Objavila: D.Ž.

ROĆEN NA ŽABLJAKU

Trinaesti jul iznjedrio 21. maj

U godini kad Crna Gora slavi desetogodišnjicu nezavisnosti može biti ponosna što je na miran i demokratski način obnovila državnost i što je ratnom vrtlogu 90-tih izbjegla krvave scenarije, poručio je premijerov glavni politički savjetnik, Milan Roćen. On je, na akademiji povodom Dana državnosti, 75. godina Trinaestojulskog ustanka i 75 godina Durmitorske partizanske republike, na Žabljaku, kazao da će veličina ovog datuma sve više rasti.

„Rijetki su događaji čije značenje kroz vrijeme koje se sve više udaljava biva sve upečatljivije, važnije i aktuelnije. Narodi koji imaju velike datume i velika djela, uzimaju ih za vododjelnice, što ih čini besmrtnim. To su stožerne tačke koje ostaju u nacionalnom i državnom biću i bivaju težište svekolike njihove istorije. Putokaz svevremene vizije koji vodi samo naprijed... Francuzi imaju pad Bastilje, Amerikanci Dan nezavisnosti;, Italijani Dan ujedinjenja, Rusi Dan pobjede... Za Crnu Goru to je 13. jul 1941. Prva prava pobuna protiv fašizma u porobljenoj Evropi. Istorijski događaj koji je otvorio novu nadu čovječanstvu usred najveće fašističke prijetnje. O njemu su izvijestili i London i Njujork i Moskva... Trinaesti jul je fascinirao jednog Žan-Pola Sartra i zadivio Miterana. Najznačajniji događaj u Drugom svjetskom ratu, rekao je taj francuski predsjednik. A 65 godina kasnije, kad smo na referendumu olovkom, mirnim i demokratskim putem obnovili svoju državu, jedan američki predsjednički kandidat, senator Džon Mekejn, rekao je da je to možda i najveći demokratski projekat u Evropi nakon završetka Hladnog rata“, kazao je Roćen.

Trinaesti jul 1941. iznjedrio je 21. maj 2006, poručio je Roćen.

„Kroz njega je progovorila Crna Gora nestala na Mojkovcu 1916. On je dao puni smisao crnogorskim velikim bojevima na Krusima i Vučjem Dolu. On je podsjetio na Trinaesti jul 1878. kad su velike sile na Berlinskom kongresu potvrdile nezavisnost i međunarodno priznanje tadašnjoj Crnoj Gori. Trinaesti jul 1941. je poslužio kao uzor i drugim jugoslovenskim i evropskim narodima. U proglasu CK KPJ narodima Jugoslavije prilikom obraćanja Srbima, pisalo je: ꞌNa ustanak srpski narode! Ugledaj se na Crnogorceꞌ... Upravo zbog ideja i vrijednosti koje promoviše i čuva – slobodarstva i antifašizma – značaj Trinaestog jula ne samo da ne blijedi, nego postaje sve sjajniji. Njegova trajnost proizilazi iz činjenice da je to bila odbrana ne samo nacionalnih, već i univerzalnih civilizacijskih vrijednosti. Onih vrijednosti na kojima danas počiva savremeni demokratski svijet. O njegovom značaju riječi divljenja i uvažavanja izrekao je Tito prilikom proslave na Cetinju 1946. godine. On je izdvojio crnogrski ustanak od svih drugih na prostoru Jugoslavije: ꞌTrinaestog jula ispisana je najljepša stranica u historiji crnogorskog naroda. Toga dana crnogorski narod vjeran svojim slavnim tradicijama borbenosti, slobodoljubivosti i pravde, uzeo je oružje u ruke da se odupre okupatorima. U Crnoj Gori je Trinaestog jula buknuo sveopšti narodni ustanak. Po tome se razlikuje ustanak u Crnoj Gori od razvitka borbe u ostalim krajevimaꞌ“, kazao je Roćen.

On je poručio da je crnogorski ustanak presudno uticao da jugoslovensko vojno i političko rukovodstvo promijeni strategiju i da se umjesto izvođenja pojedinačnih diverzantskih akcija pređe na masovan otpor okupatoru širom Jugoslavije.

„Njegova veličina je i u tome što se za gotovo bilo koje mjesto u Crnoj Gori može reći da baš ono zaslužuje da bude domaćin obilježavanja jednog ovakog jubileja. Kao što se to s punim pravom i poštovanjem može reći za Žabljak i za durmitorski kraj. Nije slučajno što se crnogorsko viteštvo i slobodarstvo i crnogorsko uzdizanje i postojanost uvijek vezuju za Lovćen i Durmitor. I što danas, uz 75-godišnjicu ustanka obilježavamo i jubilej Durmitorske partizanske republike. Durmitorci su ustvari uvijek bili tamo gdje se stvara istorija“, dodao je Roćen.

Priča o Trinaestom julu je svevremena, istakao je Roćen.

„Njegove suštinske vrijednosti i poruke su neprolazne. Veličanjem Trinaestog jula 1941. mi zapravo govorimo o sadašnjosti. Govorimo o budućnosti. Jer, antifašizam je istorijska osovina vječnosti Crne Gore. Zar terorizam u današnje vrijeme, u vidu vjerskog fanatizma, djelovanjem Daeša, i kroz sve druge forme nije pošast našega doba, kao što je fašizam bio tada. Potrebna je odlučnost, svijest i energija pokoljenja koje je izvelo Trinaestojulski ustanak da damo svoj puni doprinos u traženju odgovora na savremene izazove. Danas nam je mnogo lakše, jer imamo svoju državu. Imamo svoje institucije, razvijenu saradnju sa susjedima, sa drugim državama u Evropi i svijetu. Integracije u NATO i EU smo izabrali kao okosnicu naše spoljne politike. Uvjereni smo da je za jednu malu, balkansku zemlju, to jedini logičan izbor. I da nije smetnja za osavremenjavanje tradicionalnih prijateljstava. Mi smo izabrali put koji vodi održivoj i dugoročnoj stabilnosti, bezbjednosti i prosperitetu. Upravo su takva partnerstva donijela sedam decenija mira Evropi, što je najduži period bez ratnih razaranja. Crna Gora je danas pouzdan partner i akter u svim međunarodnim regionalnim i širim okvirima. Proces pristupanja Crne Gore EU je u zreloj fazi, i već možemo osjetiti njegove efekte. Srećni smo što će današnje i generacije koje dolaze baštiniti tekovine 13. jula na kojima su udareni temelji ujedinjene Evrope. Bez obzira na sve savremene izazove, mi vjerujemo da će Evropa naći prave odgovore, i da današnje generacije neće dozvoliti da se olako ugrozi sve ono što je građeno decenijama. Za nas je najvažnije da je Crna Gora danas za stolom sa onima koji donose odluke o budućnosti Evrope i demokratskog svijeta. Na najbolji mogući način to se vidjelo na nedavno održanom Samitu NATO u Varšavi“, kazao je Roćen.

TV prilog: Snežana Vetnić