Društvo

Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Samnji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Objavio: B.V.

PREDSTAVLJENA DEKLARACIJA 30. 03. 2017. 17:37   >>  19:45 55

Jedan jezik za četiri zemlje Balkana

Više od dvije i po hiljade ljudi potpisalo je za samo 24 sata Deklaraciju o zajedničkom jeziku, document koji miri četiri “politička” jezika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji.

 

Na Deklaraciji, koja je predstavljena u Sarajevu, radilo je preko 30 lingvista i "ljudi od pera", u namjeri da, kako su naveli, podignu svijest i aktivno utiču na postojeće nacionalističke jezičke prakse u zemljama regiona.

Inicijativa je potekla od mladih ljudi iz Sarajeva kako bi se podstakla pozitivna promjena u društvu.

Deklaraciju o zajedničkom jeziku do sada je potpisalo više od dvije stotine lingvista, književnika, naučnika, aktivista i drugih kredibilnih ličnosti iz javnog i kulturnog života Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije među kojima su: Rade Šerbedžija, Igor Štiks, Mirjana Karanović, Dino Mustafić, Boris Dežulović, Nenad Veličković, Maja Raičević, Faruk Šehić, Rajko Grlić, Hanka Vajzović, Borka Pavićević, Filip David, Ermin Bravo, Jasmila Žbanić, Viktor Ivančić, Dragan Markovina, Brano Mandić, Boris Buden, Biljana Srbljanović, Nerzuk Ćurak, Ranko Bugarski, Snježana Kordić i Balša Brković.

Deklaraciju su potpisali i članovi redakcije Portala RTCG.

U dokumentu se navodi da narodi u Srbiji, BiH, Hrvatskoj i Crnoj Gori govore jednim jezikom policentričnog tipa, različitim varijantama. Incijativa da se konferencije "Jezici i nacionalizmi" koje su prošle godine održavane u gradovima regije zaokruže Deklaracijom, došla je od strane mladih ljudi, što dovoljno govori o činjenici da je ta generacija opterećena nametanjem jezičkih različitosti.

U prvih 20 sati od objavljivanja Deklaraciju je potpisalo više od 2.000 ljudi, ističe pisac Vladimir Arsenijević iz udruženja Krokodil.

"Stručnjaka, nestručnjaka, najobičnijeg svijeta, iz zemalja regiona, iz šireg regiona, van regiona, imamo potpisnike iz Avganistana. Prosto je nevjerovatno koliko je reakcija. Društvene mreže bruje, ljudi raspravljaju o tome i očigledno da je to pitanje krv i meso u regionu, da je to nešto što nas grebe već dugo vremena", upozorava Arsenijević, prenosi RFE.

Potpisnici Deklaracije takođe ističu da činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne ukida individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima. Cilj deklaracije je i ukidanje ograničenja strogih pravila takozvanog nacionalno čistog jezika, ističe lingvistkinja Snježana Kordić.

"To je jedna fraza koja služi za treniranje nacionalizma u društvu. Prema tome, poručujemo svima da slobodno koriste svoj jezik, svi znamo super ovaj jezik, nemojmo ispravljati jedni druge, budimo tolerantni i pristojni jedni prema drugima i bićemo jedno sretnije i zadovoljnije društvo. Promjene su moguće i ova Deklaracija je jeda korak u tom smijeru", kaže Kordić.

Pisac Balša Brković napominje da su istorija i kultura naroda na ovim prostorima isprepletena, te da bi zbog toga jezički purizam značio i udaljavanje od vlastitog nasljeđa.

"Sva ova četiri naroda imaju u svom dvadesetovjekovnom iskustvu period moderne koji je dao ono najbolje što ima svaki od tih naroda, od Krleže do Konstantinovića, od Selimovića do Lalića, Andrića do Crnjanskog, Isidore, sve ono najznačajnije u tom korpusu moderne. Jezičkim inžinjeringom, odaljavanjem tih jezika na neki se način odaljavaju od tog temeljnog korpusa koji stoji u biću svih naših modernih identiteta. I u tom smislu je svijest koju budi ova Deklaracija važna, jer je to način da sačuvamo ono najbolje u svom duhovnom nasljeđu, a to je to iskustvo kada je taj jezik funkcionisao i kao zajednički", napominje Brković.

Problem jezika na prostoru bivše Jugoslavije posebno se prelama u Bosni i Hercegovini, gdje i danas postoje očiti primjeri segregacije u školama.

"Djeca u BiH su u obrazovnom procesu izložena jezičkom rasizmu do kojeg dovode oni politički moćnici i nacionalistički lingvisti koji školu vide isključivo kao visoko, srednje ili osnovno mentalno obrezivanje ili lobotomiju u svrhu formiranja rigidnog, reduktivnog koncepta nacionalnog identiteta iz kojeg izbija mržnja", ističe profesor Enver Kazaz.

Deklaracija je objavljena na stranici www.jezicinacionalizmi.com, gdje svi koji su saglasni sa tekstom mogu da daju svoj glas.

Projekat Jezici i nacionalizmi je rezultat dvogodišnje istraživačke misije i partnerskog djelovanja beogradskog Udruženja Krokodil, Udruge Kurs iz Splita, podgoričkog Centra za građansko obrazovanje (CGO) i PEN centra BIH iz Sarajeva.

Kitarović: Deklaracija marginalna stvar

Predsjednica Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović, saopštila je danas u Splitu da je Deklaracija o zajedničkom jeziku sasvim marginalna stvar o kojoj uopšte ne treba raspravljati.

Ona je, kako prenosi Hina, na pitanje novinara u vezi s Deklaracijom o zajedničkom jeziku, kazala da danas u Hrvatskoj ima toliko problema i da "visi više od 40 hiljada radnih mjesta direktno i više od 100 hiljada ljudi koji su povezani sa krizom koju "Agrokor" proživljava i u tom smislu im zavisi egzistencija".

"Ja mislim da je ta jedna deklaracija sasvim marginalna stvar o kojoj uopšte ne treba raspravljati, jer taj nekakav zajednički jezik bio je politički projekt koji je umro zajedno s bivšom Jugoslavijom i ona se više nikada neće ponoviti", poručila je Kitarović.

Povezane vijesti

 Velika Britanija sprema politiku prema Balkanu

25. 07. 2017.  | 2

Velika Britanija sprema politiku prema Balkanu

Odbor za međunarodne odnose britanskog parlamenta pokrenuo

Islamska država opet prijeti Balkanu

14. 07. 2017.  | 5

Islamska država opet prijeti Balkanu

Dok se u Mosulu slavi pobjeda nad džihadistima, zloglasna

EU bi novu mini Jugoslaviju

13. 07. 2017.  | 12

EU bi novu mini Jugoslaviju

Povodom samita u Trstu koji je okupio lidere zemalja

Terorizam prijeti i Balkanu

29. 06. 2017.  | 12

Terorizam prijeti i Balkanu

Opasnost od terorizma postoji i za prostor Zapadnog

Komentari 55

ostavi komentar
Vidi još

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se