PORUKA OKRUGLOG STOLA

Javni servisi imaju iste probleme

Osam Javnih servisa iz zemalja regiona suočava se sa istim problemima. Uticaj politike, cenzura, borba za gledanost i nedostatak finansija, kadra i tehnologije, zajednička su crte svih javnih emitera, zaključeno je na okruglom stolu, koji je okupio predstavnike javnih RTV servisa sa prostora jugozapadnog Balkana.

Susret javnih emitera nastavak je barskog TV festivala, čija je dvadesetogodišnja tradicijia prekinuta prošle godine.

Pravo javnosti da zna, kao glavni postulat novinarstva, upozoravaju medijski analitičari, sve se manje poštuje. Razlog tome je, kažu, što politika sve češće i sve više upliće svoje prste u medijski program.

"U svim velikim demokratskim državama, kad dođu izbori, objavljuju za koga će navijati, tako da ne bude nikakvih priča. Kod nas se svi prave da su objektivni, a onda navijaju između redova", kazao je medijski analitičar iz Hrvatske, Žarko Puhovski.

"Cenzura je u Srbiji državni projekat. Na RTS-u nema debatnih emisija, jer to ne želi vlast i ono što je najvažnije, Javni servis je najbolji u onome što se najbolje gleda, a to je kulturni programi", smatra medijski analitičar iz Srbije, Gordana Suša.

"Da li su mediji u stanju da se izbore za nezavisne izvore finansiranja, stabilne. Nezavisni izvori ne postoje, kao što ne postoje ni nezavisni mediji, nego postoje manje ili više profesionalni mediji", rekao je medijski analitičar iz BiH, Zekerijah Smajić.

Da profesionalno izvještavanje posustaje pod pritiskom dnevne politike, potvrđuju i predstavnici Javnih servisa. Gledanost se često kažu u HRT-u koristi protiv novinara . Iz Radio Televizije Crne Gore ističu da pritisci ne moraju biti samo politički. Boreći se protiv raznih uticaja javni servisi se bore i sa egzistencijom.

"Gledanost, kada se radi o Javnom servisu, ne bi trebalo biti kriterijum, međutim ona se može, ako nemamo jasna pravila, ne znamo zašto nam je program strukturiran tako kako jest, ona se može upotrijebiti protiv urednika i voditelja", smatra Jasmina Popović iz HRT-a.

"Možda ću biti subjektivan da po prvi put radimo bez uticaja sa strane, bez uticaja i vlasti i opozicije, da stavljamo činjenice u pravi kontekst, i s obzirom na činjenice da se naše elite teško navikavaju na to da je to osnova pravog Javnog servisa pogotovo u izbornim godinama, kao što je ova kao buduća kad nas očekuju predsjenički izbori u 10 opština.

"BHTV teži gašenju, jer pollitika nema nikakvog sluha za funkcioniranja države pa samim tim ni medija na nivou države", kazao je Seid Masnica iz BHTV-a.

Kao primjer, na koji bi se mogli ugledati svi iz komšiluka, izdvaja se Javni servis Slovenije, koji, kako kaže, njihov predstavnik se izborio protiv pritiska politike. U pokušaju da se takmiče sa komercijalnom konkurencijom, 2004. su posrnuli i izgubili povjerenje gledalaca. Danas snagu javnog servisa čini profesionalno izvještavanje.
 
"Da više ne gledamo šta bi narod htio da vidi nego šta je relevantno za društvo i na neki način smo svejedno modernizovali izgled Dnevnika, mi se sad vraćamo da smo od 40 posto gledanosti sad stigli na 70 posto", poručio je Vanja Varđan iz RTV Slovenije.

Kada su čuli za prilike i način kako funkcionišu komšijski Javni servisi, svi su se usaglasili da svaki čovjek, pa i novinar ima pravo da bude ljevičar ili desničar, ali kao profesionalac to ne smije da pokaže u programu.

Aleksandra Jovančević, TVCG