Mina [ Objavio: O.Z. ]

KEKOVIĆ SMATRA

"Potrebno formirati radne sudove"

U Crnoj Gori postoji potreba formiranja radnih sudova u okviru sudstva, zbog specifičnosti tih sporova, ali i neujednačene sudske prakse i dugotrajnih postupaka, ocijenjeno je na okruglom stolu pod nazivom Radni sporovi i sudska praksa.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, kazao je da se nada da će zajedničkim naporima uspjeti da u narednom periodu ustanove sudove rada, jer smatraju da su od posebnog značaja za efikasnost i kvalitet rješavanja radnih sporova.

"Tu imamo specifičnu pravnu osnovu koja proističe iz ugovora o radu, za šta se potrebno specijalizovati", rekao je Keković na okruglom stolu koji organizuje USSCG uz podršku Fondacije Friedrich Ebert.

On je naveo primjer radnog spora, odnosno tužbe za otkaz predstavnici sindikata Kombinata aluminijuma (KAP), čiji se otkaz desio u fabrici u stečaju.

"Ona je bila predsjednik jedinog reprezentativnog sindikata, a spor se desio oko prava na godišnji odmor za sve zaposlene koji su tu radili i kojima to pravo nije omogućeno. Iz tog sukoba predstavnica sindikata došla je u nemilost polodavca i proglašena tehnološkim viškom", precizirao je Keković.

On je kazao da je u pitanju flagrantno kršenje osnovnih radnih i sindikalnih prava koja su regulisana međunarodnim propisima.

"Pored svega toga, na svim nivoima do Ustavnog suda izgubili smo ovaj spor i ostalo je da vidimo kakav je odnos prema ustavnoj žalbi", dodao je Keković.

Takođe, kako je kazao, tužba koja pokazuje koliko nije bilo senzibiliteta kod sudova kad su u pitanju osnovna radna i sindikalna prava, je i obezbjeđenje prava na godišnji odmor, koje garantuje i Ustav Crne Gore.

"Pored međunarodnih propisa, mi smo na svim instancama dobili negativan stav i obrazloženo je da je suština u tome što Zakon o stečaju ne prepoznaje nijedno pravo zaposlenih, već da stečajni upravnik odredi visinu zarade. Tu imamo ustavnu žalbu i čekamo da vidimo kakav će biti odnos Ustavnog suda prema njoj", naveo je Keković.

Generalni sekretar Unije poslodavaca (UPCG), Suzana Radulović, kazala je da je percepcija poslodavaca da je stanje sudskih postupaka i odnos sudova prema tim postupcima nezadovoljavajuće.

"Prema mišljenju poslodavaca i kolega iz sindikata, oni traju predugo, imamo dosta neujednačenu sudsku praksu kako između svih i istih sudova, da se u sudskim postupcima ne vodi puno računa o suštini već na formalne stvari stavlja akcenat i to bude odlučujuće u donošenju presuda", smatra Radulović.

Prema njenim riječima, postoje postupci koji traju po četiri godine, vraćaju na ponovljene postupke i tek u postupcima revizije utvrdi se da prethodnim odlučivanjem sudovi nijesu uzeli u obzir osnovne stvari i da su samo na osnovu formalnih nedostataka donosili odluke.

"Imamo situacije da se postupci kod raspodjele stanova vode čak i po 16 godina, da se više puta poništavaju odluke prvostepenih sudova i da se vraćaju na ponovno odlučivanje", dodala je Radulović.

Zaposleni, kako je dodao, pokrene postupak pred sudom jer je proglašen tehnološkim viškom, a odlukama suda se ne uzmu u obzir trenutno stanje stvari, pa se nalaže poslodavcu da ga vrati na posao iako mu je isplaćena otpremnina ili ako je ukinuta ta poslovna jedinica u nekom gradu.

"Takođe, zanemaruje se činjenica da je taj zaposleni u međuvremenu stekao pravo na penziju, već se od poslodavca traži da ga vrati na posao", rekla je Radulović.

Ona je apelovala na sudove da se dosljedno poštuje zakon i procedure, kao i da se uzmu sve činjenice u razmatranje.

"I najgori zakon je odličan zakon, ako se poštuje u odnosu na dobar koji se ne poštuje", smatra Radulović.

Ona je apelovala da se nađe način da se sudska praksa ujednači, da se skrate rokovi i poštuju zakoni i Ustav.

Predstavnik USSCG, Ivana Mihajlović, kazala je da je u toku prošle godine Crna Gora isplatila građanima odštetu u iznosu od 44,7 hiljada EUR zbog suđenja u nerazumnom roku.

"To dovodi do toga da postavimo pitanje da li građani gube povjerenje u sudske instance, da li troškovi sudskog postupka i dužina čine neefikasnim procedure pred sudovima i da li redovni sudovi zbog obima posla kojeg imaju mogu da odgovore potrebi kada su u pitanju radni sporovi da ih rješavaju hitno", navela je Mihajlović.