PR Centar

LAJOVIĆ OCIJENIO

Pravoslavlje stvara vjerski nacionalizam

Vjerski nacionalizam je jedan od najvećih problema kad su u pitanju odnosi između vjerskih zajednica u Crnoj Gori, ocijenio je koordinator Hrišćanskog pokreta Crne Gore (HPCG) Lav Lajović, navodeći da ti odnosi determinišu pitanje vjerskih sloboda.

On je, u intervjuu za PR Centar povodom 15. januara Svjetskog dana vjerskih sloboda, kazao da je prema nalazima međunarodnih organizacija, pitanje vjerskih sloboda na solidnom nivou.

„Generalna ocjena je pozitivna – da imamo jedan zakon kojim su zaštićene vjerske slobode. Takođe, imamo registrovanih 19 vjerskih zajednica u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Nemamo nijedan zabilježen slučaj da je nekome u prošloj godini bilo uskraćeno to pravo. Čak su bile kritike od tradicionalnih crkava da imamo liberalan pristup“, rekao je Lajović.

Za puno ostvarivanje slobode vjeroispovjesti, kako je ocijenio, nedovoljno je postojanje Ustava i zakona.

„Najveći problem je odnos između vjerskih zajednica, koji determiniše pitanje vjerskih sloboda“, smatra Lajović.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori je u poslednjih pet, šest godina nemoguće organizovati bilo koju konferenciju ili okrugli sto na kojima bi prisustvovali predstavnici iz svih 19 vjerskih zajednica u Crnoj Gori.

„Pitanje vjerskih sloboda je itekako osjetljivo i u nekim sferama se pitanje vjera poistovjećuje sa nacionalnim opredijeljenjem i odnosom prema državi, i skoro se vjersko osjećanje doživljava kao patriotizam“, naveo je Lajović.

On je ukazao da se prema statistici Monstata, u Crnoj Gori 72,5 odsto ljudi izjašnjava kao pravoslavci, oko 19 odsto da su islamske vjeroispovjesti, oko 3,5 odsto kao katolici, i 1,26 odsto ateisti.

„Nominalno, samo je 7,6 hiljada ljudi reklo u Crnoj Gori da su ateisti, ali uporedno jedno međunarodno istraživanje koje je sprovedeno za čitav region pokazalo je da je 48 odsto ispitanika reklo da ne mari za Boga i da im pitanje vjere ne predstavlja ništa u životu, a nešto više od polovine je reklo da im je to bitno u životu“, naveo je Lajović.

To govori da se, kako je objasnio, veliki procenat ljudi izjašnjava kao pravoslavci samo nominalno, a suštinski ne vjeruju u to.

„U okviru Pravoslavlja se stvara vrsta vjerskog nacionalizma. To smatram jednim od najvećih izazova kad su u pitanju vjerske slobode, jer se to poistovjećuje, i dobija političku dimenziju. Mislim da je to glavni problem u odnosima vjerskih zajednica“, rekao je Lajović.

Upitan na koji način je moguće poboljšati odnose između vjerskih zajednica, Lajović je kazao da je je to moguće postići dijalogom.

„Prema mom mišljenju, rješavanje crkvenog pitanja unutar Pravoslavlja je jednako važno kao pitanje evropskih i ervoatlanstkih integracija i nezavisnosti države“, rekao je on.

Na pitanje na koji je način moguće razlikovati manje vjerske zajednice od sekti i kako građani mogu povećati znanje o postojanju svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori, Lajović je rekao da bi to bilo moguće kroz obrazovni sistem.

„Znam da su tu napravljeni određeni iskoraci, da se djeca informišu oko elementarnih postulata svake religije. Istina je da je rašireno uvjerenje da svako ko ne pripada tradicionalnoj crkvi je sektaš, ali tu se stvari mijenjaju“, naveo je Lajović.

On je rekao da ljudi stiču povjerenje u vjerske zajednice u Crnoj Gori koje djeluju više od deset godina i da ne smatraju da se tu radi o sektama.

„Onaj ko je ragistrovan i ko poštuje zakone države trebao bi da ima status vjerske zajednice“, kazao je Lajović.

On je govoreći o aktivnosti HPCG, rekao da je ta nevladina organizacija ustanovila portal Spiritus movens koji pored dnevnih događanja prati i oblast religije, filozofije, književnosti i kulture.

„Imamo i veliku Facebook grupu gdje pokušavamo da suočavamo stavove o religiji.U narednom periodu fokusiraćemo se i na društveno-socijalne probleme, kao i pitanje prava marginalnih grupa“,naveo je Lajović.