Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

Objavio: B.V.

18. 09. 2017. 14:10   >>  13:40

SAVJET ZA SAMOREGULACIJU

Dnevne novine prekršile Kodeks

Komisija za žalbe Medijskog savjeta za samoregulaciju konstatovala je, po žalbi predsjednice Opštine Kolašin, Željke Vuksanović, da su Dnevne novine u tekstu “Plakala sam pored njive, a oni hoće da prebiju štetu”, prekršila Kodeks novinara.

 

U odluci Komisije navodi se da autorka teksta nije preduzela sve radnje kako bi provjerila tačnost informacija koje objavljuje.

“Komisija posebno primjećuje da novinarka nije udovoljila principu dužne novinarske pažnje te provjerivala koja od dvije objavljene i suprotstavljene informacije je tačna. Nadalje, Komisija smatra da je u kontekstu otklanja dileme o (ne)tačnosti navoda novinarka morala kontaktirati i drugog subjekta informacije  - lokalnu upravu.  Na osnovu svega navedenog Komisija za za žalbe zaključuje da je u tekstu “Plakala sam pored njive, a oni hoće da „prebiju“ štetu“ prekršeno načelo I Kodeksa novinara, smjernice 1.2 Tačnost i 1.3 Postupanje sa izvorima”, navodi se u saopštenju.

Obrazloženje Komisije prenosimo u cjelosti:

Medijski Savjet za samoregulaciju je dobio žalbe od Željke Vuksanović, predsjednice opštine Kolašin, zbog kršenja načela I Kodeksa novinara u tekstu “Plakala sam pored njive, a oni hoće da „prebiju“ štetu“ koji je objavljen 20.06. 2017 godine u “Dnevnim novinama”.

Tekst “Plakala sam pored njive, a oni hoće da „prebiju“ štetu“ obrađuje problem sa kojim  su se suočili mještani donjomoračkog sela Đuđevina, kada je prošlog mjeseca nevrijeme i grad pričinilo veliku štetu lokalnim poljoprivrednicima. U tekstu je novinarka objavila informaciju da je predsjednica opštine Željka Vuksanović predložila da se šteta koja je napravljena nadoknadi na taj način što će mještani ovog sela biti oslobođeni plaćanja godišnjeg poreza na imovinu. Novinarka se nije pozvala na neki konkretan izvor za ovu informaciju. U tekstu su prenešene izjave dvoje mještana koji su ogorčeni ovim prijedlogom, jer je višestruko manji od pričinjene štete. Na kraju je data izjava opštinskog savjetnika za poljoprivredu koji kaže da su obišli domaćinstva, ali da još nijesu radili procjenu štete. On je izjavio za “Dnevne novine” da će uraditi svoju procjenu kada dobiju od domaćinstava informacije o pričinjenoj šteti. Za informaciju da će šteta biti “prebijena”preko poreza na nepokretnosti on je izjavio da nije čuo za taj predlog.

Tekst “Plakala sam pored njive, a oni hoće da „prebiju“ štetu“ima nadnaslov „Mještani Đuđevine nezadovoljni odlukama opštine“.

U žalbi predsjednica opštine tvrdi da novinarka nije preduzela sve kako bi bila sigurna da objavljuje isključivo tačnu informaciju kada je objavila da je predsjednica opštine predložila da se izvrši “prebijanje” štete koju je grad izazvao poljoprivrednicima i poreza na imovinu. Vukasnović takođe tvrdi da je:”.. novinarka u tekstu sama sebe demantovala jer izjava savjetnika za poljoprivredu Bora Bulatovića, koji je bio član Komisije za elemntarne nepogode da “nije upoznat o dijelu za “prebijanje” štete preko poreza na imovinu” pokazuje da takvog predloga od strane loklane uprave na čijem je čelu predsjednica Vuksanović nikada nije ni bilo.”

Medijski savjet za samoregulaciju je povodom navedene žalbe zatražio stav redakcije “Dnevnih novina”. Ni poslije dužeg čekanja odgovor nijesmo dobili, tako da smo ovu žalbu razmatrali bez stava novinara i redakcije.

Komisija za žalbe je uvidom u sporni tekst konstatovala da se radi o novinarskom članku sa kontradiktornim informacijama. Tekst počinje sa informacijom da su mještani sela Đuđevina nezadovoljni  odlukom opštinske uprave da se preko poreza na nepokretnost nadoknadi šteta pričinjena vremenskim nepogodama, a da se pri tom ne navodi izvor ove informacije. Zatim se prenose reakcije mještana koji su ogorčeni ovakvom odlukom Opštine, a da se i dalje ne navodi otkuda oni znaju za pomenutu informaciju. Na kraju se tekst završava izjavom opštinskog činovnika koji kaže da ne zna ništa o prebijanju štete preko poreza.

Komisija za žalbe je posebno primjetila da novinarki nije zasmetalo da objavljuje protivurječne informacije bez navođenja bilo kakvog izvora. Komisiji takođe nije bilo jasno kog kriterijuma se novinarka držala kad je odlučila da u tekstu da prednost informaciji da je opština odlučila da štetu kompenzira porezom na nepokretnost, kada u isto vrijeme predstavnik loklane uprave to demantuje.

Sumirajući sve elemente spornog teksta Komisija za žalbe Medijskog savjeta za samoregulaciju zaključuje da autorka teksta “Plakala sam pored njive, a oni hoće da „prebiju“ štetu“ nije preduzela sve radnje kako bi provjerila tačnost informacija koje objavljuje. Komisiji je posebno čudno da novinarka nije uložila dodatne napore i provjerila koja je od dvije suprotstavljene informacije tačna. Komisiji u tom kontekstu takođe nije jasno zašto se novinarka u naslovu opredjelila da podrži informaciju za koju nije navela nikakv podatak o njenom izvoru niti kako je došla do nje. Komisija takođe primjećuje da se novinarka nije obratila lokalnoj upravi kako bi pokušala da postavljenu dilemu razriješi.

Komisija za žalbe zaključuje da je u tekstu “Plakala sam pored njive, a oni hoće da „prebiju“ štetu“prekršeno načelo I Kodeksa novinara, smjernice 1.2 Tačnost i 1.3 Postupanje sa izvorima:

1.2 Tačnost

(a) Prije objavljivanja izvještaja, novinar/novinarka treba da bude siguran/na da su preduzete sve odgovarajuće mjere kako bi se provjerila njegova tačnost. Novinari/novinarke moraju težiti da obezbijede cjelovite izvještaje o događajima i ne smiju prećutkivati ili potiskivati suštinske informacije.

(b)Pravo javnosti da zna ne može biti opravdanje za senzacionalističko izvještavanje. Stoga, novinari/novinarke ne smiju iskrivljivati informacije pretjerivanjem, neadekvatnim naglašavanjem jednog aspekta priče ili jednostranim izvještavanjem. Novinari/novinarke moraju izbjegavati naslove ili reklamne slogane koji bi mogli navesti na pogrešan zaključak o suštini događaja ili pojave. Činjenice ne smiju biti iskrivljivane tako što će biti stavljene izvan konteksta u kome su se desile.

1.3. Postupanje sa izvorima

(a) Novinari/novinarke treba da koriste onoliko izvora koliko je potrebno da bi potvrdili činjenice i pružili tačnu informaciju. Izvor treba da bude jasno identifikovan i da se, kada je to potrebno, navedu reference koje ga čine relevantnim za određenu priču.

U pripremi izvještaja, novinari/novinarke su obavezni da pravilno ocijene opredjeljenja i moguće interese svojih izvora. Ako izvor pripada nekoj interesnoj grupi ili joj je na bilo koji način blizak, to treba jasno navesti. Korišćenje posrednih izvora je prihvatljivo ukoliko se koriste i dodatni izvori ili druge metode za potvrđivanje činjenica.

 

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније