[ Izvor: Pobjeda; Objavio: O. Z. ]

KULTURNA BAŠTINA

Kad država zaboravi na svoje blago

Prebacivanje odgovornosti za učinjeno i neučinjeno s jednih na druge, zaklanjanje iza nenadležnosti, raznorazne prećutne saglasnosti, neblagovremeno zakonsko odgovaranje na zahtjeve, nesprovođenje inspekcijskih nadzora, a potom i radnji koje ti nadzori prijave i produkuju, sve su to problemi koje sistemski sinhrono, međuresorno i intersektorski moramo prevazići, kazala je direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović.

Prethodnu deceniju područje Kotora podleglo je izuzetnom urbanističkom pritisku koji je rezultirao nekontrolisanom gradnjom, što je u određenim slučajevima ugrozilo kulturne vrijednosti koje su ovo dobro preporučile za Uneskovu listu svjetske baštine još 1979. godine.

Država je pokušala da uspostavi sistem koji će razriješiti ovu situaciju. Usvojen je leks specialis - Zakon o zaštiti prirodnog i kulturnoistorijskog područja Kotora.

Što kaže zakon

Zakon, između ostalog, propisuje i formiranje upravljačkog tijela ovog područja, tj. savjeta za upravljanje prirodnim i kulturnoistorijskim područjem Kotora. Savjet je imenovan 22. januara prošle godine. Problematika koja se odnosi na Kotor i ubrzanu i nekontrolisanu urbanizaciju kulminirala je na sastanku Komiteta Unesko u Istanbulu u julu 2016, kada je Crna Gora strogo opomenuta zbog odnosa prema ovom području

S tim u vezi, iskazana je briga za univerzalne vrijednosti Uneskovog područja koje su Kotor preporučile za ovaj status. Takva pozicija, kako je poručeno iz Istanbula, ozbiljno problematizuje status Kotora na Uneskovoj listi svjetske baštine.

Vlada je na sjednici 2. februara ove godine usvojila zaključke i donijela Akcioni plan za realizaciju odluke Komiteta Uneska iz Istanbula, koja se odnosi na prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora. Zadužila je Ministarstvo kulture i Ministarstvo održivog razvoja i turizma da preduzmu aktivnosti na realizaciji ovog plana. Takođe, preporučila je nadležnim organima opštine Kotor da preduzmu aktivnosti iz njihove nadležnosti koje su u funkciji realizacije Akcionog plana. Izvještaj o stanju i preduzetim mjerama na zaštiti svjetskog prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora mora se podnijeti Unesku u decembru ove godine.

O glavnim odrednicama Akcionog plana, koji predviđa set mjera i prijedloga u cilju prevazilaženja date situacije, razgovarali smo sa direktoricom Uprave za zaštitu kulturnih dobara dr Anastazijom Miranović.

Konkretne radnje

"U njihovom implementiranju prepoznati su ključni subjekti - opština Kotor, Savjet za upravljanje područjem Kotora, Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna komisija za saradnju sa Uneskom. U tom cilju Vlada Crne Gore je na sjednici od 2. februara donijela Akcioni plan za realizaciju odluka koje se odnose na područje Kotora (usvojenih u Istanbulu u julu 2016). Planom su predviđene vrlo konkretne radnje u cilju zaštite i očuvanja područja. Prije svega, Akcioni plan predviđa izradu sveobuhvatne procjene uticaja na svjetsko kulturno dobro, tzv. H I A (Heritage Impact Assesment) za najveći razvojni planski dokument opštine - Prostorno urbanistički plan Kotora. Paralelno sa ovim procesom, odvijaće se i druge aktivnosti u cilju zaštite, poput radionica za izradu HIA, kako bi se domaći eksperti iz baštine dodatno edukovali i bili spremni realizovati date procjene, izrada manjih HIA za pojedinačne investicione projekte i slično", naglasila je Miranović.

Prema njenim riječima, sveobuhvatni planski dokument HIA pokazaće koje razvojne projekte je moguće realizovati u tom području u kontekstu njegove zaštite, očuvanja i unapređenja. Takođe, pokazaće, kako kaže Miranović, koji planirani, započeti, realizovani projekti i investicije ga ugrožavaju.

"Tu bi u punom smislu trebalo da nađe primjenu „održivi razvoj“. Jer, zaštita i očuvanje područja ne realizuju se samo konzervacijom, već i usmjerenim, adekvatnim intervencijama u prostoru. Takođe, usvajanje PPPN Obalno područje, kao i Prostorno-urbanističkog plana Kotora, a u njihovom kontekstu i odgovarajućih studija zaštite kulturnih dobara, dodatni su mehanizmi zaštite i razvoja. Nadalje, izrada i implementiranje sanacionih planova za prepoznate kritične tačke razvoja područja", navela je Miranović.