Žabljak
Pretežno oblačno
8.7 °C
Pljevlja
Pretežno oblačno
14.8 °C
Herceg Novi
Oblačno
19.3 °C
Nikšić
Oblačno
12.8 °C
Cetinje
Oblačno
15.2 °C
Bar
Pretežno oblačno
20.5 °C
Podgorica
Oblačno
16.0 °C
Ulcinj
Pretežno oblačno
18.7 °C
Kolašin
Oblačno
10.8 °C

Društvo

09. 06. 2016. 21:35   >>  21:16 0

OTVORENO PISMO DANU

“Netačne i nedobronamjerne ocjene poslanika”

Dukljanska akademija nauka i umjetnosti (DANU) uputila je Skupštini Crne Gore i njenim poslanicima otvoreno pismo u kome negoduju zbog, kako su naveli, neistina koje je iznijela poslanica Branka Bošnjak. Država dosad nije uspjela da pronađe način kako da u minimalnim iznosima redovno finansira rad DANU. “To je javnosti poznato, ali izgleda da nije poznato CANU i pojedinim neradoznalim poslanicima, te samozadovoljno nastavljaju da obmanjuju i sebe i javnost”, navodi se u otvorenom pismu koje, u ime DANU, potpisuje njen predsjednik, akademik Sreten Perović.

Otvoreno pismo DANU objavljujemo integralno.

"S pažnjom pratimo rad Crnogorskog parlamenta, s upornom nadom da će sve manje biti nepravde i netačnosti u iskazima nedovoljno informisanih ili nedobronamjernih poslanika, kao i od drugih nadležnih institucija. Na žalost, naša očekivanja se ne ostvaruju. U crnogorskoj Skupštini čule su se i proteklih dana netačne I nedobronamjerne „ocjene“ o Dukljanskoj akademiji nauka i umjetnosti, koje nas nijesu iznenadile, ali se čula i usamljena replika koja nas je prijatno iznenadila.

Dukljanska akademija nauka i umjetnosti imala je stalnu verbalnu, a prvih nekoliko godina i materijalnu podršku države Crne Gore, ali već više od jedne decenije (punih trinaest /13/ godina !) ona nema ni najnužniju potporu nadležnih ministarstava, te akademici DANU ne primaju akademijske dodatke, niti imaju adekvatne uslove za redovan akademijski rad, nemaju sredstava za individualne ili skupne projekte, pa ni za ugovorenu saradnju sa inostranim akademijama. Posljednjih godina i najosnovnije održavanje radnih prostorija DANU prepušteno je samofinansiranju, tj. akademicima DANU, koji od svojih penzija treba da pokriju te osnovne troškove; donacije dobroželećih pojedinaca ili ustanova postale su tako rijetke I krajnje simbolične, da u ovom trenutku dugujemo po trinaest (13) plata za dvije administrativne službenice u stalnom radnom odnosu, kao i dvijema honorarnim saradnicama!

A osobe koje ne vole svoju prošlost i nijesu ponosne na dugovjeku (is)trajnost svojega naroda i svoje Domovine, uporno ponavljaju da akademici i vanredni članovi DANU imaju iste privilegije (i finansijske prinadležnosti) kao akademici i vanredni članovi CANU! Bilo bi normalno da je tako, ali nije! Akademici i vanredni članovi DANU nemaju nikakve privilegije od Države i društva kojemu pripadaju, i to treba da znaju naši poslanici, kao što to treba da zna i najšira crnogorska javnost. Kolege iz CANU, neki sa više naučnih ili umjetničkih knjiga/djela, a neki bez ijedne naučno ili umjetnički relevantne knjige imaju značajne prednosti, ali samo u materijalnom pogledu. I ako to Država toleriše, tj. smatra da je pravedno, naše je da se već jednom oslobodimo svojih nada i da stvarnost prihvatimo onakvu kakva jeste. Samo niko, pa ni neobaviještena Ms. Branka Bošnjak, nema pravo da se služi neistinama – bar kad je u pitanju Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, jer DANU nije politička organizacija i nikome u tom pogledu ne konkuriše, a to što je domovinski privržena – na svoj račun i bez naplaćivanja svojeg patriotizma – stvar je koju bi svaka druga sredina uvažavala, a naša ili je prema tome ravnodušna ili je spremna da i to smatra nebitnim.

I u slučaju Dukljanske akademije nauka i umjetnosti ponavlja se anahrona crnogorska „tradicija“: da nije neophodno podržavati ONE koji ionako svoju Domovinu (ma kakva da je) neće ni izdavati ni prodavati, koji će je svojim internacionalno uvaženim stvaralaštvom svesrdno braniti i njenom ugledu i dostojanstvu doprinositi, koji ostaju trajno privrženi kritički (pre)vrednovanim tekovinama crnogorske multinacionalne kulture, klasične i savremene, kao i evromediteranskom usmjerenju prema śutrašnjici. Navikli smo na nepravde i nerazumijevanja, koja se ponavljaju iz godine u godinu, a uvjereni smo da smo djelima i djelovanjem zaslužili da bar budemo ravnopravni, jer u ovoj Državi nije bilo po stvaralaštvu nadmoćnijih, kreativnijih, prema crnogorskoj istoriji i njenoj mitologiji (pa i mitomaniji) kritički poštenijih, otvorenijih! Ali, u Crnoj Gori sve to nije dovoljno, ni u onoj prošloj ni u ovoj današnjoj; to čak može i da smeta, kao što mnogima smeta svaki i svačiji uspjeh, a najviše uspjeh koji se postiže radom i talentom.

Pokušaj da se spoje dvije akademije po Zakonu nije uspio, jer je CANU od početka taj Zakon ponižavala i odbacivala, ponižavajući i sve državne instance koje su Zakon po redovnoj proceduri usvojile. A sad: ta ista CANU, sa istim predśednikom visoko drži do tog zdušno omalovažavanog Zakona, ali ga koristi samo parcijalno, zaboravljajući njegov 32. član koji govori o akademicima DANU (koji se po Zakonu, ravnopravno, u istom rangu - ujedinjuju sa CANU). Predśednik CANU je i Zakon i zakonodavce, i verbalno i stvarno, pretvorio u farsu, te svakako nijesu u pravu oni koji mu zamjeraju za odnos prema Državi - kad tako uspješno predvodi CANU i u svojem četvrtom predśedničkom mandatu ! Oni iz CANU s pravom kažu da CANU i DANU nijesu jednake, što je tačno, jer CANU iz Budžeta redovno prima znatne iznose „narodnog novca“, redovno isplaćuje akademijske dodatke svojim članovima, štampa njihova djela i daje im autorske honorare, organizuje međunarodne skupove, redovno isplaćuje honorare i spoljnim saradnicima i plate svojima dministrativnim službenicima (30-ak njih); a sve to nema Dukljanska akademija nauka i umjetnosti. Od 13. jula 2003. akademici DANU ne primaju akademijske dodatke, ne dobijaju honorare za svoje istraživačke projekte ili za svoje knjige koje izdaje DANU, ne putuju na odgovarajuće kongrese, konferencije ili simpozije, jer ni za to DANU nema sredstava, a bilo kakva aktivnost ove Akademije zavisi isključivo od eventualne simbolične pomoći dobroželećih donatora (kojih je, na žalost, sve manje). O toj teškoj situaciji smo više puta obavještavali domaću, ali ne i inostranu javnost, jer smo dosljedno čuvali ugled svoje Države – u sferama koje nama pripadaju. Mi nijesmo tužili Državu niti ćemo to činiti, a propustili smo da na adekvatan način odgovorimo onima koji misle da mogu suzbiti kreativnu nadmoć i univerazalno cijenjena djela akademika DANU. Ponosni smo i veoma zahvalni podršci koju su Dukljanskoj akademiji pružile 16 značajnih organizacija crnogorskih iseljenika sa nekoliko kontinenata – u otvorenom pismu Državi i Vladi Crne Gore, apelujući da se pomogne opstanak DANU, jer je ta institucija dala značajan doprinos nauci i umjetnosti, procesu obnove državne nezavisnosti i civilizacijskog napretka Crne Gore I njenog multinacionalnog građanstva. No, ni njihovi apeli nijesu urodili plodom.

Država dosad nije uspjela da pronađe način kako da u minimalnim iznosima redovno finansira rad Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, koju inače cijene i poštuju mnogi svjetski znameniti autori i njhove institucije. To je javnosti poznato, ali izgleda da nije poznato CANU i pojedinim neradoznalim poslanicima, te samozadovoljno nastavljaju da obmanjuju i sebe i javnost!

Ali dosad se nije čulo toliko grubih neistina o Dukljanskoj akademiji nauka i umjetnosti – kao onog popodneva 1. juna 2016, koje je s mržnjom i neznanjem izrekla poslanica Branka Bošnjak. Ona je , u svojim morbidnim opservacijama tvrdila da su ljudi moljeni da uđu u DANU, da je svako mogao da postane akademik DANU, s aluzijom - da su se mnogi u toj Akademiji i obogatili. Tragično je upravo to što ova mlada dama zna da sve to što je rekla nije istina!

Dukljanska akademija nauka i umjetnosti utemeljena je na Osnivačkoj skupštini 14. jula 1999, na Dan pada Batilje, ali ne da izvodi revoluciju, već da Crnu Goru oslobađa od svake vrste zaostalosti i da naučnoistraživačkim radom, djelatnošću i stvaralaštvom - afirmiše i unapređuje ono što je u dugovjekoj crnogorskoj istoriji bilo pozitivno. DANU je osnovana po istovjetnoj proceduri kao i svaka druga evropska akademija nauka i umjetnosti, uz znatno strože kriterije nego što je to imala CANU. U Matičarskoj komisiji, kojom je predśedavao književnik i naučni savjetnik Sreten Perović, bilo je šest univerzitetskih profesora doktora nauka i jedan doktort filozofije i književnosti, i niko nije primljen van propisane procedure. A sam predśednik Matičarske komisije je, do 1999. godine, imao je 47 knjiga, dvije Trinaestojulske nagrade i znatan broj drugih domaćih i inostranih priznanja.

Na dan osnivanja DANU je imala 42 (četrdeset dva) REDOVNA i 9 (devet) INOSTRANIH članova, od kojih: 25 (dvadesetpet) univerzitetskih profesora - doktora nauka, 6 (šest) vannastavnih doktora nauka, 11 (jedanaest) književnika, 8 (osam) članova iz oblasti pozorištne i likovne umjetnosti i jednog publicistu. Samo jedan od utemeljitelja DANU nije imao univerzitetsku diplomu, ali je na dan utemeljenja DANU imao ČETRDESET zbirki poezije, romana i drama, I više značajnih nagrada i drugih priznanja ! (Danas je upravo taj naš član, sedam godina predśednik DANU, sa svojih 100 /sto/ knjiga - nedavno primljen za vanrednog člana CANU!)

Navodimo samo neka imena akademika – utemeljitelja Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, vjerujući da su i gospođi Branki Bošnjak poznata neka od tih imena, inače znana i daleko izvan naše države. To su: dva slavna Srbina – prof. dr Bogdan Bogdanović i prof. dr . Stevan Dedijer; najistaknutiji Crnogoraci u Hrvatskoj - prof. dr Veselin Simović Aga, prof. dr Ljubomir Kuljača, prof. dr Milutin Anđelić, prof, dr Mihailo Plamenac i slikar svjetskog renomea Dimitrije Popović: tu su slavni slikari DADO Đurić i Vojo Stanić; duhovni predvodnik, albanolog i latinist dr Vinko Maljaj i znameniti geograf prof. dr Branko Radojičić, te doajen crnogorske istorijske nauke prof. dr Branko Pavićević, prvi predśednik CANU. Među utemeljiteljima DANU su: prof. dr Obren Blagojević – član DANU, SANU i CANU; znamenita arhitektica Svetlana Kana Radević, članica ruske Građevinskoarhitektonske akademije; internacionalno poznata rediteljka Radmila Vojvodić - autorka kultne drame „Princeza Ksenija“; prof. dr Mihajlo Kuliš, najčuveniji crnogorskipatolog, prof. dr Radovan Radonjić, autor pedesetak visoko cijenjenih stručnih i naučnih knjiga; poznati istoriograf Srednjeg vijeka prof. dr Božidar Šekularac; dr Radoje Pajović, ekspert za istoriju Drugog svjetskog rata i revolucije u Crnoj Gori; značajni istoričar i društveni aktivista prof. dr Branislav Kovačević; poznato internacionalno ime u biologiji prof. dr Vukić Pulević; uvaženi pravni stručnjak i pisac prof, dr Blagota Mitrić; prof. dr Nebojša Vućinić, evropski ekspert za ljudska prava. A tu je, među najuglednijima, lingvist i utemeljitelj moderne montenegristike prof. dr Vojislav Nikčević, te istoričar književnosti i pjesnik dr Danilo Radojević; a među utemeljiteljima su i prof. dr Miodrag Perović, matematički ekspert, i publicista prof. dr Milan Popović; istaknuti likovni umjetnici Boško Odalović i Rajko Todorović; te poznati književniici: Čedo Vulević, Sreten Asanović, Vojislav Vulanović, Jevrem Brković, Husein Bašić, Mirko Kovač, Mladen Lompar, Zuvdija Hodžić i drugi.

Dvadeset jedan (21) akademik DANU nije više među živima. Vanredna skupština DANU je nedavno, prvi put od svojeg osnivanja, izabrala nove redovne (akademike), vanredne i dopisne članove, a Predśedništvo je za počasne članove DANU promovisalo šest univerzalno poznatih autora, istaknutih evropskih akademika, stvaralaca iz više oblasti nauka i umjetnosti. To su: prof dr Stanislav Oleksijovič Dovgi, član Nacionalne akademije Ukrajine, matematičar i fizičar svjetskoga ugleda; prof. dr Jon Deakonesku, lingvista i internacionalno uvaženi pjesnik, predśedik Internacionalne akademije i Evropskog fonda „Mihai Eminesku“; akademik prof. Đuzepe Parodi Domeniki di Parodi, predśednik Arheološke akademije Italije; akad. Dr H.C. Husto Horhe PADRON, najveći živi pjesnik Španije, stalno u najužem krugu kandidata za Nobela; akad. Mateja Matevski, univerzitetski profesor, klasik moderne makedonske poezije; te prof. dr František Lipka, poznati slovački diplomata i postmoderni pjesnik.

Današnji akademici Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, pa i njen predśednik, dobili su u posljednje vrijeme značajna domaća inostrana priznanja. Možda će poslanica Bošnjak, nakon svih ovih podataka, smoći snage da se izvini najširoj javnosti, Dukljanskoj akademiji i – posebno - onim brojnim univerzitetskim profesorima akademicima DANU, koji su još živi ili su već otišli u mirnije doline.

Zar protokol rada Skuštine dozvoljava da se besprizorno ruže institucije nauke i kulture, ma koliko da su one nekom govorniku prijatne ili neprijatne?", navodi se u otvorenom pismu koje je Dukljanska akademija nauka i umjetnosti uputila Skupštini Crne Gore.

Pratite nas na

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo