DOBRA SMJERNICA

Godinju status kulturnog dobra

Crmničko selo Godinje postaće prva zaštićena ruralna cjelina u Crnoj Gori sa statusom kulturnog dobra. Postupak zaštite, u koji su uključeni stručnjaci raznih profila, inicirali su, partnerski, institucije kulture i nevladin sektor.

Iako je trebalo dosta vremena da se priča pokrene na pravi način, na koncu bi primjer Godinja mogao biti smjernica u daljem procesu valorizacije domaće tradicionalne seoske arhitekture, ocjena je predstavnika stručnih institucija, ali i lokalne zajednice koja je aktivno promovisala ideju više od decenije.

Prema riječima direktorke Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazije Miranović, izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti ruralne cjeline - starog sela Godinje, u završnoj je fazi.

"Ovaj vrlo zahtjevan, višemjesečni proces odvija se planiranom dinamikom i Elaborat će biti u potpunosti realizovan u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobra i Pravilnikom o bližim kriterijumima i postupku za utvrđivanje kulturne vrijednosti dobra. Uprava je formirala stručni, multidisciplinarni tim za izradu ovog dokumenta, kojeg čine arhitekte, konzervatori, etnolozi, istoričari umjetnosti... Stručni tim je završio obiman rad na terenu, svaka kuća ovog starog crmničkog sela je snimljena, premjerena, završen je, takođe, proces istraživanja izvora i literature", kazala je Miranović za Pobjedu.

Ističe da se ovih dana intenzivno radi na iscrtavanju osnova pojedinačnih objekata Godinja, kao i donošenju ocjena, procjena i stavova u odnosu na sve kriterijume vrijednosti, osobenosti i značaje kulturno-istorijskog i arhitektonsko- ambijentalnog nasljeđa Godinja.

U pitanju je vrlo zahtjevan i kompleksan istraživački, stručni rad, kao i rad na terenu, da bi se u konačnici mogli iznijeti adekvatni stavovi.

Miranović ističe da će Godinje biti pozitivan presedan i recept za konzervaciju nekih sličnih sela u Crnoj Gori.

"Nesumnjivo da će višemjesečni rad i iskustvo na valorizaciji ovog crmničkog sela biti korisno u sličnim projektima. Postupak valorizacije slijedi za još nekoliko starih, autentično očuvanih ruralnih cjelina. Prije svega Poseljana, starog naselja vodenica i vodeničara na Skadarskom jezeru u opštini Cetinje i sela Brca kod Sutomora, u opštiniBar. Naravno, našu pažnju zavređuju i druge cjeline ambijentalne ruralne arhitekture, čije su naslijeđene vrijednosti poznate Upravi za zaštitu kulturnih dobara, a i prepoznate su u studijama zaštite rađenim za prostorno-plansku dokumentaciju. Možemo pomenuti neke poput Dodoša i Rijeku Crnojevića, živopisna mjesta na Skadarskom jezeru, ali i na karakteristična stara ribarska naselja Karuč, Pristan, Raduš i Krnjice. U navedenom popisu Rijeka Crnojevića ima elemente urbanog karaktera, a karakteriše je i veliki broj pojedinačno valorizovanih kulturnih dobara na relativno malom prostoru. Kada govorimo o našem bogatom graditeljskom nasljeđu, ne treba zaboraviti ni ruralne aglomeracije u Boki Kotorskoj, poput sela Žlijebi s kućama sa specifičnim krovovima od kamenih ploča na orijenskim padinama, sela u Grblju, Paštrovićima, Katunskoj nahiji, ali i Polimlju, Durmitoru itd.", poručila je direktorka Uprave za zaštitu kulturnih dobara.