Objavila: M.M.Lj.

BANKA HRANE

"CG primjer socijalne nepravde"

Crna Gora je danas školski primjer zemlje socijalne nepravde, koja je postala osnov politickog , ekonomskog sistema i osnovna ideoloska matrica odnosa u društvu, saopšteno je iz Banke hrane povodom Svjetskog dana socijalne pravde.

“Nova klasa bogataša uglavnom je nastala  privatizacijom države , unistenjem privrede. Razaranje pravnog sistema dovelo je do stvaranja kulture nekažnjivosti za pripadnike nove klase bogataša i vlastodržaca. Stvorena je država u kojoj jedna pravila vaze za usku grupu vladajućih i druga pravila za sve ostale.  Kad ljudi nijesu jednaki pred zakonom, kada ne mogu da koriste svoja ustavom garantovana ljudska prava, ako nijesu pripadnici vladajuce elite , onda je to država socijalne nepravde”, navodi se u saopštenju.

Iz Banke hrane kažu da pripadnost političkoj eliti odredjuje kvalitet života.

“Posao, socijalna pomoć, obrazovanje, liječenje, krediti, javne nabavke, plaćanje poreza, sudska zaštita, napredovanje u karijeri, rješavanje stambenog pitanja zavise najčešće  od političke podobnosti. Vladajuća grupacija daje sebi pravo  da  dijeli 13 plate, nepovratne stambene kredite, jednokratne pomoci, bonuse, jeftine kredite... sve na teret budzeta, dok se, na drugoj strani ukidaju nadoknade za majke, MOP drzi godinama na ponizavajucem nivou od  63 do 126 eura”, kažu iz Banke hrane.

Kako su kazali, više od polovine zaposlenih u Crnoj Gori prima mjesečne zarade u visini oko  250 eura.

“Ako je prema podacima MONSTAT-a, procijenjeni broj zaposlenih u Crnoj Gori oko 177.000, onda oko 88.000 zaposlenih prima zaradu oko 250 eura. S obzirom na to da je zvaničan broj nezaposlenih kod nas oko oko 50.000 onda se dolazi do zaključka da blizu 138.000 građana Crne Gore živi praktično na granici siromaštva, ne računajući u ovu cifru značajan broj penzionera. Minimalna zarada u Crnoj Gori za ovu godinu iznosi 193 eura, dok je prosječna penzija u Crnoj Gori oko 278 eura. Oko 4500 penzionera prima penziju ispod 100 eura i oni se mogu tretirati kao ekstremno siromasni. Ako tome dodate da 200.000 porodica duguje prosjecno po 600 eura za struju i da plate znacajno kasne za preko 40.000 radnika , i da 100.000 radno sposobnih stanovnika od 18 do 65 godina niti radi , niti je na Birou rada, dolazimo do procjene da je skoro polovina stanovnistva ili u zoni siromastva ili vrlo blizu linije apsolutnog siromastva”, naveli su iz Banke hrane.

Svaki nepredvidjeni trošak, neko slavlje ili bolest, školovanje djece, dug za struju, poravka u stanu i ove porodice gura ispod linije siromastva.

“Sindikati  se može reći da ne postoje ,  jer rezultati njihivog rada  se ne vide (radnici su nezaštićeni ), a Vlada i državne institucije štite poslodavce koji uglavnom ekspoatišu radnike.  Siromaštvo razara porodice i mi smo iz Banke hrane   suočeni sa porodicama samohranih majki, gdje su muževi gubitkom posla ulazili u probleme sa alkoholom, agresivno ponašanje prema ženama i djeci je uslijedilo  i  raspad porodice je bio neminovan.  Samohraje majke sa vise djece bez zaposlenja i rijesenog stambenog pitanja su  jedna od najugroženijih kategorija stanovnistva i one bez efikasnije i pravedne  podrske države ne mogu izaci iz siromastva”, navodi se u saopštenju.

 Naravno pomoć je potrebna i višečlanim porodicama, porodicama raseljenih lica , poridicama koje imaju članove koje su osobe sa invaluditetom, Romskim porodicama.

“Samo snazan ekonomsko i socijalno održiv razvoj i puna zaposlenost,  sa zakonima koji važe jednako za sve i efikasnom proaktivnom socijalnom politikom i podrškom za izlazak gradjana iz zone siromaštva , moze vremenom dovesti do održive socijalne ravnoteze i neophodne pravde”, zaključeno je u saopštenju.