[ Izvor: rtcg.me; Objavio: I. P. ]

USTAVNI SUD

Smanjenje naknada ustavno

Ustavni sud je na današnjoj sjednici donio odluku kojom se odbija predlog za utvrđivanje neustavnosti odredaba izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti koje se odnose na smanjenje naknada za majke sa troje i više djece, prenosi Mina.

"Ustavni sud je, većinom glasova, donio odluku kojom se odbija predlog za utvrđivanje neustavnosti odredaba člana13 (član 176 b) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti i rješenje kojim se ne prihvataju inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba člana 1 (član 54 a) i člana 13(član 176 b)istog Zakona", navodi se u saopštenju nakon sjednice.

Tim zakonom naknade su smanjene sa 336 na 264, odnosno sa 192 na 144 eura, zbog čega njihove korisnice protestuju od 2. marta ispred crnogorskog parlamenta, a neke od njih deset dana štrajkuju glađu.

One su saopštile da neće prestati sa protestima dok im se naknade na vrate na ranije iznose.

Crnogorska Vlada je ranije ocijenila da su izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti u saglasnosti sa Ustavom i pravnom poretkom države. Odluka Ustavnog suda o ocjeni ustavnosti smanjenja naknada majkama sa troje i više djece biće saopštena u toku dana.

Ranije danas, Ustavni sud Crne Gore završio je raspravu o ustavnosti i zakonitosti izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojim su smanjene novčane naknade majkama sa troje i više djece, a o tome će glasati na kraju sjednice.

Zvanična odluka biće objavljena tokom dana na sajtu Ustavnog suda.

Predsjednik Ustavnog suda, Dragoljub Drašković, podsjetio je da je postupak za ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Zakona podnijet 23. januara, predlogom pet poslanika Demokratske Crne Gore.

Trebalo prvo razmotriti stavnost normi iz 2015.

Drašković je ukazao da Skupština, kao donosilac Zakona, nije dostavila odgovor na navode sadržane u predlogu, što nije bila smetnja za nastavak vođenja ovog postupka.

Drašković je naveo da u izmjenama i dopunama Zakona postoji osporavanje u dijelu iznosa visine naknade.

Kako je rekao, predmet ovog ustavnog sudskog postupka su odredbe koje imaju karakter prelaznih odredbi i završnih odredbi u tom Zakonu, kojima s reguliše način prelaska postojećih na nove pravne norme.

On je objasnio da konkretni Zakon ne djeluje neposredno, već predstavlja pravni osnov za pokretanje i vođenje postupka i donošenje rješenja kojima se utvrđuje pravo na nastavljanje korišćenja prava na naknadu u iznosima utvrđenim novim Zakonom.

"Ovdje se reguliše, redefiniše samo visina naknada i ni sa čim se narušava suština prava", objasnio je Drašković.

Sudija Mevlida Muratović, navela je da država, prema praksi van Crne Gore i sud u Strazburu, uživa široko polje slobodne procjene u oblasti socijalnih zakona.

Sudija Miodrag Iličković je ukazao da su izmjene i dopune ovog Zakona danas raspravljaju stupile na snagu prije dva mejseca.

"Trebalo je prvo razmotriti ustavnost i osnovanost normi iz 2015. godine, nazovimo to osnovno pravo, pa tek onda ići u rješavanje onoga što danas rješavamo", smatra on.

Kako je kazao Iličković, Zakon obuhvata oko 22 hiljada žena, pa to pitanje po prirodi predstavlja prioritet. "Ne mora nam niko to predlagati".

Prema njegovim riječima, u Skupštini nije postojala fiskalna procjena, niti koliki broj žena će obuhvatiti Zakon. "Sa početnim brojem od pet hiljada korisnica, to je završilo sa 21, ili 22 hiljada žena".

"Pošto je Zakon izazvao velike polemike i neslaganja u javnosti, Ustavni sud je trebao po službenoj dužnosti pokrenuti postupak, odrediti privremene mjere zabrane isplata dok ne zauzme svoj stav po ovom pitanju i raščisti potpuno i do kraja svu ovu situaciju koja se praktično od 2015. godine rješava", saopštio je Iličković.

Time bi se, smatra on, eliminisali svi problemi.

On je ukazao da se u slučaju ovog Zakona ne radi o ukidanju prava, već o smanjenju njegovog obima.

Legitimna očekivanja majki da će im biti bolje

"Ovdje je veoma važno da li je obim sužavanja ovog prava išao do toga da se izgubila njegova suština. Postavlja se pitanje do koje mjere je to pravo suženo, skraćeno, izokrenuto i da li je pravna suština i smisao te norme ispoštovana. To je za mene krucijalno pitanje", saopštio je Iličković.

Kako je kazao, prvobitnim Zakonom propisano je da se naknade mijenjaju kako se prosječni lični dohodak mijenja.

"U izmjenama Zakona imamo fiksni iznos. Ova mjera se može mijenjati samo zakonom, što je krajnje rogobatno i loše. Ova norma traje dok Skupština ne izglasa novi zakon, kojim će ovo promijeniti", saopštio je Iličković.

On je rekao da se u starom Zakonu pominje odredba "doživotne" naknade, a u novom ne.

Iličković je ocijenio da su majke imale očekivanje da će im biti bolje sa ovim Zakonom, što je legitimno.

"Izmjene i dopune Zakona narušavaju taj stav", smatra Iličković.

On je, govoreći o pitanju ravnomjernosti, ukazao da su zarade u javnom sektoru smanjene zarade od tri do osam odsto, a majkama sa većim nadoknadama za 21, a sa manjim za 25 odsto.

"Mora se paziti na ravnotežu. Ovdje se postavlja pitanje da li je to ispoštovano. Da li su sve ove okolnosti promijenile suštinu ovog prava? Za mene je to dilema", rekao je Iličković.

On je ocijenio da parlament nije utvrdio javni interes zbog kojeg se donosi Zakon.

Sudija Milorad Gogić predložio je sudijama da prvo glasaju da li da zastanu u radu dok se osnovni predmet ne odluči u Skupštini, ili da oba predmeta rade paralelno.

On je, nakon pauze, ocijenio da se ne smije zanemariti odnos Komiteta Ujedinjenih nacija za ekonomska, socijalna i kulturna prava, koji je predložio da se socijalna davanja u Crnoj Gori povećaju.

Taj odnos se, kako smatra, mora primijeniti.

Gogić je saopštio da se u Predlogu Zakona ne spominje utvrđivanje javnog interesa, što je neophodno shodno Ustavu.

Prema njegovim riječima, pogrešan bi bio zaključak da država ima apsolutno diskreciono pravo da mijenja sistem socijalne zaštite.

Sjednici Ustavnog suda prisustvovali su šest sudija, a Hamdija Šarkinović je bio odsutan.