Mina; B.V.

KONSULTATIVNO SASLUŠANJA

Nasilje u porodici ozbiljan problem

Nasilje u porodici nije privatna stvar, već ozbiljan društveni problem i prema tom fenomenu mora posotjati nulti stepen tolerancije, poručeno je na konsultativnom saslušanju resornih ministara.

Na sjednici koju su organizovali skupštinski odbori za zdravstvo, rad i socijalno staranje, politički sistem, pravosuđe i upravu i rodnu ravnopravnost, salušani su ministri rada i socijalnog staranja, unutrašnjih poslova i zdravlja, Kemal Purišić, Mevludin Nuhodžić i Kenan Hrapović.

Purišić je kazao da nasilje u porodici nije privatna stvar, već ozbiljan društveni problem.

On je naveo da razne prepreke sprječavaju implementaciju standarda za zaštitu žrtava nasilja.

„Te prepreke su duga tradicija očuvanja porodice po svaku cijenu uz tolerisanje i prikrivanje nasilja“, rekao je Purišić.

On je kazao da je kampanja „Zaustavimo nasilje“, koju je sprovedena prošle godine, doprinijela promjeni stavova javnog mnjena i da je nasilje postalo vidljivije.

Prema njegovim riječima, prošle godine je centrima za socijalni rad prijavljeno 1.290 slučajeva nasilja u porodici, znatno više u odnosu na 2016. godinu.

Purišić je kazao da postoji mnogo izazova u borbi protiv nasilja i naglasio da je potrebno zaokružiti pravni okvir i obezbijediti punu zaštitu prava žrtava u postupcima pred pravosudnim organima.

On je kazao da su se žene ohrabrile da prijave nasilje i da je prošle godine registrovano 200 krivičnih djela zbog nasilja u porodici i jos šest koja su drugačije kvalifikovana.

"Za navedena djela podnijete su 203 krivične prijave protiv isto toliko lica, od kojih su 193 muškarci, a deset žene", rekao je Nuhodžic.

On je naglasio da su slučajevi nasilja nad ženama i djecom prioritet u radu Ministarva unutrašnjih poslova.

"Zajedničkim djeovanjem pokazujemo počiniocima kriivčnih djela da to nećemo tolerisati, da ćemo ih oštro kažnjavati da da će država biti oslonac i zaštita svakoj žrtvi", poručio je Nuhodžić.

Hrapović je kazao je da nasilje u porodici predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava.

On je istakao da nijedno društvo ne smije da dozvoli da postoji, a kamoli da ignoriše porodično, ili nasilje nad djecom.

"Stepen tolerancije prema nasilju u porodici mora biti jednak nuli", naglasio je Hrapović.

Predjednik odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, Suad Numanović, rekao je da je nasilje nad ženama društveno-privatni problem i da povećanje broja prijavljenih slučajeva nasilja ukazuje na vidljivost ovog fenomena.

Kako je dodao, obeshrabljuje podatak da postoji povećan broj ubistava žena.

Numanović je kazao da nasilje nad ženama državu godišnje košta 9,3 miliona EUR, ili 11,5 hiljada po prijavljenom slučaju.

On smatra da je pored stalne obuke stručnjaka koji se bave problemom nasilja, potrebno jačati rodnosenzitivno obrazovanje.

Predsjednik odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, Željko Aprcović, kazao je da Crna Gora ima dobar normativni okvir i zakonska rješenja i da je dosta uradila u borbi protiv nasilja, i pitao da li je moguće da postoji sve veći broj žena žrtava nasilja.

On je podsjetio na podatak da je prošle godine od 203 predmeta zbog nasilja, 63 okončana osuđjujućom presudom.

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, Nada Drobnjak, kazala je da Crna Gora ima dobar normativni okvir za borbu protiv nasilja u porodici.

Ona je navela da žene ne prijavljuju nasilje zbog straha kako će institucije reagovati i da li će dobiti podršku, ili će ponovo biti izložene nasilju.

Drobnjak je ukazala da se u Crnoj Gori dešavaju neki specificni vidovi nasilja i dodala da je alarmantan broj slučajeva selektivnog abortusa djevojčica.

Biljana Zekovic iz SOS telefona Podgorica kazala je da postoji dobar zakonodavni okvir, ali da je sporna implamentacija važećih zakona.

Ona je najavila da će tražiti izmjene krivičnog i porodičnog zakona.

Zeković je ministru unutrašnjih poslova predložila da razmisli o razdvajanju poslova vezano za maloljetničku delikvenciju i nasilje u porodicu.

Nuhodžic je kazao da postoji potreba za razdvajanjem i da će to regulisati novim zakonom o unutrašnjim poslovima.

Zeković je predložila Purišiću da u formiranje kriznih centara, koji su u planu, uključi i nevladin sektor, jer, kako je navela, oni imaju najviše kontakata sa žrtvama nasilja i zna šta su njihove potrebe.

Izvršna direktorica Sigurne ženske kuće, Ljiljana Raičević, kazala je da je prošle godine Nacionalni sos telefon imao više od 3,5 hiljada poziva, u skloništu boravilo 300 osoba, i da je napisano više stotina prijava.

"Kada uporedite sa vašim podacma vidite da ništa nije urađeno i da državu nije briga. Jer da jeste, danas bi drugačiju priču pričali“, rekla je Raičević.

Ona je ukazala da im je Glavni grad dodijelio na korišćenje kuću u lošem stanju koju sami održavaju, i da nadležni nikada nijesu posjetili Sigurnu žensku kuću.

Nuhodžic je kazao da se neka pitanja koja su danas iznijele predstavnice nevladinog sektora trebaju riješiti na operativan način.

Zamjenik zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Sinisa Bjeković, kazao je da je svaka peta žena žrtva nasilja, a da mnoge nijesu ni svjesne da su žrtve.

On je kazao da su i žene koje su ekonomski moćne vrlo često žrtve porodičnog nasilja.