[ Mina; Objavila: J.B.Č. ]

ISTRAŽIVANJE SMCG

Pritisci ka senzacionalizmu u medijima sve veći

Više od polovine novinara u Crnoj Gori smatra da se njihov ekonomski položaj pogoršao u odnosu na prethodnu godinu i da su pritisci ka senzacionalizmu u medijima sve veći, pokazao je izvještaj Sindikata medija Crne Gore "Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara".

Istraživanje je sprovedeno od septembra prethodne do septembra ove godine.

Anketirana su 64 novinara i urađeno je 19 dubinskih intervjua sa urednicima, novinarima, medijskim ekspertima, predstavnicima nevladinog sekotora i državnih institucija.

Autorka izvještaja, Bojana Laković, kazala je da je akneta pokazala da je manje novinara kojima je bilo zabranjeno da izvještavaju sa nekih događaja jer nijesu imali akreditaciju.

"Oko 80 odsto anketiranih novinara je slobodno da bude dio nekog udruženje, međutim tu slobodu nije iskoristilo čak 70 odsto njih", rekla je Laković na predstavljanju izvještaja u EU Info centru.

Prema njenim riječima, 84 odsto novinara je kazalo da su slobodni da budu dio sindikata, a 47 odsto njih je učlanjeno u neki od sindikata.

Kako je dodala, novinari često rade na crno, rade tokom praznika i prekovremeno, imaju veliki broj oblasti koje prate i preopterećeni su poslom.

Laković je ukazala da 75 odsto novinara ima ugovor na neodređeno, 11 na određeno, a osam odsto njih radi na crno.

Kako je rekla, 61 odsto novinara smatra da je u odnosu na prošlu godinu kredibilitet novinarstva oslabio, dok više od polovine, odnosno 53 odsto, smatra da je ekonosmki položaj novinara pogoršao.

"Taj podatak ilustuje činjenica da je 31 odsto anketiranih novinara prinuđeno da osim novinarstva radi drugi plaćeni posao. To je u odnosu na prošlu godinu povećanje za 13 odsto", rekla je Laković.

Kako je dodala, 65 odsto anketirani novinara smatra da u pritisci ka senzacionalizmu u medijima sve veći.

"Osim toga, 60 odsto njih smatra da su ojačali pritisci ka pravljenju profita", dodala je Laković.

Prema njenim riječima, mogućnost tužbe zbog klevete utiče na 27 odsto novinara, a na 37 odsto ne utiče.

Laković je kazala da više od polovine novinara ima slobodu da bira temu, i da 28 tvrdi da je njihova sloboda apsolutna.

Prema njenim riječima, tri od četiri novinara u svakodnevnom radu trpi pritisak od urednika, dok je uticaj kolega zanemarljiv.

"Menadžeri i vlasnici medija ne igraju toliku ulogu. Oni ne utiču direktno na novinare, već svoj uticaj sprovode posredno preko urednika", pojasnila je Laković.

Ona je rekla da veliki broj novinara smatra da su najmanje transparetni sudovi, a najviše političke partije i Skupština.

Autorka izvještaja, Marijana Camović, kazala je da se u proteklih godinu Zakon o medijima nije mijenjao iako je to, kako je dodala, najavio premijer Duško Marković inauguralnom govoru.

Kada je u pitanju medijsko okruženje, Camović je navela da je percepcija novinara i medijskih eksperata o nezavisnosti Agencije za elektornske medije ostala nepromijenjena u odnsu na prošlu godinu.

"Njena nezavisnost nastavlja da se podriva ali u manjoj mjeri nego ranije", dodala je Camović.

Camović je rekla da se oglašavanja javnog sekotra u medijima i dalje ocjenjuje kao netrenasprentno, neregulisano i nekontorolisano.

Ona je ukazala da su u međuvremenu ukinuti svi fondovi koji su bili namijenjeni kao pomoć komercijalnim medijima, i da je ugašena Komisija ja preraspodijelu dijela prihoda od igara na sreću.

Camović je rekla da je gotovo neprimijećeno prošlo u crnogorskoj javnosti da je Vlada u martu donijela odluku da je 1,84 miliona eura pomogne svim aktivnim emiterima, a najveći iznos tom prilikom su dobile televizija Pink M i Vijesti.

Ona je podsjetila da Zakon o državnoj pomoći ne dozvoljava ovu mjeru dva puta u periodu od deset godina.

"Kako je vlada Igoa Lukšića slično pistupila, ovu mjeru Markovića čini nezakonito. Na ovaj način je prekršen Zakon o državnoj pomoći , ali pošto su svi mediji dobili novac o tom problemu nije imao ko da izvještava", dodala je Camović.

Prema njenim riječima, u prethonih godinu došlo je od određenih promjena u Javnom servisu.

Camović je kazala da je uticaj vladajuće partije na rad Javnog servisa sada manji ali da ima pokušaja da se on sada vrati kroz pritiske na članove Savjeta Radio Televizije Crne Gore.

Ona je rekla da je Monstat u 2016. godini registrovao porast broja zaposlenih u medijima za 130, te da sada u Crnoj Gori radi 1,375 novinara.

Prema riječima Camović, izvještaj je pokazao da je najniža prosječna zarada u Radio televitiji Pljevlja, 290 eura, a najveća u "Vijestima", 776 eura.

"Ta cifra je impresivna, ali istraživanje Instituta za medije je pokazalo da je razlika između uredničkih i novinarski plata je drastična. Preptostavljamo da se do ovih cifri došlo tako što je uziman prosjek novinara i urednika, onda su ovi podaci razumljiviji", dodala je on.

Kako je navela, 53 odsto novinara je reklo da prima platu ispod 500 eura.

Osim niskih zarada, kako je dodala Camović, najveći problem su njihova kašnjena.

Camović je podsjetila na štrajk u RT Pljevlja i dodala da nije bolja situacija ni u ostalim lokalnim radio emiterima.

"Zato smatramo da je neophodno mijenjati Zakon o elektornoskim medijima u smislu da se nađa način da ti mediji budu finansijski održivi. Jer sistem koji sad postoji očigledno ne daje rezultate", istakla je ona.

Camović je kazala da partije nemaju jednak pristup u medijima, bilo da je u pitanju predizborna kampanja ili regularnim uslovima i da svi mediji imaju svoje "miljenike".

Prema njenim riječima, utvrđeno je da je tokom izborne kampanje svaki peti tekst u novinama na prikriven način promovisao neku od partija, dok je u poslednjem mjesecu svaki treći prilog sadržao elemente prikrivene kampanje.

Camović je rekla da su se u prošloj godini desila dva slučaja, a u ovoj godini osam slučajeva napada na novinare.

Ona je kazala da ispitanici smatraju da država ne reaguje adekvatno u slučajevima nasilja nad novinarima, da policija i tužilaštvo postupaju neefikasno i da nepostoje profesionalni kapaciteti u institucijama da se ti slučajevi riješe.

Patrik Šmelzer iz Delegacije Evropske unije kazao je da sloboda izražavanja i medja jedna od funadamentalnih vrijednosti EU i ključni momenata procesa pridruživanja Crne Gore Uniji.

Prema njegovim riječima, nezavisni i plularistički mediji su uporišta svakog demokratksog društva.

On je kazao da je u izvještaju za prošlu godinu Evropska komisija primijetila da Crna Gora nije ostvarila nikakav napredak u oblasti medijskih sloboda.

"Nadamo se da ćemo moći da izvijestimo o pozitivnmom razvoju situacije u oblasti i slobode medija u narednom godišnjem izvještaju za Crnu Goru", rekao je Šmelzer.