- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
30. 09. 2016. 14:20 >> 14:15 10
CGO POZIVA
VDT da nađe odgovorne za Dubrovnik
Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozvao je Vrhovno državno tužilaštvo da prikupi dodatne dokaze kako bi se utvrdile činjenice i procesuirali odgovorni za napad na Dubrovnik 1991.
Iz te NVO su naveli da je to je i obaveza Tužilaštva preuzeta donošenjem Strategije o istraživanju ratnih zločina, koja je usvojena u maju 2015.
“CGO podsjeća da je prije 25 godina - 1. oktobra 1991. - počeo, napad na Dubrovnik od strane pripadnika JNA sa teritorije Crne Gore, koji je rezultirao velikim brojem žrtava i materijalnih razaranja”, navodi se u saopštenju.
Oni su dodali da su 240 dana građani Dubrovnika živjeli u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli u skloništima.
“Na području Konavala, Župe Dubrovačke i primorja u blizini Dubrovnika, snage JNA uništavale su selo za selom, rušeći, pljačkajući i paleći civilne objekte. Dio stanovništva izbjegao je u Dubrovnik, sjevernu Dalmaciju i na otoke, a u selima su ostali uglavnom stariji mještani od kojih su mnogi ubijeni ili odvedeni u JNA logore u Morinju u Crnoj Gori ili u Bileći u BiH. Od posljedica rata na dubrovačkom području stradalo je 116 civila; poginulo je 194 hrvatskih branitelja, ali i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore”, navodi se u saopštenju.
Iz CGO su podsjetili 443 osobe zatočene su u logorima Morinj i Bileća, kao i da je prognano 33.000 osoba, a uništen je 2.071 stambeni objekat.
“Bio je to veliki istorijski nesporazum koji se, nažalost, krvavo završio“, objašnjenje je jednog od visokih zvaničnika crnogorske vlasti tada, čija je partija i danas vladajuća u Crnoj Gori. Upravo takav pristup je učinio da i nakon 25 godina od početka napada na Dubrovnik nije utvrđena ni komandna, pa ni politička odgovornost. Vlast u Crnoj Gori nikad nije dovedena u pitanje zbog intervencije na Dubrovnik. Naprotiv, ona je ostala kreator javnih politika, pa i obrazovnih politika kojima se teži apsolutnom zaboravu ovog zločina”, dodaje se u saopštenju.
CGO je, kako su naveli, u analizi „Što skrivaju i otkrivaju crnogorski udžbenici o savremenoj istoriji Crne Gore?“ utvrdio da istorijski udžbenici u Crnoj Gori sistematski potiru taj period i prateća dešavanja koja mogu otvoriti pitanje odgovornosti mnogih u tadašnjoj i sadašnjoj crnogorskoj vladajućih strukturi.
“U napadu JNA na dubrovačku regiju učestvovali su i rezervisti iz Crne Gore” – jedina je rečenica koju mogu naučiti nove generacije kroz formalni obrazovni sistem iz zvaničnih udžbenika. Posljedično, gotovo dvije trećine anketiranih studenata nije znalo koje godine je izvršena oružana intervencija na Dubrovnik i generalno Dubrovačku regiju. Na pitanje ko je izvršio oružanu intervenciju na Dubrovnik i generalno Dubrovačku regiju, za što su bila ponuđena četiri odgovora sa mogućnošću da se zaokruži više, 61,7% studenata je označilo da je ta intervencija izvršena od strane Jugoslovenske narodne armije (JNA), 24,2% vjeruje da su to učinili pripadnici Teritorijalne odbrane (TO) Crne Gore, 10% pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore (tada RSUP – Republički sekretarijat za unutrašnje poslove), a 25% vjeruje da je ta intervencija izvršena od strane paravojnih formacija”, saopštili su oni.
Prema njihovim riječima, analiza je pokazala i da jedna trećina (33,3%) anketiranih studenata odgovorila je zašto je izvršena oružana intervencija na Dubrovnik i generalno Dubrobračku regiju, spontano navodeći sljedeće razloge: “nacionalni sukobi Srba i Hrvata, i protjerivanja srpskog naroda sa teritorije Hrvatske”, “militarističke tendencije političkih lidera Hrvatske i Srbije”, “osvajanje hrvatske teritorije tj prisvajanje Duborvnika, tzv „rat za mir“, dok je značajan broj onih koji su odgovorili da ne znaju što je uzrokovalo ovaj napad.
“Na pitanje o broju poginulih pripadnika JNA iz Crne Gore na dubrovačkom ratištu, 50% studenata je, na osnovu tri ponuđene opcije, tačno odgovorilo da se radi o 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, njih 28,3% nije znalo tačan odgovor, a 21,7% nije dalo nikakav odgovor”.
Takvi rezultati, kažu iz CGO, istorijskog obrazovanja u Crnoj Gori ukazuju da ne postoji ni politička volja ni stručni integritet da se prenesu činjenice iz prošlosti, već se istorija kao predmet instrumentalizuje zarad stvaranja jednostranih i ispolitizovanih pogleda na prošlost, koji ne doprinose pomirenju i uspostavljanju pravde za žrtve.
“Zato je moguće da danas imamo žrtve i zločine, a nemamo sudske postupke sa adekvatnim epilogom. Napad na Dubrovnik se ne smije zaboraviti, sa tim dijelom prošlosti moramo kao društvo da se pošteno suočimo, i da ga adekvatno uključimo u formalni obrazovni sistem”, zaključuje se u saopštenju.
Коментари10
Остави коментар