Objavila: M.M.Lj.

IJZ UPOZORAVA

Blizu 2 hiljade oboljelih od depresije u CG

Broj novooboljelih sa dijagnozom depresivnog poremećaja u Crnoj Gori 2016. je iznosio 1.880 pacijenata, pokazali su podaci iz zdravstveno-informacionog sistema. Iz Instituta za javno zdravlje upozoravaju da da će depresivni poremećaj do 2020. godine postati drugi po veličini svjetski zdravstveni problem.

U odnosu na 2015. depresivnih je bilo oko stotinu manje 2016. godine. U domovima zdravlja u periodu 2011-2015. udio posjeta pacijenata sa ovom dijagnozom u odnosu na ukupan broj oboljelih u grupi oboljenja „Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja“  iznosio je u prosjeku oko 25%.

“I kod nas, kao I u razvijenim zemljama, žene češće obolijevaju nego muškarci. Najviše oboljelih je u dobnoj grupi 50-59 godina, zatim u dobi od 40-49 godina i od 60-69 godina. U navedenom periodu, 2011-2015.g. u odnosu na ukupan broj liječenih od depresije, na bolničkom liječenju bilo je od 6% do 16% osoba životne dobi 20-39 godina”, navodi se u saopštenju IJZ.

Depresija je bolest sa značajnom smrtnošću.

“Podaci govore da i do 15% depresivnih osoba počini samoubistvo. Koliko je značajna ova povezanost govori i podatak da suicid predstavlja drugi vodeći uzrok smrtnosti u populaciji mladih od 15 do 29 godina. Stoga depresija zahtijeva ozbiljan pristup, što ranije prepoznavanje i adekvatno liječenje da bi se izbjegle moguće pogubne posljedice”, kazali sui z IJZ.

Depresivni poremećaj je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice i predstavlja značajan problem na području mentalnog zdravlja, patnju za oboljelu osobu i njenu porodicu i težak ekonomski teret za svako društvo.

Broj osoba s depresivnim poremećajem kontinuirano raste od početka prošlog vijeka u svim razvijenim zemljama svijeta. Epidemiološke studije pokazuju da 3-4% populacije boluje od težih, a 1,5-2% od blažih oblika depresije.

“Prema procjenama SZO, od depresije pati više od 350 miliona ljudi svih uzrasta širom svijeta, što čini da danas depresija predstavlja na ukupnom nivou četvrti, a u populaciji žena drugi najveći zdravstveni problem”, navodi se u saopštenju.

Kako prepoznati depresiju

Depresija je bolest sa bezbroj lica koju nerijetko nije lako uočiti ni razlikovati.  Procjene govore da je depresivni poremećaj neprepoznat u čak 50% slučajeva, neliječen u 75%, nedovoljno liječen u 90%, a adekvatno liječen tek u 10% slučajeva.

Depresija je sindrom koji karakteriše:

-nemogućnost uživanja i doživljaja zadovoljstva 

-neraspoloženje, odnosno intenzivno tužno raspoloženje

-smanjena energija, bezvoljnost, gubitak motivacije i interesovanja

-tjeskoba, negativne, „crne“ misli

-poremećaj funkcionisanja autonomnog nervnog sistema što se odražava na spavanje (naročito rano buđenje), apetit, tjelesnu težinu, seksualne potrebe

-kognitivni simptomi u vidu otežanog mišljenja i  koncentracije, oslabljenog pamćenja

-osjećanje bezvrijednosti

-hronični umor, oslabljena intelektualna i fizička efikasnost

-poremećaj socijalnog i porodičnog funkcionisanja

-skonost glavoboljama i drugim bolnim tjelesnim senzacijama

-razmišljanja o smrti i samoubistvu

-gubitak strpljenja prema bliskim osobama

Depresija je bolest koja se mora liječiti, jer utiče na ukupan život bolesnika, a ako se ne liječi sve se više pogoršava, a pogoršava i ishod mnogih drugih bolesti. Oboljeli od depresije žive kraće ne samo zbog visoke stope samoubistava, već i zbog veće učestalosti bolesti srca, dijabetesa, cerebrovaskularnih bolesti.

Najuspješnije liječenje postiže se kombinacijom psihoterapije i farmakotrapije, dok se blaže forme depresije mogu uspješno tretirati psihoterapijskim tehnikama poput kognitivne psihoterapije ili racionalno-emocionalno-bihejvioralne terapije.