[ Izvor: Mina; Objavio: I. P. ]

DEMOKRATE INICIRALE

Ocijeniti ustavnost pravnog statusa majki

Demokratska Crna Gora pokrenula je postupak za ocjenu ustavnosti odredaba zakona kojim je uređen pravni status korisnica naknade po osnovu rođenja troje ili više djece, nakon što je Ustavni sud ocijenio da zakon na osnovu kojeg su ostvarile to pravo nije saglasan sa Ustavom, saopšteno je iz te stranke.

Član Predsjedništva Demokrata, Neven Gošović, kazao je na konferenciji za novinare da je postupak pred Ustavnim sudom pokrenulo pet poslanika te partije. 

On je ocijenio da ovakav način izvršenja Odluke Ustavnog suda do sada nije zabilježen u radu tog suda, niti u radu crnogorskog parlamenta. 

„Osporeni zakon predstavlja završni čin scenarija kreiranog u dužem vremenu između Vlade i Ustavnog suda, a na ogromnu štetu korisnica prava na doživotnu naknadu. Scenarija koji nema ništa zajedničko sa poštovanjem principa vladavine prava, podjelom vlasti, demokratijom i zaštitom slobode i prava građana“, istakao je Gošović.

On je podsjetio da je Zakonom iz avgusta 2015. godine država garantovala majkama da pravo na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece predstavlja njihovo doživotno pravo, a da je pravo na doživotnu naknadu, primjenom odredaba navedenog zakona, ostvarila 22.051 majka u Crnoj Gori.

"Pravno nasilje"

„U postupku donošenja osporenog Zakona, Vlada je bila dužna da uvaži legitimna očekivanja svih korisnica da im jednom priznato pravo na doživotnu naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece neće biti ukinuto na način koji bi ih stavio u nepovoljniju pravnu i faktičku situaciju od one u kojoj su bile kad su zbog prihvatanja naknade prekinule svoj dotadašnji radni odnos, korišćenje prava na penziju, ili su se odjavile sa evidencije Zavoda za zapošljavanje“, naveo je Gošović. 

Kako je naveo, riječ je o pravnim stavovima koje je evidentno ispisala Vlada, predsjednik Ustavnog suda ugradio u obrazloženje Odluke, a za koje sudije Ustavnog suda nijesu ni glasale.

„Međutim, suprotno čak i takvim stavovima Ustavnog suda, veliki broj korisnica ovog prava osporenim zakonom doveden je u nepovoljniju pravnu i faktičku situaciju od one u kojoj su bile kada su zbog prihvatanja doživotne naknade prekinule svoj dotadašnji radni odnos“, smatra Gošović.

Prema njegovim riječima, razlika u tretmanu korisnica prava na naknadu, koje su se nalazile u sličnim situacijama u pogledu njihovog radnopravnog statusa, bez objektivnog je i razumnog opravdanja, i prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, suprotan je Evropskoj konvenciji.

Gošović je istakao da odredbe osporenog zakona nijesu u saglasnosti ni sa odredbama člana osam Ustava Crne Gore kojim je zabranjena svaka neposredna ili posredna diskriminacija po bilo kom osnovu, kao i člana 17 kojim je zajemčeno da su svi pred zakonom jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo.

On tvrdi da je osporeni Zakon pratilo neviđeno pravno nasilje u njegovoj primjeni. 

„Rješenja o obustavi isplate naknade majkama sa danom 30. junom ove godine, donesena su, a da im nije omogućeno da učestvuju u postupku i štite svoja prava“, pojasnio je Gošović, navodeći da je u pitanju bitna povreda upravnog postupka, koja u postupku po žalbi ima za posljedicu poništenje donesenog rješenja. 

Takođe, kako je naveo, danom njegovog stupanja na snagu moglo je biti obustavljeno izvršenje samo konačnih, odnosno pravosnažnih rješenja donesenih primjenom ranije važećeg zakona.

Zakon duboko nehuman

Gošović je kazao da je kod Upravnog suda do sada podneseno blizu pet hiljada tužbi protiv konačnih rješenja Ministarstva rada i socijalnog staranja. 

„U odnosu na ta rješenja, Upravni sud i pored proteka više mjeseci još nije odlučivao niti u jednom predmetu. Zato nijedno rješenje protiv kojeg je pokrenut upravni spor još uvijek nije pravosnažno“, pojasnio je Gošović.

On je poručio da je osporeni zakon i duboko nehuman, i da ne bi mogao biti svojstven društvu socijalne pravde i vladavine prava. 

„Velikom broju majki ukinuta naknada predstavljala je jedini izvor prihoda, sigurnost da mogu kupiti ljekove i osnovna sredstva za život. U porodicama ne malog broja njih, niko i ne radi. Sada su ostale i bez tih izvora prihoda, ne mogu ostvariti pravo na naknadu po osnovu nezaposlenosti, niti socijalnih davanja, ne ispunjavaju uslov za ostvarivanje prava na penziju“, naveo je Gošović.

Prema njegovim riječima, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje saopštavaju im da, s obzirom na njihove godine života, kod njih nemaju što više da traže, i one postaju veoma ranjiva kategorija društva o kojoj se ne brine niti jedna institucija sistema. 

„Poslanici Demokratske Crne Gore podnijeće zahtjev Ustavnom sudu da donese odluku da se ovaj predmet razmatra kao prioritetan“, zaključio je Gošović.

Potpredsjednik Demokrata, Momo Koprivica, smatra da Zakon o izvršenju odluke Ustavnog suda koja se tiče naknada za majke „ne može izdržati nijedan test diskriminacije koji postavlja međunarodno pravo o zaštiti ljudskih prava“. 

„Prvo, zato što pravi razliku u tretmanu majki koje se nalaze u sličnoj i uporedivoj situaciji. Drugo, zato što ne postoji objektivno i razumno opravdanje za ovo različito tretiranje majki“, kazao je Koprivica. 

Kako je naveo, treći razlog je što nije ni definisan valjan legitiman cilj koji se postiže različitim tretiranjem majki, a kamoli da je odabrano sredstvo primjereno i srazmjerno za ostvarenje legitimnog cilja. 

„Drugim riječima, diskriminisane majke su dovedene u pretjerano i prekomjerno nepovoljan položaj u odnosu na one koje su ostvarile pravo“, istakao je Koprivica.

Prema njegovim riječima, propisivanjem da se pravo na naknadu ne prizna majkama koje su prekinule radni odnos na određeno vrijeme stvoren je novi osnov diskriminacije u odnosu na zakonom predviđeno pravo na materijalno davanje države. 

„Vrsta radnog odnosa u kojem je majka bila prije ostvarivanja prava na doživotnu naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece pretvara se time u lično svojstvo žene uz koje se vezuje pravo na naknadu“, zaključio je Koprivica.