PRIJEDLOG STRUČNJAKA

Pomorsko razgraničenje sa susjedima

„Crna Gora bi trebalo da saglasno s Albanijom i Hrvatskom razgraniči suverenost mora, na osnovu čega stiče pravo da osnuje isključivu privrednu zonu mora, koja bi imala ogroman ekonomski značaj za našu Državu. Po Konvenciji UN o pravu mora, tek kada se razgraničenje izvrši saglasno, onda se stiče pravo da se donese pomorska karta, a kopija svake takve pomorske karte i spisak geografskih koordinata čuva se kod generalnog sekretara UN”- ističe u razgovoru za naš portal mr Vojislav Mićunović, autor knjige u kojoj obrađuje problem razgraničenja i nekadašnji ministar saobraćaja u Vladi Crne Gore.

U  knjizi ste, gospodine Mićunoviću, ustvrdili da je Crna Gora prilikom donošenja Zakona o moru 2007. propustila da primijeni propise Konvencije UN o pravu mora na  razgraničenje suverenosti mora, saglasno s državama s kojima je crnogorska obala suprotna ili se dodiruje, a to su Hrvatska i Albanija. Zašto je Zakonopisac propustio tu mogućnost i kako se ta stvar može popraviti?

Zakon o moru Crne Gore koji je donijet 2007. nije donijet saglasno sa državama s kojima je obala Crne Gore suprotna ili se dodiruje, a to su Hrvatska i Albanija. Nijesu ni tražili saglasnost, što je veliki propust, jer prema propisima Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora, razgraničenje suverenosti mora da se dogovara s pomenutim državama  Saglasnost može da bude na više načina. Ja sam u mojoj knjizi odabrao da to radi zajednička ekspertska komisija, jer bi ona bila garancija da bi sve države bile saglasne s ponuđenim rješenjima.   Zašto nijesu primijenili propise konvencija UN o pravu mora? Vjerovatno nijesu poznavali propise konvencije UN. Kako se stvar može popraviti?

Ja sam u knjizi objasnio na koji se način to može popraviti. Dakle, ja predlažem da se formira ta zajednička ekspertska komisija koja će da odredi geografske koordinate za pojedine tačke i linije i utvrdi unutrašnje morske vode. Takođe,  treba da odredi širinu teritorijalnog mora, spoljnjeg pojasa mora, kao i epikontinentalnog pojasa u moru Crne Gore. Time , kada dobije saglasnost, naša država stiče pravo da osnuje isključivo privrednu zonu mora Crne Gore.

Šta bi takav međudržavni dogovor s Albanijom i Hrvatskom u privrednom i političkom smislu značio za Crnu Goru?

Takav projekat bi veoma puno značio za privredu Crne Gore, jer dobijanjem saglasnosti Crna Gora stiče pravo da osnuje isključivo privrednu zonu mora u epikontinentalnom pojasu. To je širina 70 morskih milja ili širina mora od obale u pravcu otvorenog mora 130 kilometara koje danas Crna Gora ne koristi i nema pravo da koristi, dok ne izvrši razgraničenje suverenosti mora.

Kakav ekonomski značaj to ima za Crnu Goru, objašnjavam u  drugoj knjizi. Naime, na čitavom tom prostoru mora od 130 kilometara širine možemo razvijati privredne grane čija je djelatnost vezana za more; to podrazumijeva razvoj svih grana saobraćaja i njihov dalji uticaj na prosperitet pomorstva i turizma CG, kao i pomorske plovidbe, brodarstva, ribarstva, luka i istraživanja podmorja. To je perspektiva privrednog razvoja Crne Gore, jer samo od ovih grana, kada se saglasno izvrši razgraničenje, smatram da će jako porasti proizvodnja, zaposlenost i životni standard, a smanjiće se visoka stopa siromaštva stanovnika Crne Gore.

Osnivanje takve grupe eksperata koja bi se bavila pitanjima razgraničenja je zahtjevan projekat i kad je riječ o stručnosti, ali i o novcu. Kako bi se obezbijedila sredstva?

Smatram da taj projekat nije previše skup, tu je stručnost najvažnija.   Ekspertska komisija bi  imala neke direktne troškove- to su dnevnice i hotelski smještaj, i kako ja to pišem, direktni troškovi broda Mornarice Crne Gore ili Hrvatske koji je opremljen opremom za mjerenje i određivanje geografskih koordinata. Onda će pomorske države službeno da priznaju i te pomorske linije i tačke na moru. Smatram da bi se zbog karaktera projekta vrlo lako mogla dobiti finansijska sredstva od odgovarajućih fondova EU za razvoj ili tehničku pomoć, čak i donacije jer se radi o primjeni propisa konvencije UN o pravu mora , a to je međunarodno javno pravo. Tako tumačim propise u prvom dijelu knjige i razgraničenje je  veoma lako ostvariti sa tom ekspertskom komisijom, jer je na grafičkom prikazu sve urađeno po propisima konvencije UN. Najteži je posao odrediti koordinate zbog čega bi u komisiji trebalo da budu vrhunski stručnjaci.

Razgraničenje s Hrvatskom na Prevlaci još nije riješeno- na snazi je privremeni režim. Šta bi  eventualno formiranje međudržavne komisije o kojoj vi govorite značilo za proces razgraničenja?

Na Prevlaci  još važi privremeni sporazum između Crne Gore i Hrvatske.  Ekspertska komisija bi trebalo da radi i to razgraničenje, s tim što u knjizi nijesam pisao o razgraničenju na Prevlaci, kako ne bih   unaprijed  određivao kako će to države riješiti. U knjizi navodim razgraničenje teritorijalnog mora između poluostrva Luštica i Prevlake primjenom konvencije UN o pravima mora. Prema propisima člana 279. konvencije UN o pravu mora, sve  međudržavne sporove na moru treba rješavati mirnim putem saglasno članu 3. stav 2. Povelje UN. Propisima konvencije nije utvrđeno i nije nadležno rješavanje granice na kopnu na obali mora, ali jeste razgraničenje mora. I u propisima je predviđeno da dvije države koje imaju sporna pitanja oko razgraničenja suverenosti mora mogu da donesu jedan privremeni sporazum koji odgovara i jednoj i drugoj državi. Ako taj sporazum odgovara državama one mogu da odluče da se donese definitivni sporazum. Ako države u razumnom roku ne mogu da se dogovore, obje države imaju pravo da pokrenu postupak kod Međunarodnog suda za pravo mora sa sjedištem u Hamburgu. Kada Međunarodni sud dobije nadležnost i utvrdi da je postupak validno pravno donijet, tada će vjerovatno  postupiti po članu 15. konvencije UN, a to je da dvije države čija je obala suprotna ili se dodiruje, ako u razumnom roku ne mogu da se dogovore, ni jedna nije ovlašćena da proširi svoju teritoriju mora preko linije sredine čija je svaka tačka jednako udaljena od najbliže tačke polazne linije za određenje širine teritorijalnog mora. Ta polazna linija se određuje od utvrđene državne granice na kopnu na Prevlaci. Odluke Međunarodnog suda na pravo mora su konačne i definitivne i države ih u sporovima moraju primjenjivati. Neškodljivi prolazak stranih brodova teritorijalnim morem nije zabranjen. Taj neškodljivi prolazak nije zabranjen sve dok ne ugrožava mir, red i bezbjednost države.

Da li postoje inicijative od strane Albanije i Hrvatske za takav sporazum?

Koliko ja znam ne postoje inicijative Albanije i Hrvatske za ovakav sporazum zato što njih to ne interesuje. Nas treba da interesuju propisi konvencije UN o pravima mora. Crna Gora je donijela Zakon o moru , međutim on nije donijet saglasno i pomorske države ne priznaju taj Zakon. Takav Zakon nije ni validan, jer se u njemu  kaže da će se donijeti pomorske karte na osnovu tog Zakona i da su nadležni državni organi Crne Gore. Međutim, u Konvenciji UN o pravu mora, tek  kada se razgraniči saglasno, onda se  stiče pravo da se donese pomorska karta, a kopija svake takve pomorske karte i spisak geografskih koordinata čuva se kod generalnog sekretara UN jer se radi, kako sam rekao,  o saglasnom rješenju suverenosti mora između država čije su obale suprotne ili se dodiruju.

 S.Đurđić