Objavio: F.R. [ PR Centar ]

OCIJENJENO NA DISKUSIJI

Nabavke za odbranu urediti Zakonom

Zakonom o javnim nabavkama trebalo bi bolje urediti sistem nabavki u oblasti bezbjednosti i odbrane, a Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) i Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) su za povjerljive nabavke od 2013. do prošle godine potrošili oko osam miliona eura, ocijenjeno na panel diskusiji “Povjerljive nabavke – javne, a tajne”, koja je dio istoimenog projekta, koji Institut alternativa sprovodi u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo CIN, a uz finansijsku podršku Evropske Unije

Koordinatorka projekta i istraživačica javnih politika u Institutu alternative, Ana Đurnić, pojasnila je da je istraživanje koje je sproveo IA bilo fokusirano na ANB, MUP i Ministarstvo odbrane, a obuhvatilo je period od 2013. do 2017. godine.

“Ključni nalazi istraživanja pokazuju da se trošenje javnog novca na povjerljive nabavke u Crnoj Gori dešava daleko od očiju javnosti, a da ni osnovni podaci o ovim nabavkama, poput akata na osnovu kojih se one sprovode, često nisu dostupni javnosti”, istakla je Đurnić.

Ona je kazala da u crnogorskom zakonskom okviru, koji reguliše sistem nabavki u oblasti bezbjednosti i odbrane, postoji „terminološka zbrka“ koja se negativno odražava na uređenost ove oblasti.

„Crnogorsko zakonodavstvo pravi razliku između nabavki u oblasti bezbjednosti i odbrane i povjerljivih nabavki, pa se na nabavke u oblasti bezbjednosti i odbrane primjenjuje Zakon o javnim nabavkama i interni akti naručilaca, dok se druge tretiraju kao izuzetak od primjene zakona, bez navođenja šta su one i čime će se urediti. Ovo stvara zabunu i u praksi, jer naručioci tvrde da sprovode jedne, a ne sprovode druge, iako je riječ o istim nabavkama", objasnila je Đurnić.

Zbog toga, kako je pojasnila, naručioci tvrde da od maja 2015. uopšte ne sprovode povjerljive nabavke, jer je tada prestala da važi Uredba o spoljnoj trgovini sredstvima za posebne namjene.

“Uprkos tome, potrošnja za povjerljive nabavke još uvijek postoji, zbog toga što se, kako oni kažu, isplaćuju obaveze po osnovu ugovora koji su zaključeni do maja 2015. godine, kada su ove nabavke bile uređene Uredbom o spoljnoj trgovini sredstvima za posebne namjene”, navela je Đurnić.

Kada su u pitanju interni akti naručilaca, kako je rekla, iz Ministarstva odbrane su kazali da je taj akt u procesu pripreme iako je, kako je pojasnila, rok za usvajanje bio četiri mjeseca od juna 2017. godine kada su na snagu stupile izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama.

“I MUP smo takođe pitali za ovaj interni akt i oni su nam poslali jedno uputstvo iz 2014. godine, što znači da novi akt u skladu sa novim zakonskim rješenjima nije usvojen”, navela je Đurnić.

Ona je kazala da je ANB jedina institucija, koja ne poriče da sprovodi povjerljive nabavke i koja je uredno dostavila potrošnju o svojim povjerljivim nabavkama, zaključno sa 2016.

“ANB je, suprotno EU propisima, izuzeta od primjene Zakona o javnim nabavkama kada su u pitanju nabavke u oblasti bezbjednosti i odbrane, već su one propisane njihovim matičnim Zakonom o ANB, a uređene aktom direktora te Agencije, koji takođe nosi oznaku tajnosti interno i kojem se ne može pristupiti”, objasnila je Đurnić.

ANB je za povjerljive nabavke, kako je rekla, 2015. godine i svih ranijih trošila između 300 i 400 hijada eura dok je, kako je dodala, ta potrošnja u 2016. godini porasla na skoro dva miliona eura.

“Za 2017. godinu nam nisu dostavili podatke pod izgovorom da bi to podrazumijevalo sačinjavanje potpuno nove informacije. Ne možemo reći da li se radi o nekom trendu rasta kada je u pitanju potrošnja ANB-a ili je to samo bio privremeni rast potrošnje, koji je karakterisao 2016. godinu”, navela je Đurnić.

Ona je rekla da nijedno zakonsko rješenje, osim Uredbe o spoljnoj trgovini sredstvima za posebne namjene, nije regulisalo planiranje i izvještavanje o nabavkama u oblasti bezbjednosti i odbrane.

Đurnić je istakla da je međunarodna ekspertska organizacija SIGMA u izvještaju za prošlu godinu navela da nisu dobra važeća zakonska rješenja za sistem nabavki u oblasti bezbjednosti i odbrane.

“Zbog toga smo ove godine od SIGMA-e za nivo usaglašenosti naših propisa sa zakonodavstvom Evropske Unije (EU) dobili ocjenu tri”, kazala je Đurnić.

Jedina svjedočanstva zlupotreba u oblasti odbrane i bezbjednosti, kada je riječ o nabavkama su, kako je istakla, izvještaji Državne revizorske institucije (DRI).

“Tokom ovog izvještajnog perioda, DRI je radila reviziju sve tri potrošačke jedinice kojima smo se mi bavili i kod sve tri je utvrdila jednu istu nepravilnost, a to je da se nabavke koje bi trebalo da budu javne nabavljaju povjerljivim procedurama”, objasnila je Đurnić.

Ona je navela da je ANB u 2015. godini povjerljivo potrošila 50 hiljada eura na nabavku službenih vozila, a da je DRI, uvidom u tendersku specifikaciju, naknadno utvrdila da je ta nabavka trebalo da bude javna, jer vozila nisu nabavljena sa posebnim operativno tehničkim sredstvima, pa ne predstavljaju u tom smislu specijalnu opremu.

“Dodatni problem je što su oni za to dobili posebnu saglasnost Vlade”, pojasnila je Đurnić.

Potrošnja ANB i MUP-a za povjerljive nabavke u petogodišnjem periodu, kako je rekla, iznosila je oko osam miliona eura. Predsjednica Centra za istraživačko novinarstvo, Milka Tadić Mijović, ocijenila je da se povjerljivim proglašavaju nabavke, koje to nisu.

“Apsurdno je, ali kako odmiče proces evropskih integracija, koji bi trebalo da dovede do jačanja vladavine prava i strukturnih reformi u našoj zemlji, opadaju medijske slobode i pristup informacijama od javnog značaja”, navela je Tadić Mijović.

Istraživač Beogradskog Centra za bezbednosnu politiku iz Srbije, Vladimir Erceg, ocijenio je da, kada je riječ o nabavkama u oblasti bezbjednosti i odbrane u Srbiji postoje dvije ključne poruke.

“Jedna je da je zakonski okvir javnih nabavki i okvir koji uređuje nabavke u oblasti odbrane i bezbjednosti u najvećoj mjeri usklađen sa tekovinama EU. Dok druga poruka jeste da, uprkos jačanju zakonskog okvira, praksa nabavki u institucijama sektora bezbjednosti ne napreduje, već postoje trendovi koji su poprilično zabrinjavajući”, naveo je Erceg.

Predstavnica Centra za demokratsku tranziciju, Milena Gvozdenović, rekla je da otvorenost predstavlja jedan od ključnih uslova demokratije jer, kako je rekla, omogućava građanima da dobiju informacije i znanja koji su im potrebni, kako bi mogli da efikasno kontrolišu vlast.

“Nažalost, ovo je tema o kojoj se u našem region malo govori, a još manje se preduzimaju neki konkretni koraci”, smatra Gvozdenović.