rtcg.me

SINDIKAT MEDIJA

Nužna borba za bolji položaj

Na svjetski Dan slobode medija, novinari nemaju pretjerano razloga za slavlje. Plate medijskih radnika ispod su državnog prosjeka, a u neki medijima isplata zarada kasni i nekoliko mjeseci. Loša ekonomska slika utiče i na nezavisnost na radu, a u sindikatu medija poručuju da se zaposlemi u medijima svakodnevno uskraću i ostala osnovna prava iz radnog odnosa. Apelu na medijske radnike da budu jedintveni u borbi za slova prava.

Dijana Drašković, TVCG

Dok se zaposlenima u crnogorskim medijima svakodnevno uskraćuju osnovna prava iz radnog odnosa, a u profesionalnom smislu se strateški svode na držače mikrofona, oni koji ih dovode u takvo stanje daju sebi za pravo da govore o slobodi medija, ocijenjeno je iz Sindikata medija Crne Gore.

Predsjednica Sindikata, Marijana Camović kazala je kako je Svjetski dan slobode medija prilika da ponovimo da o slobodi medija ne može biti riječi dok oni koji te medije čine, a to su zaposleni u njima, rade u uslovima siromaštva, korupcije i straha.

„Zaposleni koji ne prima zaradu, koji ne može da živi od svog rada, nije slobodan, nije objektivan i dok se bori za golu egzistenciju ne može da se bori i za pravo javnosti da bude informisana“, navela je Camović.

Za takvo stanje, kako je dodala,  krivi su vlasnici i oni koji finansiraju medije, bez obzira da li je riječ o medijma koje finansira država, opštine ili privatnici.

„Svi oni, nažalost, samo vode biznis i svoje bitke, nemaju poštovanja prema novinarstvu koje je nekad bilo ugledna profesije, a ni javni interes im nije vodilja. Pričom da su svi zaposleni zamjenjljivi samo produbljuju strah i obeshrabruju i one rijetke koji bi se usudili da dignu glas protiv loših uslova rada. Moramo im jasno reći da boljih od onih koji već rade u medijima nema ili neće da se bave ovom profesijom. Mogu nas zamjeniti ali samo sa lošijima od nas“, navela je Camović.

Iz Sindikata su podsjetili da prema zvaničnim podacima Monstata u medijskoj djelatnosti je 2012. godine bilo zaposleno 1.970 ljudi, a dvije godine kasnije svega 1.382.

„Gdje je „razlika“ od 588 ljudi? Ko su oni, u kojim medijima je došlo do tako značajnog smanjenja zaposlenih? Ukinuta je jedna trećina ukupnih radnih mjesta i to potpuno tiho, jedva sa pokojim pokrenutim radnim sporom kao jedinim otvorenim pokazateljem da sloboda medija u crnogorskim uslovima zaista ne funkcioniše“, kazala je Camović.

Prema njenim riječima, poslodavci govore o slobodi medija i demokratiji ali ta demokratija na koju se oni pozivaju ne važi u medijima u kojima su oni šefovi.

„Ljudi odlaze iz novinarstva koje više nije ni zanimljivo, ni izazovno na bilo koji način jer se za rad u medijima ne dobija nikakva satisfakcija, a često čak ni zarada ili slobodan dan. Ljudi se sa pravom boje za svoja radna mjesta jer se posao lako gubi, a teško pronalazi i zato pristaju da rade prekovremeno, za sve manje plate, pokrivaju više radnih mjesta, nemaju praznične dane ili godišnji odmor. Zbog toga imamo situaciju da odlični, ali razočarani, novinari rade u knjižarama. Takvih primjera će biti sve više dok oni koji upravljaju medijima ne uoče da su veliki dio problema sa kojima se mediji susreću, zapravo oni sami uzrokovali“, smatra Camović.

Zato, kako dodaje, novinari ne smiju da pristaju na manje od onoga što nam zakoni garantuju. 

„Ne smijemo da poklanjamo svoja prava. Zbog toga na današnji dan tražimo od koleginica i kolega iskažu svoju sindikalnu i profesionalnu solidarnost i odlučnost u namjeri da zaštitimo sebe“, navodi Camović.

Iz Sindikata su ranije pozvali sve medije da ponovo učestvuju u akciji „Pet minuta gromoglasne tišine“ i da od 11 sati i 55 minuta do 12 sati ne objavljuju informacije.