[ Objavila: J.B.Č. ]

VUKIĆEVIĆ O LISTAMA ČEKANJA

Odgovorni greške prebacuju na pacijente

Odgovornost za dugotrajna čekanja na specijalističke preglede je na onima koji kreiraju i sprovode sistem i koji svoje greške pokušavaju da prebace na "savjest" nezadovoljnog pacijenta, koji je primoran da ide u privatne ambulante, poručila je poslanica DEMOS-a Anka Vukićević.

"U zadnje tri godine crnogorski zdravstveni sistem, nažalost, ubjedljivo drži posljednje mjesto na listi 35 evropskih zdravstvenih sistema. Iako zemlja sa malim brojem stanovnika u kojoj se reforme brzo i lako mogu realizovati naš zdravstveni sistem ostaje hronični bolesnik koji nije 'pokriven' adekvatnom terapijom", navodi se u saopštenju poslanice DEMOS-a Anke Vukićević. 

Ona ocjenjuje da reforme kojima je obećavano poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga, praksa je pokazala, nijesu dale rezultat. Vukićević pita da li su reforme bile dobro planirane ili nijesu realizovane.

"Što god da je, do sada niko nije snosio odgovornost ni zbog dugotrajnih čekanja, ni zbog skraćenja liste ljekova koji se mogu dobiti o trošku Fonda, niti zbog nedostatka zdravstvenih radnika u pojedinim službama zbog čega se prave velike gužve a pregledi traju prekratko da bi se mogli nazvati kvalitetnom zdravstvenom uslugom", navodi poslanica Demosa.

Vukićević podsjeća da je tri mjeseca nakon uvođenja elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda Ministarstvo zdravlja uradilo analizu koja je pokazala da je 37% uputa ostalo neiskorišćeno.

I opet, kako je kazala, sav teret pada na zdravstvene radnike i pacijente.

"Pacijentima je zamjereno jer nijesu otkazali termin za pregled na kojem se nijesu pojavili. Postavlja se pitanje da li su odgovorni oni zbog kojih su tih 8000 pacijenata koji su zbog čekanja na pregled u Kliničkom centru, koje je neprihvatljivo dugo, često i duže od obećanog maksimuma od 30 dana prinudili da preglede obave u privatnim ambulantama izlažući i sebe i svoju porodicu dodatnim troškovima", ističe Vukićević.

"Pod lupom" je, navodi, i 11 ljekara koji su dnevno pisali po 70 uputa ljekaru specijalisti.

"Na primarnom nivou zdravstvene zaštite 80% zdravstvenih problema trebalo bi biti riješeno. Za to je osim znanja, koje se podrazumijeva, neophodno obezbijediti i dovoljan broj ljekara koji će imati vremena da pruže uslugu kojom će pacijenti biti zadovoljni. To potvrđuje i činjenica da je najveći broj neiskorišćenih uputa u internističkoj, neurološkoj i ortopedskoj ambulati, upravo tamo gdje je i deficit specijalističkog kadra veći od 100%", navodi se u saopštenju Vukićević.

Da je sistem dobro organizovan, kaže Vukićević, imao bi jasnu evidenciju koliko je pacijenata upute iskoristilo u privatnim ambulantama i sa rezultatima se vratilo izabranom ljekaru koji ima mogućnost da otkaže pregled koji je već obavljen i oslobodi termin za nekog drugog pacijenta.

"Odgovornost je dakle, na onima koji kreiraju i sprovode sistem i koji svoje greške pokušavaju prebaciti na "savjest" nezadovoljnog pacijenta", zaključuje Vukićević.