[ Pobjeda, Objavila: J.B.Č. ]

DO 2020.

Dokumenti iz pravosuđa na "klik "

Mali tim informatičara iz Sudskog savjeta, Odjeljenja za informaciono-komunikacione tehnologije, radi ogroman posao uvođenja u elektronsku bazu svih dokumenata iz pravosuđa kako bi do 2020. godine građani i institucije bili u mogućnosti da, takoreći, jednim "klikom" na računaru ili telefonu dođu do "papira" ili podatka koji ih interesuje.

Zaokružen informacioni sistem pravosuđa jedan je od ključnih uslova za zatvaranje poglavlja 23, posljednjeg koje nas čeka pred ulazak u Evropsku uniju, a Crnoj Gori je poručeno da nam se neće "gledati kroz prste", kao u slučaju nekih novijih članica, te da elektronska baza mora biti gotova i u njoj pohranjen svaki dokument, po njihovim standardima.

"U sistemu će biti podaci svih sudova, Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija i Ministarstva pravde. Sa našim sistemom biće uvezan i sistem tužilaštva. Biće obuhvaćen svaki "papir", svi poslovni procesi, razmjena podataka sa drugim organima, svi predmeti", kazao je u razgovoru za Pobjedu načelnik tog odjeljenja Darko Drašković.

Postojeći sistem, objašnjava naš sagovornik, nije dovoljno dobar da zadovolji zahtjeve EU i izađe u susret novim tehnologijama. Prvenstveno se radi o statistici.

"Moramo uspostaviti djelotvoran i standardizovan sistem za statističko izvještavanje, podaci će biti u bazi po raznim kriterijumima i metodologijama, kaže on. U sadašnjem informacionom sistemu postoje sva doku menta, presude i odluke sudova od 2012. godine, ali ne i takozvana ulazna dokumenta, ona koja stranke dostavljaju sudovima, poput tužbi, žalbi, prigovora.

To znači da nijedan predmet nemamo kompletno u elektronskoj formi, što opet znači da oni i dalje moraju "pješke da putuju" od sudije do pisarnice, ili obratno. Kada sve to bude u sistemu, svima će biti mnogo lakše, i strankama i administraciji u sudovima. Od 2020. ćemo, što nam je glavni cilj, imati elektronske spise predmeta – ističe Drašković. Za dostizanje ovog cilja biće potrebno 6,4 miliona eura.

"Sve te aktivnosti su prepoznate kroz akcioni plan za poglavlje 23 - transparentan pravosudni sistem i efikasna i napredna sudska statistika. Ovo možda nije projekat koji je najveći u državi u okviru EU integracija, ali je sigurno zahtjevan i izuzetno težak i važan", ističe Drašković.

Prva faza je skeniranje arhive koja je u papirima i smještanje u elektronsku arhivu. Druga je skeniranje takozvanih živih predmeta, to su predmeti koji su u radu, a još u cjelosti nijesu ušli u informacioni sistem, i oni će biti prioritet.

"Iz arhive će biti skeniran svaki "papir". Sudovi imaju obavezu čuvanja nekih dokumenata vječno, a papir je podložan truljenju. Već sada imamo problem u nekim sudovima da je dokumentacija oštećena zbog loših uslova u zgradama koje su stare i po 50 i više godina. Kada svaki dokument bude u bazi, sudovi će dobiti i u prostornim kapacitetima, jer arhiva sada zauzima veliki prostor u skoro svim sudovima. U nekim većim sudovima i po nekoliko prostorija", naglašava sagovornik Pobjede.

Da bi posao bio na vrijeme okončan, moraće privremeno da bude angažovano još ljudi.

"To je ogroman broj dokumenata i to ne može postići sudska administracija u predviđenim rokovima da uradi bez pojačanja", dodaje Drašković.

Kada bude uspostavljen novi informacioni sistem svaka stranka u postupku dobiće korisničko ime i pasvord i preko portala će imati direktan pristup predmetu i uvid u njega. Vlasnici svih podataka biće sudovi.

"To će podići ne samo nivo transparentnosti i efikasnosti pravosuđa, nego će uticati i na nivo podizanja povjerenja u pravosuđe, što nam je jedna od glavnih misijaŽ", naglašava Drašković.

Standarde u oblasti sudske statistike daje Evropska komisija za efikasnost pravosuđa (CEPEJ). Oni su na nivou EU glavno tijelo koje određuje kriterijume i smjernice i daje preporuke u oblasti pravosudne statistike i efikasnosti pravosuđa.

"Sve zemlje imaju svoju nacionalnu metodologiju koju prilagođavaju standardima CEPEJ-a, a kada mi uspostavimo novi sistem bićemo među prvim zemljama u Evropi koja će imati sistem u cjelosti uspostavljen po standardima ove organizacije", ponosan je Drašković.

On i njegov tim, ističe, imaju bezrezrevnu podršku nadležnih, kako u Sudskom savjetu, tako i od Vrhovnog suda i Ministarstva pravde, i uvjeren je da će povjerenje opravdati, te da neće biti nezadovoljnih kada sistem počne da funkcioniše.

"Biće na korist svima. Od građana, preko zaposlenih u sudskoj administraciji do samih sudija. Građani više neće morati za svaku sitnicu vezanu za svoj slučaj da idu u sud, a administracija i sudije imaće sve na jednom mjestu – dovoljno je da uključe računar, zadaju kriterijum i dobiće sve što traže", ističe Drašković.

Desetine, pa u nekim slučajevima i stotine kilograma teške fascikle, listanje hiljada papira da bi se došlo do nekog dokumenta, od 2020, uvjerava nas Drašković, biće prošlost u našem pravosuđu.

"I svi će trošiti manje vremena, a procedure će biti efikasnije", dodaje on.

Već sada zaposleni u sudovima osjećaju benefite uspostavljanja informacionog sistema PRIS. Drašković kaže da su on i njegov tim ponosni što su uspjeli da nadograde postojeći sistem u koji je sada generisano 1,3 miliona dokumenata putem automatskih obrazaca, a napravili su i više od 150 različitih tipova obrazaca - poziva, obavještenja, rješenja... Dostupni su na klik.

"Cilj nam je da rasteretimo ljude u sudovima, da sistem bude što pristupačniji i efikasniji, da pravosuđe bude što transparentnije i što više u službi građanina i njegovih potreba", zaključio je Drašković.