SJEĆANJE

Godišnjica katastrofalnog zemljotresa

Na današnji dan, prije 39 godine, Crnu Goru je u 7 sati, 19 minuta i 50 sekundi, pogodio katostrofalni zemljotres, u kojem je najviše stradalo primorje.

U zemljotresu, jačine 7,2 stepena Rihterove skale u epicentru, poginulo je više od 100 ljudi, oko 600 je povrijeđeno, a više od 80 hiljada ostalo je bez kuća. Stihija je razorila veliki broj kulturno-istorijskih spomenika i hotelsko-turističkih objekata, oštećene su saobraćajnice, stambene zgrade, barska Luka i brojni privredni objekti.

Epicentar zemljotresa se nalazio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 km od obale. Stradali su gradovi: Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, a razoreno je 250 naselja. Uništen je ogroman dio modernih hotelskih kapaciteta u regionu, oštećena su 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dječije zaštite, 240 školskih objekata.

Posebno su stradali kulturno-istorijski spomenici (manastiri, crkve, muzeji, arhivi), koji su koncentrisani uglavnom u najugroženijem primorskom pojasu. Velike štete su bile na putnoj mreži. Potres je oštetio oko 350 kilometara magistralnih i 200 kilometara regionalnih puteva. Jedna od specifičnih manifestacija oštećenja tla izazvana zemljotresom bile su pojave likvifakcije (tečenja tla), klizišta i odroni.

"Nikad nećemo moći namiriti mnogobrojne ljudske živote, ali hoćemo povratiti mediteransku ljepotu u ovoj maloj zemlji, što pripada sredozemnoj kolijevci civilizacije", pisale su novine tih dana i obećavale: "Sagradićemo novo i restaurirati staro, pa makar kamen po kamen vraćali nazad u kotorske, budvanske i ulcinjske fasade. Zato lelek ne prelama naše gore i naše more, već se čuje muški odziv na pružene ruke pomoći iz čitave Jugoslavije. I iz svijeta. Crna Gora će postati feniks. Kad mogu laste, mogu i ljudi, pisala je "Pobjeda" te godine.

Do kraja 1979, registrovano je 90 jakih naknadnih zemljotresa, sa magnitudom većom ili jednakom 4.0, preko 100 zemljotresa sa magnitudom 3.5 - 4.0, kao i skoro 10 hiljada slabijih potresa.

Prva novinarska TV ekipa koja je stigla na lice mjesta bila je ekipa Televizije Titograd i novinar, Mihailo Radoičić. Pogledajte njegov izvještaj.