Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

Objavio: F.R. [ Mina ]

25. 06. 2017. 14:41   >>  14:16 1

DEKAN FAKULTETA

Medicinski prima studente spram tržišta

Upisna politika Medicinskog fakulteta u Podgorici prilagođena je potrebama tržišta rada, saopštio je dekan Goran Nikolić navodeći da podatak da je na evidenciji Zavoda za zapošljavanja 37 doktora medicine i 73 stomatologa ni zabrinjava.

On je rekao da Medicinski fakultet pred svaku studijsku godinu, kada planira koliko će studenta upisati, dobije podatke o broju nezaposlenih, kao jedan od kriterijuma predlaganja broja studenta koji će biti upisani na studijske programe.

„Taj podatak nas ne zabrinjava, iako o svakom nezaposlenom treba razmišljati. Broj studenata na svim našim studijskim programima, varira i zavisi od perioda u godini kada se uzima“, rekao je Nikolić agenciji MINA.

On je pojasnio da je broj nezaposlenih doktora medicine sada najmanji, ali da će već u avgustu porasti, jer će najveći broj studenta koji studiraju po Bolonjskom sistemu završtiti.

„Tako da bi na tih 37 nezaposlenih trebalo očekivatu bar još 30“, dodao je Nikolić.

Pojasnio je da je u određenom periodu postojao „zastoj“ u polaganju stručnog ispita, tako da je i to jedan od razloga što je toliko nezaposlenih medicinara. „Ali mislim da to nije zabrinjavajući broj“.

Saopštio je da Medicinski fakultet godišnje upiše oko 40 studentata, što je optimalan broj za potrebe građana Crne Gore.

„U prosjeku, oko 40 ljekara godišnje se penzioniše ili se na drugi način izgubi iz sistema. Na taj način se nadoknade novi“, precizirao je Nikolić.

On je naveo da je problematično što dosta studenta iz Crne Gore studira medicinu na fakultetima u regionu, u Beogradu, Istočnom Sarajevu, Novom Sadu, Kragujevcu.

„Nigdje u evidenciji nemamo te studente što smatramo manjkavošću, jer nigdje u administrativnom postupku oni se ne evidentiraju da studiraju vani. Tako da mi možemo samo da pretpostavljamo ukupan broj srudenata medicine. Većina njih, poslednjih desetak godina, traži zaposlenje u Crnoj Gori kada završi fakultet“, rekao je Nikolić.

To, kako je ocijenio, stvara manji probem s obzirom na broj ljekara koji su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

Nikolić je pojasnio da Crna Gora trenutno ima 2,6 ljekara na hiljadu stanovnika, a da bi prema direktivama i preporukama Evropske unije trebalo da ima 3,4 doktora.

„Mi bu tu stalno trebalo da očekujemo potrebu za ljekarima i njihovim zapošljavanjem. Ali je za to potrebno formirati radna mjesta, obezbijediti sredstva, organizaciju. Idemo prema tom broju, ali se to ne može ostvariti preko noći“, kazao je Nikolić.

On je ocijenio da su bivši studenti Medicinskog fakulteta zastupljeni u svim strukturama crnogorskog zdravstva.

"To su vrijedni mladi ljudi koji nalaze svoje mjesto u crnogorskom zdravstu i polako preuzimaju rukovodeća mjesta. Mislim da to samo govori o njihovom zadovoljstvu", kazao je Nikolić.

On je kazao da Medicinski fakultet u svom radu nema krucijanih problema.

„Što se nastavnih kapaciteta tiče, laboratorije su nam pristojne. Nemamo mnogo studenata, jer je to i cilj upisne politike. Tako da nemamo neka ograničenja kada je to u pitanju“, rekao je Nikolić.

On je podsjetio da Medicinski fakultet ima pet studijskih programa – medicina, stomatologija, farmacija, Visoka škola za medicinske sestre i Visoka viziotarpeutska škola.

Komentarišući mogućnost eventualne reorganizacije, Nikolić je kazao da su dosta limitirani kada je to u pitanju zbog potreba stanoviništva i tržišta rada.

Pojasnio je da na Visokoj školi za medicinske sestre postoji samo opšti smjer, dok u većim državama postoji smjer za babice, labratoriske i radiološke tehničare.

„Međutim, nama je tog kadra potrebno jedno odjeljenje u pet godina. I mi smatramo neracionalnim da to radimo“, pojasnio je Nikoić.

Govoreći o praksi na Medicinskom fakultetu, Nikolić je rekao da struktura svakog studijskog programa podrazumijeva da odnos praktične i teorijske nastave bude 2:1 ili 3:1.

„Mi smo sve to ispunili i to ne samo formalno, na šta smo ponosni“, kazao je Nikolić.

Pojasnio je da medicina, stomatologija i farmacija imaju dosta praktičnog u sebi. „Maksimalno vodimo računa o tome“.

„Osim teorijske nastave insistiramo na praktičnim vježbama. Grupe na kliničkim praktičnim vježbama (hirurgija, infektivne bolesti) su od po pet studentata, što je optimalan broj da se sa saradnikom steknu lična iskustva u pregledima, terpaijama, vođenju bolesnika“, precizirao je Nikolić.

On je kazao da su se na Medicinskom fakultetu u proteklom periodu mnogo trudili da olakšaju mobilnost studenata.

Prema njegovim riječima, studenti nijesu u velikoj mjeri zainteresovani za razmjenu, jer izgube vrijeme dok odu, borave u inostranstvu i vrate se, što im se u studijama kasnije “obije u glavu“.

„Lakše je na svom fakultetu sve to odraditi. Mi, nažalost, nemamo program na engleskom jezuku što nam onemugućava razmjenu, izuzev studentata država iz okruženja koji razumiju crnogorski”, kazao je Nikolić.

On je rekao da sa Medicinskom fakultetu na svim studijskim programima godišnje na razmjeni boravi od tri do pet sudenata, dok ih još manje dolazi.

Nikolić je saopštio da su odnosi Univerziteta Crne Gore (UCG) prema Medicinskom fakultetu korektni. „Sve strukture Medicinskog fakulteta su zastupljeni u organima UCG, odnosi su korektni. Ne vidimo da tu bilo šta smeta daljem razvoju odnosa“.

Kada je u pitanju nastavni kadar sa strane, Nikolić je pojasnio da je u toku kraj organizacije nastave za iduću godinu.

“Upućujemo zahtjev UCG za raspisivanje konkursa, prvo u okviru Crne Gore da pokrijmo nastavnička radna mjesta, a onda raspisujemo eksterni konkurs za kadar iz okruženja. UCG je veoma restriktivan u tom odobravanju, jer su to njima čista sredstva koja plaćaju za nastavu, karte i oni to gledaju da umanje. Što se našeg aspekta tiče mi bi to da povećamo“, naveo je Nikolić.

On je ocijenio da je kvalitet nastave mnogo bolji ako se dovedu profesori sa strane i omogući da eksperti za pojedine oblasti iz okruženja održe nekoliko časova ili vježbi.

„Međutim, to košta i mi nemamo tih mogućnosti jer su u pitanju velika sredstva. UCG nam u principu ne odobrava, sem definisane nastave“, kazao je Nikolić, naglašavajuči da UCG razmije njihove potrebe, ali im onemogućava dolazak profesora sa strane tokom školske godine.

On je ocijenio da je problem Medicinskog fakulteta da privuče mlade ljude, što se, kako smatra, može ostvariti samo kroz dobar naučno istraživački rad.

"To nam je uopšte u Crnoj Gori ogroman nedostatak. Svi smo mi školovani za operativu, a imamo jako malo usmjerenja ka naučno istraživačkom radu", smatra Nikolić.

On je najavio formiranje Centra za naučno istraživački rad u skorije vrijeme.

„Na taj način, praćenjem projekata i izradom sopstvenih, publikovanjem u renomiranim časopisima, stvorićemo zrno fudamentalne nauke i ispitivanja na Medicinskom fakuktetu. To nam je prioritet“, kazao je Nikolić.

Kako je rekao, drugi prioritet je kontrola kvaliteta nastave. On je podsjetio da na UCG postoji tijelo za tu namjenu, "međutim nije razvijeno do mjere koja nas čini zadovoljnim".

"Na svakom studijskom programu, na svakom predmetu imamo takzvane ishode učenja, što je jako važan prvi korak u kontroli kvaliteta. Hoćemo da vidimo da li student koji je položio internu medicinu zna da da injekciju, izmjeri pritisak razgovara sa pacijentom i njegovim rodbinom. Kad nam indikatori pokažu da nešto ne znamo i da nijesmo dobro uradili mi ćemo imati mogućnost da to popravimo“, kazao je Nikolić.

Prema njegovim riječima, sledeći prioritet je pobojšanje nastave kroz maksimalnu upotrebu elektronskih sredstava.

"Studenti vole novine u nastavi. A to bi omogućilo i aktivno učešće u nastavi. Na taj način se materija učini interesantnom", ocijenio je Nikolić.

Tekst je urađen u okviru projekta pod nazivom Info servis o visokom obrazovanju, koji finansira Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću.

Пратите нас на

Коментари1

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније