Aleksandra Jovančević, TVCG

TUŽBE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Ko je kriv za milionske odštete?

Rukovodioci u javnom sektoru treba da snose odgovornost što država plaća milionske iznose za sudske troškove u radnim sporovima pokrenutim zbog zakidanja na platama i naknadama, smatraju advokati i sindikalci.

Neiskorišćeni godišnji odmori, prekovremeni sati, topli obroci, razlozi su zbog kojih zaposleni u javnoj upravi najčešće tuže državu. Novac koji preko suda dobiju ide iz zajedničke nam kase. Plus sudski troškovi koji su nas u samo 211 slučajeva za prethodnu godinu koštali više od šest miliona eura.

Stiče se utisak da Vlada kao poslodavac ne poštuje zakone koje predlaže, ali ni premijeru nije jasno odakle toliki broj zaposlenih čija su prava ugrožena.

"Pojedine sudije su tužile, a njihove kolege im dosudile značajna sredstva na teret državnog budžeta. u diskusiji je navedeno da informacija ukazuje i na slučajeve da pojedini državni službenici tuže državu za iznose od desetak eura te da razrađena šema sa advokatima umnogostručuje iznose na štetu budžeta", zaključak je sjednice Vlade od 8.marta.

Advokat Branislav Lutovac smatra da bi krivce premijer trebalo da traži u rukovodećem kadru.

"Vlada bi trebalo da skine oznaku tajnosti i sa imena rukovodilaca uprave koji u svom radu su se ogriješili o te službenike", kazao je, za TVCG, Lutovac.

I službenici uprave i pravosuđa znaju za mnoge slučajeve u kojima su rukovodioci tužili državu.

"Imamo gradonečelnike koji kao sebi smanje platu i to pošalju u javnost kao da su pomogli Opštini, a onda tuži sam sebe, odsnoso Opštinu, za neiskorišćene odmore, i dobija mnogo više od onih sredstava od kojih je odustao", ističe predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa, Nenad Rakočević.

Podsjetimo, bivši predsjednik Opštine Berane je nakon odlaska sa te funkcije tužio Opštinu za neiskorišćene godišnje odmore. Tu je i direktor Uprave za nekretnine, Dragan Kovačević, koji je tužio državu zbog neisplaćenih honorara kao članu Komisije za izdavanje licenci.

Iz Unije slobodnih sindikata (USSCG) kažu da godinama ukazuju državi na sve ove primjere,ali da se tek sada to pitanje pokreće.

"Desetine miliona eura na godišnjem nivou se izdvajaju neosnovano zbog činjenice da neko ne poštuje nečija prava, pa se država tuži, a pri tome onaj ko je bio dužan da obezbijedi poštovnje prava, ne da ne odgovara, nego čak i napreduje u službi", kaže predsjednik USSCG, Srđa Keković.

Advokat Lutovac smatra da šema advokata i zaposlenih ne postoji. Da prava radnika nijesu povrijeđena, kako kaže, na sudu bi izgubili spor.

"Onaj koji je tako radio, pa makar se radiolo i o minornim iznosima 10 ili 50 eura, ja, iskreno, nikad ne bih prihvatio akve slučajeve ali uopšte ne zamjeram kolegama koji su to radili. Ako su ta prava su bila zakinuta njihovim klijentima u redovnom postupku to se i dokazalo", kaže Lutovac.

On smatra da su u ovim postupcima zakazali i zamjenici Zaštitnika imovinsko pravnih odnosa, koji su bili dužni da prijave očiglednu pandemiju tužbi protiv države.

A baš zbog toga što je Zaštitnik samo zastupnik države u slučajevima u kojima neko tuži državu, Vlada smatra da mora imati veća ovlašćenja. To su nam danas potvrdili iz Vlade, jer, ponavljaju, 766 tužbi koje je Zaštitnik primio za period od 1. oktobra do 31. decembra prošle godine, upozoravaju da se zakon mora mijenjati.