je njihov doprinos na polju kulture.

U cijeloj Boki, od Herceg Novoga do Kotora, tokom više od sedam stoljeća djelovalo je 18 franjevačkih postaja, hospicija, kao i tri samostana u Budvi. Franjevci su prvobitno obavljali svoju pastoralnu djelatnost, propovijedali jevanđelje, slavili eukaristijum, sakramente, ali su uvijek bili i kulturno aktivni. Njihov doprinos kulturi grada Kotora i Boke Kotorske je nemjerljiv.

Franjevci su poseban doprinos dali na polju umjetnosti, muzike, književnosti, o čemu svjedoči i ostavština velike franjevačke biblioteke čiji korjeni sežu još u vrijeme franjevačkog biskupa Dujma, koji je živio od 1352. do 1368. godine, a njegova prva donacija je bila upravo utemeljenje franjvačke biblioteke. Danas biblioteka sadrži preko 20 hiljada naslova od kojih su najvrjednije inkunabule štampane do 1500. godine kojih je u ovoj biblioteci 45. Od posebnog značaja za istoriju Kotora je prva inkonabula koja je izašla iz štampe, a koju je štampao Kotoranin Andrija Paltašić (1450. do 1500. godine).

Kao jedini muški red koji je preživio francusku okupaciju i devastaciju regije, 1814. godine ostvaraju školu.

Nakon naučnog skupa služena je svečana sveta misa u crkvi svete Klare. Predviđen je i obilazak arheološkog lokaliteta samostana na Gurdiću, a u 19 sati biće upriličen koncert klasične muzike na kome će se publici predstaviti sopran Vedrana Šimić i tenor Domagoj Dorotić uz klavirsku pratnju Simona Dešpalja.

Foto: bokanews.me