TEMA PORTALA

Korupcija mora biti glavna meta novinara

Novinari u zemljama bivše Jugoslavije dominantno bi trebalo da istražuju korupciju u javnom sektoru, ocijenili su za Portal RTCG urednici sa makedonskog i hrvatskog javnog servisa, navodeći da je takav kriminal opasniji od "običnog".

Urednik političke redakcije na Makedonskoj radio-televiziji (MRT), Zoran Bogatinov, kazao nam je da je Javni servis u toj zemlji odavno pao na "niske grane".

"Privatni mediji i gazde su nemilosrdni. Kod nas, oni finansiraju partije koje, kada dođu na vlast, postavljaju svoje ljude. Na taj način se Javni servis dezavuiše i razgrađuje, pa ne možemo uticati na rejting koji je najbitniji za uticaj. To je začarani krug koji već 20 godina traje u Makedoniji", rekao je Bogatinov za Portal RTCG.

Prema njegovim riječima, glavni problem za novinare MRT-a nije politički pritisak bilo koje vlasti, već onaj koji dolazi iz inostranstva.

"Bili smo na udaru velikih sila i spriječeni da izvještavamo šta se događa u Makedoniji. Sada se pripremaju promjene u MRT-u i možemo samo da se nadamo na ponovno unošenje profesionalizma. Kod nas je problem što Savjet MRT-a dobija političku konotaciju, ranije od strane jedne, sada druge partije. Zato uvijek kažem da programski direktor mora biti dugogodišnji novinar sa integritetom, da bi mogao uvesti objektivno i nepartijsko novinarstvo kad je u pitanju javni interes", navodi Bogatinov.

S druge strane, urednik i dugogodišnji istraživački novinar HRT-a, Dražen Majić, ocjenjuje da je većina javnih servisa u regionu pod snažnom političkom kontrolom, navodeći da političari na njih  uvijek, manje ili više, vrše uticaj.

Pritisci Vlade nijesu najopasniji

Pritisci od Vlade, smatra novinar HRT-a, nijesu najgori.

"Vlada neće ubiti novinara. Politički pritisak u tom smislu nije opasan, jedino u smislu napretka u karijeri. Ali ako istražujete afere u kojima je ogroman novac u pitanju, to su veliki interesi u koje su uključeni opasni kriminalci i tu su rizici za novinara mnogo veći", pojašnjava Majić.

On ocjenjuje da je za naša društva najbitnije da novinari istražuju teme iz oblasti korupcije, raspolaganja javnom imovinom, upravljanje prostornim planovima kao i stanjem u pravosuđu.

"Običan kriminal - prodaja droge i slično, nije posao za istraživačkog novinara. Oni moraju da pišu o kriminalu u javnom sektoru", navodi Majić.

Njegov makedonski kolega smatra da su najbitnije teme za novinare - neplanska izgradnja, promjena zakona koji prate biznis, kao i korupcija u pravosuđu i javnim nabavkama.

Protiv pritiska uz pomoć uredništva ili udruženja

Naši sagovornici imali su drugačije stavove kada je riječ o borbi s pritiscima kojima su novinari stalno izloženi. Dok Bogatinov smatra da je najbolji način za borbu protiv te pojave jako udruženje novinara, Majić ističe ulogu uredništva i rukovodstva medija.

Upitan koji je najbolji način da se novinari odbrane od raznih pritisaka, Majić je kazao da je ta pojava konstanta.

"Dok god politika imenuje rukovodstvo nekog javnog servisa i njegovog savjeta to je uvijek politička kontrola. Na RAI-ju je, recimo, prvi program posvećen konzervativnoj političkoj opciji, a drugi malo liberalnijoj. To bi bilo idealno rješenje i za nas. Kod nas je osnovan njuz kanal -  HRT 4 i tu su uglavnom novinari koji nijesu popularni kod aktuelne vlasti, tako da taj kanal na neki način postaje opozicioni. To je u neku ruku dobro. Novinari se žale što su na HRT-u 4 ali na tom kanalu nije zastupljen toliki pritisak i mogu raditi slobodno", navodi Majić.

On ocjenjuje da je odbrana od raznih pritisaka zadatak rukovodstva medijske kuće, a ne novinara pojedinačno.

"Novinar bez podrške rukovodstva će vrlo brzo izgubiti 'igru'. U Hrvatskoj nema puno istraživačkih novinara. Poznajem puno njih koji su to radili, pa su se razboljeli od prevelikog stresa. Svaka priča dovodi do ogromnih pritisaka".

Bogatinov, pak, ističe da je najvažnije jako Udruženje novinara, koje bi vodilo računa o zaštiti svojih članova od interesnih grupa.

"U takvom udruženju novinar bi mogao da se konsultuje i prije pravljenja i emitovanja priče. Jako udruženje, s integritetom, prevencija je svakog miješanja u novinarstvo. Isto tako svaki urednički kolegijum takođe mora stati iza novinara, ukoliko je priča argumentovana i kvalitetna", zaključuje Bogatinov.

Istraživačka redakcija uskoro i na HRT-u

Radio-televizija Crne Gore jedina od zemalja regiona ima formiranu istraživačku redakciju, a Majić kaže da bi trebalo da se dogodi uskoro i na HRT-u. 

"To ide jako sporo. Možda i bolje da se ne krene brzo u taj proces, jer je vrlo važno da se uspostavi tim kvalitetnih novinara i finansijska podrška", dodao je on. 

Uvijek, navodi Majić, postoji novinar zainteresovan za istraživačke priče, ali je dužnost urednika i direktora da im stvore prostor za djelovanje i da ih podrže.

"Prije HRT-a sam radio u privatnom mediju 'Glas Istre'. Zbog jedne priče, kada je uredništvo stalo iza mene, smo svi dobili otkaz. Sedam ljudi u danu, to je bila najveća čistka u istoriji hrvatskog novinarstva. Ukoliko nema te podrške, nikome ne bih preporučio da se bavi istraživačkim pričama, jer su novinari onda nezaštićeni i izlažu se 'krdu vukova' koje čine kriminalci i razni lobiji", kazao je Majić.

Borislav VIŠNJIĆ