[ Izvor: Pobjeda, Objavio: I. P. ]

NA DRUMOVIMA

Pijani vozači potencijalne ubice

Svi crnogorski, ali i mnogi regionalni mediji prenijeli su vijest da je srpskom državljaninu, D. P. (45) iz Paraćina, koga je zaustavila u ponedjeljak veče crnogorska policija dok je vozio "pežo" od Bara do Ulcinja, kontrolom izmjereno – 4,11 promila alkohola u krvi

Prava vijest, međutim, glasi da pijani Paraćinac za volanom nije najgori zabilježeni slučaj teškog pijanstva za volanom.

Neslavni rekord drži Mojkovčanin R. A. (55) koga je patrola na Bioču sredinom decembra prošle godine zaustavila, a alkometar izmjerio ubitačnih 4,84 promila!

Mediji su tada objavili da su policajci prvo posumnjali u aparat i raspakovali novi, ali je i on potvrdio iste brojke. Dileme nije bilo – Mojkovčanin je prvo prevezen u Klinički centar, pa upućen na triježnjenje, a usput se pravdao policajcima da je toga dana pekao rakiju...

Takve ekstremne brojke teške su za tumačenje i iskusnim policajcima i ljekarima. Toliko nestvarne da prvi ponavljaju mjerenje, a drugi izjavljuju da je riječ o medicinskom čudu, jer su sa toliko promila ljudi teorijski mrtvi...

Za prethodna dva slučaja znamo da su na vrijeme zaustavljeni i da nijesu naudili ni sebi ni drugima, ali crna statistika i zapisnici skrivaju dosta bolnih podataka i nezaliječenih porodičnih i prijateljskih rana.

Goran Čarapić je sudski vještak saobraćajne i mašinske struke i tokom skoro tri decenije rada imao je dosta slučajeva gdje su učesnici u saobraćaju imali visoke promile alkohola u krvi.

"Vozač sa više od četiri promila alkohola u krvi nije ni sposoban ni svjestan da upravlja vozilom, pa su njegove reakcije svedene na najmanju moguću mjeru, odnosno na minimum svih minimuma. U takvom stanju su potencijalne ubice na drumovima. Svojim neadekvatnim postupcima oni prvo prouzrokuju nesreću, pa kad se ona desi uglavnom odu sa mjesta udesa i ne ostanu da ukažu pomoć povrijeđenima – da bi prikrili alkoholisano stanje", kaže Čarapić.

Objašnjavajući neadekvatne postupke, Čarapić navodi da su reakcije vozača u alkoholisanom stanju mnogo usporenije i produžene, mada zavise od individualnih sposobnosti.

"Vozaču prosječne sposobnosti koji nije pod uticajem alkohola treba sekunda da reaguje otkad uoči opasnost od sudara do kočenja (u stručnoj literaturi i saobraćajnom vještačenju naziva se psihotehnička sekunda), dok se kod alkoholisa nog vrijeme produžava, shvatanje opasnosti je znatno umanjeno, reagovanje nije adekvatno i dolazi do nesreća koje su najčešće sa smrtnim posljedicama", kaže Čarapić.