MALI BROJ DONORA

O transplantaciji tek kada zatreba najbližima

U Crnoj Gori je do danas obavljeno 29 transplantacija bubrega, ali je samo jedna bila od preminulog donora. Ljekari iz Kliničkog centra, ali i njihove kolege iz Hrvatske, apeluju na građane da zavještaju organe, jer tako spašavaju živote onima koji se nalaze na listi čekanja, ali i čine budućnost sigurnijom za svoje najmilije.

"Hronične bubrežne bolesti su devastirajuće, smrtnost je kao kod srednje agresivnog koncera pluća. Ali, ukoliko, na primjer, tridesetogodišnjak dobije transplantirani bubreg živjeće 20 godina duže nego s dijalizom, a kvalitet života je neuporedivo bolji", kazala je na današnjoj pres konferenciji u Kliničkom centru ljekarka na Zavodu za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i trasplantaciju bubrega KBC Zagreb Nikolina Bašić Jukić.

Istakla je i da je takva opcija ekonomski isplativija, te da jedan čovjek na dijalizi godišnje državu košta oko 25.000 eura, dok troškovi brige o pacijentu nakon transplantacije iznose svega nekoliko hiljada eura.

Dao jednom sinu bureg, drugom želi da donira kuma

Nacionalni koordinator za transplantacioni program Crne Gore nefrološkinja Marina Ratković je objasnila da se u našoj zemlji trenutno 37 pacijenata nalazi na listi čekanja za transplantaciju bubrega jer nemaju živog donora. 

Među njima je mladi Nikola Mijušković, čiji je otac Budimir prije četiri godine već donirao bubreg starijem sinu Boru. Njihova kuma iz Beograda trenutno se ispituje na našem KC-u kako bi utvrdili da li može dati svoj organ Nikoli.

"Neuporedivo bi bilo lakše da ima donora, da ljudi zavještavaju organe. Takva praksa nije zaživjela, jer ih nije muka kao mene snašla. Moramo biti humaniji, da ne čekamo žive donore. Ja sam donorsku karticu davno izvadio", rekao je Budimir.

Nažalost, njihov slučaj nije jedini. Mersida Murić takođe čeka rezultate na osnovu kojih će znati da li može da donira bubreg suprugu Nedžadu, koji je posljednjih pet godina na dijalizi.

Nekoliko donacija godišnje rješava probleme u CG

Direktor Klinike za urologiju i nefrologiju Kliničkog centra Petar Kavarić naglasio je da je osoblje te institucije osposobljeno za transplantacije.

"Do sada nijesmo imali problema, što znači da smo hiruršku tehniku doveli do takvog nivoa da preduprijedimo sve moguće komplikacije. Ipak, nijesmo zadovoljni što smo radili velikom većinom zahvate sa živim donorima. O transplantaciji se priča tek kada nekome iz okruženja zatreba. U Crnoj Gori samo nekoliko ljudi godišnje, koji odluče da zavještaju organe nakon smrti, može riješiti probleme pacijenata koji se nalaze na čekanju za transplantaciju jetre i bubrega", rekao je on.

Trenutno u našoj zemlji važi pretpostavljena saglasnost za doniranje organa nakon smrti, ali, konačnu odluku donosi rodbina. 

Direktor Klinike za urologiju i nefrologiju na Kliničko-bolničkom centru Zagreb Željko Kaštelan je objasnio da se u Hrvatskoj 98 odsto  transplantacija bubrega se vrši od preminulog donora. Napominje, ipak, da takav program u toj zemlji ima tradiciju od 45 godina, te da je zbog toga i raširena svijest o važnosti doniranja.

"Pacijenti umiru dnevno, a nose organe sa sobom. Ukoliko se unaprijedi donorski program, možete iskoristiti pet organa od jednog takvog slučaja. Ne morate uzimati od živih donora i time čuvate i kvalitet njihovog života", istakao je.

Njegova koleginica i koordinatorka za transplantaciju bubrega između Crne Gore i Hrvatske Jasna Stoić Brezak anesteziološkinja Jasna Stojić Brezak rekla je da je važno da medicinsko osoblje nakon smrti pacijenta humano priđe njegovoj porodici i objasni da mogu da spasu nečije živote.

CG dio Eurotransplanta

Važno je napomenuti da je Crne Gora, preko Hrvatske, dio kontinentalne mreže za transplantaciju organa Eurotransplant, u kojoj gravitira oko 100 miliona ljudi.

"Pacijenti se prema nacionalnim listama stavljaju na spiskove za transplantacije, odnosno prema prioritetu koliko su životno ugroženi", kazala je nacionalna koordinatorka za transplantacioni program Crne Gore nefrološkinja Marina Ratković, naglasivši da je iz naše zemlje jetra jednog preminulog pacijenta donirana u Hrvatskoj, a srce u Sloveniji.

Ona je istakla da, u saradnji s kolegama iz Hrvatske, ljekari našeg Kliničkog centra planiraju da u martu urade prvu transplantaciju između osoba različitih krvnih grupa, a donor je supruga pacijenta.

Filip Rakonjac