- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
05. 12. 2017. 17:10 >> 16:49 3
HRA POZIVA
SDT da se oglasi o zločinima kod Dubrovnika
Akcija za ljudska prava (HRA) pozvala je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) da saopšti šta je do danas preduzelo da procesuira ratne zločine izvršene na dubrovačkom ratištu, u skladu sa Strategijom za istraživanje ratnih zločina iz 2015. godine i preporukama eksperta EU.
Iz HRA su naveli da je 6. decembra prije 26 godina posebno eskalirao neopravdani napad vojnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) i crnogorskih rezervista na Dubrovnik.
Oni dodaju da je samo tog dana 1991. godine od granatiranja je poginulo 19 ljudi, 60 je ranjeno, spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra sa 20.000 knjiga i znatno oštećeno staro jezgro grada pod zaštitom UNESCO. "Opsada Dubrovnika je počela 1. oktobra 1991. godine i trajala je devet mjeseci".
"Za ratne zločine izvršene prilikom napada na Dubrovnik (napada na civile i civilne objekte) u posljednjih 25 godina osuđene su samo dvije osobe, bivši general JNA, Pavle Strugar, i njemu podređeni komandant Miodrag Jokić i to pred međunarodnim sudom – Haškim tribunalom, iako je opšte poznato da su prilikom opsade Dubrovnika i zauzimanja okolnog područja izvršeni brojni ratni zločini prema civilnom stanovništvu u vidu ubistava, zlostavljanja, uništavanja i pljačke imovine", navodi se u saopštenju.
Iz HRA dodaju da su 240 dana građani Dubrovnika živjeli su u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, više od četiri mjeseca proveli su u skloništima.
"Na području Konavala, Župe Dubrovačke i primorja u blizini Dubrovnika, snage JNA uništavale su selo za selom, rušeći, pljačkajući i paleći civilne objekte. Dio stanovništva izbjegao je u Dubrovnik, sjevernu Dalmaciju i na otoke, a u selima su ostali uglavnom stariji mještani od kojih su mnogi ubijeni ili odvedeni u logore JNA u Morinju u Crnoj Gori ili u Bileći u BIH. Od posljedica rata na dubrovačkom području stradalo je 116 civila, poginulo je 194 hrvatskih branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe zatočene su u logorima Morinj i Bileća, prognano je 33 hiljade osoba i uništen 2.071 stambeni objekat. Državni zvaničnici Crne Gore prihvatili su već odgovornost za pljačku stoke sa farme u Grudama i pregovarali o odšteti zbog opreme oduzete dubrovačkom aerodromu".
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, podsjećaju iz HRA, objavilo je 2011. godine da je 2009. godine optužilo osmoricu visokih oficira bivše JNA za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i uništavanje kulturno istorijskih spomenika i da je protiv njih predloženo određivanje pritvora i raspisivanje potjernice. Novi podaci o procesuiranju ovog slučaja nisu dostupni.
"Ekspert Evropske unije, Mauricio Salustro, koji je analizirao i kritikovao postupanje državnog tužilaštva Crne Gore u istragama ratnih zločina, predložio je još u decembru 2014. godine, u izvještaju dostavljenom Vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću da državni tužioci proaktivno pristupe istraživanju ratnih zločina izvršenih na području Dubrovnika, jer je u ratovanju na tom području učestvovao veliki broj državljana Crne Gore", navodi se u saopštenju.
Salustro je, kažu iz HRA, predložio da se u tom cilju koriste informacije o postupcima vođenim u drugim državama, arhiva Haškog tribunala, podaci NVO-a, intervjuisanje svjedoka na terenu, dostupni zvanični dokumenti.
"Iako je Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore prije godinu dana obavijestilo da su njegovi predstavnici u novembru 2016. boravili u Haškom tribunalu ”gdje su vršili pretragu baze podataka Haškog tribunala, u cilju prikupljanja podataka i dokaza koji se odnose na postupke izviđaja koji se vode u Specijalnom državnom tužilaštvu, kao i podataka i dokaza koji bi ukazivali da su crnogorski državljani izvršili krivična djela ratnih zločina za vrijeme oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, pa između ostalog i na Dubrovačkom području”, do danas nije objavljeno da je pokrenuta i jedna krivična istraga zbog zločina izvršenih prilikom opsade Dubrovnika", zaključuje se u saopštenju.
Коментари3
Остави коментар