SREDNJOŠKOLCI

Narkomanija: Više ljubavi manje droge

Broj srednjoškolaca u Crnoj Gori koji su probali drogu u porastu je, iako istraživanja pokazuju da je zanemarljiv u odnosu na evropski prosjek. Tinejdžeri priznaju da lako mogu doći do psihoaktivnih supstanci i obavješteni su o cijenama. Stručnjaci smatraju da osnovni uzrok ipak leži u porodici.

Đaci drogu najčešće prvi put probaju na početku srednje škole, odnosno u 14. godini života, pokazalo je istraživanje koje je sa evropskim partnerima sproveo Institut za javno zdravlje.

Iako i sami zavisnici kao najčešći razlog da probaju drogu navode radoznalost, u NVO 4 Life, koja se bavi problemima narkomanije, navode da je problem mnogo dublji.

„Na samom početku ljudi koji dođu kod nas kao razlog navode radoznalost, međutim kada počnemo da radimo sa njima, kada počnu da se liječe, oni vide da to nije bila radoznalost, već su to odnosi u porodici, situacija u društvu, itd“, kaže izvršni direktor te NVO Saša Mijović za Portal RTCG.

Mijović upozorava da je najčešći problem u porodici, kada roditelji  nemaju vremena za djecu, kojoj su potrebna pažnja i razumijevanje.

Pedagog Milena Mijović kaže da je za zdravo odrastanje djeteta neophodan osjećaj ljubavi, pripadnosti i zaštićenosti, koji mora naći u porodici i odnosu sa roditeljima.

„Naše iskustvo je pokazalo da svi zavisnici potiču iz disfunkcionalnih porodica. To nijesu samo djeca čiji su roditelji razvedeni i koja potiču iz siromašnih porodica, već je riječ porodicama koje u svojim međusobnim odnosima imaju problem. Zbog toga se u proces rehabilitacije uključuje i porodica da bi mogla da pomogne zavisniku“, kaže Mijovićka. Upozorava i na čestu praksu u takvim slučajevima.

„Po nama, porodica prva sazna, ali posljednja prizna. Ne može neko da kaže da ne zna da mu se nešto čudno dešava sa djetetom, koje ima 12, 13, 14 godina. Jednostavno, roditelji ne žele sebi da priznaju i tješe se da nije to“, kaže Mijović.

Podatak koji zabrinjava je da veliki procenat djece (između 18 i 25%) navodi da ne zna da li postoji rizik od upotrebe droga, prvenstveno amfetamina i ekstazija.

„U tom periodu se najbolje vidi  koliko se u porodici razgovaralo o tome i u kakvoj su atmosferi rasli, jer oni tada već moraju imati izgrađeno mišljenje o konzumiranju droga i znati posljedice toga“, kaže Saša Mijović.

Istraživanje, koje je predstavio Institut za javno zdravlje, pokazalo da je 7% učenika do 16-te godine probalo ilegalne droge – kanabis, amfetamine, kokain, krek, ekstazi, LSD ili druge halucinogene, heroin i GHB. Od toga je 11% dječaka i 4% djevojčica.

Kanabis je, bar jednom u životu, probalo 5% učenika, a u toku 12 mjeseci prije istraživanja 4%.

Ono što posebno zabrinjava je podatak da je 23% dječaka i 15% djevojčica izjavilo je da bi im bilo „prilično/izuzetno lako“ da nabave kanabis (marihuana, skank, hašiš) ako bi to željeli; 10% dječaka i 8% djevojčica na taj način percipira dostupnost amfetamina, a ekstazija 13% dječaka i 10% djevojčica.

Pedagog Milena Mijović smatra da dostupnost droga ipak nije najveći problem.

„Nije toliko bitna dostupnost, jer psihoaktivnih supstanci će uvijek biti, bitno je šta se može uraditi da do toga ne dođe“, naglašava ona.

Građani se moraju više informisati o institucijama za rehabilitaciju zavisnika, a angažovanost institucija i nevladinih organizacija mora biti intenzivnija kada je u pitanju problem narkomanije, preporučuju iz NVO 4 life.

Maša Mališić