[ Objavila: J.B.Č. ]

BANKA HRANE

Sistemski riješiti problem siromaštva

Povodom Svjetskog dana borbe protiv siromaštva, NVO Banka hrane ukazuje da je broj siromašnih u Crnoj Gori u porastu, i ističu da taj problem može biti trajno riješen samo sitemskom podškom.

Iz NVO Banka hrane napominju da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija, 1993. godine proglasila Svjetski dan borbe protiv siromaštva . Oni napominju i to da se siromaštvo definiše kao nedostatak osnovnih uslova za život i osnovne ljudske potrebe, poput hrane, pića i doma.

"Živjeti sa manje od dva dolara na dan (tačnije 1.90 $) na globalnom nivou se smatra živjeti u apsolutnom siromaštvu. Kako bi se upozorilo na problem siromaštva i bijede, te potrebe za njihovim iskorjenjivanjem, od 1987. godine obilježava se sjećanje na 17. oktobar kada je otkriven spomenik u Parizu posvećen borbi protiv siromaštva, a tom se prilikom okupilo oko 100.000 ljudi", navodi se u saopštenju te NVO.

Svijet je u stanju da iskorijeni globalno siromaštvo u narednih 15 godina, ako vlade u svoje reforme ugrade mehanizme koji će podstaći privredni rast, vlade treba da investiraju u svoj narod i da im osiguraju finansijsku sigurnost - poruka je iz Svjetske banke.

"Na žalost, ni dvije godine nakon usvajanja tih ciljeva Vlada Crne Gore nije usvojila nacionalne ciljeve održivog razvoja. BDP po stanovniku, prema standardu kupovne moći u Crnoj Gori čini 42,2 odsto proseka EU. Socijalna uključenost srž je svakog društva. Društvo koje ne uspijeva suzbiti siromaštvo, niti poboljšati uslove života izloženo je nestabilnosti", navodi se u saopštenju Banke hrane.

Oni ističu da je otvaranje novih radnih mjesta preduslov za smanjenje siromaštva, ali i unapređenje sistema socijalne pomoći.

"Prema procjenama koje je radio Monstat za 2013 godinu, što su posljednji zvanični podaci koje imamo 54.000 građana je živjelo u apsolutnom siromaštvu. Zvanične podatke za 2014,2015 i 2016 godinu nemamo. Obrazloženje Monstata je da se prelazi na evropsku metologiju računanja siromaštva te da podatke za ove godine očekujemo uskoro", napominju iz te NVO.

Oni ukazuju i na veliko kreditno zaduženje stanovnika Crne Gore. Kao uzroke siromaštva u našoj zemlji navode između ostalog i to da građani duguju bankama oko milijardu eura, račune za struju, kažu, nije u mogućnosti da plaća 200.000 vlasnika brojila, visoka nezaposlenost (zvanično oko 22.5%), niske zarade (250 eura prima oko 52% zaposlenih - prosječno zaposlenih u crnogorskoj porodici je svega jedan član a ona je četvoročlana), male penzije, minorna socijalna primanja.

"Država Crna Gora još uvijek, na žalost nema strategijuju za pomoć siromašnima niti, dodaju, ima viziju kako pomoći siromašnima što je neobjašnjivo i nedopustivo. Polovina zaposlenih u Crnoj Gori ima 1.8 eura po članu porodice za dnevnu potrošnju. 1.2 eura po članu dnevno ima za potrošnju višečlana porodica, korisnik socijalne pomoći ( MOP) nakon skorašnjeg povećanja od 20%. Lako je zaključiti da svi oni spadaju u kategoriji apsolutno sirimašnih", navodi se u saopštenju Banke hrane.

Po uporenim podacima koji se, kako navode, mogu analizirati (broj zaposlenih, mjesečna primanja, zaduženost, cijene), u toj NVO smatraju da se broj siromašnih povećao.

Iz Banke hrane napominju da je Međunarodni monetarni fond (MMF), saopštio da se siromaštvo u zemljama Zapadnog Balkana posljednjih sedam godina povećalo, te da je Crna Gora uz Albaniju imala, kako su kazali, najoštriji rast siromaštva od pojave globalne finansijske krize.

"Najugroženiji su dugogodišnji nezaposleni, samohrani roditelji, Romi, raseljena lica i dio penzionera sa najnižom penzijom od oko 100 eura, a to je oko 4.500 korisnika. U Crnoj Gori su danas siromašni ne samo oni koji ne rade, nego i veliki dio zaposlenih i penzionera", navodi se u saopštenju.

Nedavno objavljenu informaciju da u Crnoj Gori ima 48 milionera, u Banci hrane vide kao dokaz da bogati postaju još bogatiji a siromašni siromašniji, da kao država podstičemo bogaćenje a problem siromaštva ne rješavamo.

"Progresivnije oporezivanje dohotka i bolja podrška siromašnim građanima, trebalo bi da smanje jaz u dohotku između najbogatijih i najsiromašnijih građana. Sve veći broj građana, posebno mladih visokoobrazovanih napuštajući Crnu Goru u potrazi za poslom i boljim životom. Siromašni nisu takvi zbog svog ličnog izbora, nego zbog okolnosti koje su ih u to natjerale i mi kao društvo imamo obavezu da ih iz tog stanja izvučemo kako bi postali aktivni stvaraoci", navodi se u saopštenju.

Banka hrane se zalaže za nultu stopu PDV-a na humanitarnu hranu, ali i na dječju hranu i potrepštine za bebe, zalaže se i za smanjenje PDV-a na namirnice što se, kako navode, može regulisati uvođenjem socijalnih prodavnica.

"Otvaranje narodnih kuhinja i socijalnih prodavnica je jedan od načina ublažavanja siromaštva. Povećanje MOP-a za najmanje 50 odsto, obezbjeđenje besplatnih kvota elektrićne energije, rješavanje problema užine u školi i prevoza, uvođenje dječijeg dodatka za svu djecu iz socijalno ugroženih porodica je ono na što Banka hrane predlaže duži niz godina. Banke hrane je upoznala Ministarstvo rada i socijalnog staranja o važnosti donošenja Zakona o višku hrane, koji bi obavezao velike prodajne lance da doniraju hranu koja je pred istek roka. To je jedan od načina da se namirnicama snabdijevaju Narodne kuhinje i socijalne prodavnice", kazali su iz Banke hrane.

Iz te NVO ističi da samo sistemskom podrškom problem siromaštva može biti trajno riješen.

Banka hrane Crne Gore je povodom Svjetskog dana borbe protiv siromaštva u subotu, 24. Oktobra organizivala humanitarnu akciju prikupljanja hrane i higijenskih sredstava za najugroženije porodice pod nazivom "Da imaju i oni koji nemaju".