[ Objavio: O.Z. ]

AZILANTI SMATRAJU

Za LGBTIQ u CG sigurnije nego na Kubi

NVO "35mm", članica Građanske alijanse, objavila je video "Azil u zemlji progonjenih", čiji je cilj da crnogorsku javnost informiše o životima izbjeglica i tražioca azila u Crnoj Gori, koji su azil potražili i dobili na osnovu seksualne orijentacije. Želja autora je da prenesu njihove želje, iskustva, očekivanja, probleme zbog kojih su morali da napuste domovinu.

"Crna Gora godinama pokušava da bude regionalni lider u pogledu promocije prava LGBTIQ osoba. Ako pitate one koji rade u ovoj oblasti, nezadovoljstvo uslovima je gotovo jedinstven stav. Put je trnovit, pun prepreka, a gotovo da se nije ni krenulo. Aktivisti nevladinih organizacija, pripadnici zajednice i njihovi prijatelji konstantno su žrtve napada u trendu koji ne jenjava", saopštila je NVO Građanska alijansa (GA).

Navode da je tokom 2016. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda formirao tri predmeta koji su za osnov imali seksualnu orijentaciju - u dva slučaja postupak je obustavljen zbog nesaradnje stranke, a u jednom je utvrđen govor mržnje zasnovan na diskriminaciji.

Takođe su naveli da je, prema podacima LGBT Forum Progres, Crnu Goru do sada napustilo 27 gejeva i lezbijki zato što se nijesu osjećali bezbjedno.

"Prvi deklarisani gej muškarac u Crnoj Gori Zdravko Cimbaljević, zatražio je i dobio azil u Kanadi zbog konstantnih prijetnji smrću. Sagovornici NVO „35mm“ koji se pojavljuju u videu „Azil u zemlji progonjenih“ su zbog iste situacije na Kubi potražili sigurno sklonište u Crnoj Gori. Hesus, Yassel, Tita, Cuban boy i Ossein, dane provode u Centru za tražioce azila u Spužu. U bijegu od homofobije azil su izgleda potražili, kažu, u homofobnoj zemlji", kazali su iz GA.

Za građane i građanke Crne Gore, Hesus koji uskoro izlazi iz Centra, ima poruku - "Da prihvate homoseksualne osobe. Homoseksualnost nije bolest i mi nijesmo loše osobe. Želimo da poštujemo druge, ali isto tako želimo i da budemo poštovani."

Yassel je Kubu napustio jer, kako kaže nije imao slobodu, nije mogao da bude osoba koja jeste. I ovdje osjeća strah, ali se osjeća sigurnije nego na Kubi.

"Ovdje očekujem sve što nisam mogao da radim na Kubi, da živim svoj život kao osoba i da se uklopim u društvo", priča svoju priču dvadesetosmogodišnji mladić.

Tita je napustila Kubu zbog porodičnih problema i nametnutog braka u kom je bila. Sebe vidi kao biseksualnu osobu, a do Crne Gore je stigla nakon brojnih peripetija koje su je vodile kroz Rusiju i Srbiju. Kada razmišlja o svom idealnom životu u Crnoj Gori, ne razlikuje se mnogo od domicilnog stanovništva i njihovih težnji.

"Želim da radim, da imam kuću i prijatelje, da se osjećam sigurno i da moji sinovi idu u školu bez straha", kaže Tita.

„Dječak sa Kube“ je svoju rodnu grudu morao da napusti zbog brojnih problema u vezi sa njegovom seksualnom orijentacijom. Imao je mnogo loših situacija sa pripadnicima policije, ali i državnog aparata.

"Narod nije homofobičan, ali državni aparat jeste. Postoji jedno mjesto koje posjećuju pripadnici zajednice, ali na primjer ako slavimo nešto dogodi se racija. Zatim nas odvedu i drže u policijskoj stanici i objašnjavaju kako naše ponašanje nije normalno i pristojno", prisjeća se razloga zašto je napustio domovinu.

I Ossein se odlučio da izbjegne zbog političkih i društvenih problema koje je uvijek osjećao na svojoj koži samo zato što je pripadnik LGBTIQ zajednice.

"Izabrao sam da dođem u Crnu Goru jer sam znao da je to lakši put s obzirom da vaša zemlja ima malu populaciju migranata. U zemlje Evropske unije je teže ući jer su oni prepuni migranata", priča Ossein

On trenutno čeka odgovor Crne Gore o svom statusu i napominje da je situacija i ovdje jednako teška jer su izbjeglice neprihvaćene.

"Svi smo ljudska bića i u svemu je najmanje bitna boja kože i seksualna orijentacija", kaže Ossein.

Jedna od sagovornica bila je i predsjednica Upravnog odbora LGBT Forum Progres, Bojana Jokić, koja smatra da postoje razni načini pomoći izbjeglicama i tražiocima azila koji su pripadnici i pripadnice LGBTIQ populacije.

"Ma koliko Crna Gora bila bezbjedna, bezbjednija od nekih svjetskih zemalja i dalje nije toliko bezbjedna za LGBTIQ osobe. Treba se obratiti posebna pažnja i posebno se pripremiti i pripremiti tražioce azila i osobe koje su dobile azil na ono što ih može čekati u Crnoj Gori", zaključuje Jokić.