s.đ.

TOKOM IZBORA

Crna Gora na meti hakera?

Protekle dvije godine, vlasti u Crnoj Gori su zabilježile porast sajber-napada, uglavnom usmjerenih na državne institucije i medijske kuće. Uoči predsjedničkih izbora koji se održavaju 15. aprila, najnovija članica NATO-a i njenih 650.000 stanovnika se pripremaju za još jedan mogući talas hakerskog napada, piše dopisnik Radija Slobodna Evropa ​Alan Krozbi (Alan Crozby).

Crna Gora i druge zemlje na Balkanu strahuju od miješanja Moskve u okviru jačanja ruske spoljne politike. Zvaničnici u Podgorici smatraju da je njihova zemlja posebno ranjiva, jer će pobjednik predsjedničkih izbora vjerovatno usmjeriti Crnu Goru na što brže pristupanje EU, što je potez kome se Kremlj stalno protivi.

Evropska unija je nedavno izradila novu strategiju širenja koja predviđa da će se Crna Gora pridružiti Uniji do 2025. godine.

"Mi radimo sve kako bismo bili spremni najbolje što možemo", rekla je Milica Janković, direktor Direkcije za elektronsku administraciju i informacionu bezbjednost u Ministarstvu državne uprave, za RSE.

"Mi sistematski organizujemo prevenciju i praćenje, i pokušaćemo da prepoznamo napade i predvidimo ih prije nego što se pojave."

Povećanje broja sajber-napada, koje su analitičari povezali sa Rusijom, poklopio se sa završnom fazom pregovorima o članstvu u NATO-u krajem 2016. godine.

Janković navodi da su u 2017.oj godini imali 700 sajber napada, što je povećanje od 20 puta u odnosu na prethodne godine.

Crnogorski lideri takođe kažu da je Moskva pokušala da se umiješa na opštim izborima 2016. godine. Te optužbe su ruski zvaničnici negirali. U skladu sa tim, vlasti i vladajuće stranke tvrde i da je Rusija sponzorisala pokušaj državnog udara na dan izbora.

"Napadi sa političkom pozadinom najčešće se javljaju u organizaciji država, a zlonamjerni programi distribuirani u službi država predstavljaju najmasovniju oružje koje države koriste u ostvarivanju svojih političkih ciljeva", kaže Adis Balota, dekan Fakulteta informacionih tehnologija na Mediteranskom univerzitetu u Podgorici.

"Crna Gora je meta prije svakog izbornog ciklusa ili promjena, i ne samo Crna Gora, već i region - Makedonija, Srbija i Bosna i Hercegovina. Aktivnost takvih napada ili pokušaja napada na određenu državnu infrastrukturu uvijek se povećava," dodao je Balota.

Crnogorska vlada nije zvanično imenovala napade iz ruskih izvora.

Međutim, IT firme za bezbjednost poput FirstEye i Trend Micro kažu da su vidjeli dokaze koji su vezali mnoge od njih za APT28, rusku hakersku grupu koja je poznata i kao Fancy Bear i pola tuceta drugih nadimaka, koji su povezani sa američkim obavještajnim službama i privatnim analitičarima za sajber-bezbjednost koji rade za rusku vojnu obavještajnu službu, GRU.

Fancy Bear je grupa koja je optužena za pokušaj sajber napada i miješanje u ishod izbora u NATO-u, Bijeloj kući i možda nekoliko njemačkih vladinih institucija.

Agencija za sigurnost mreže i informisanje Evropske unije (ENISA) je saopštila da je crnogorska infrastruktura bila na meti ove grupe.

"Rusija će vjerovatno nastaviti da koristi sajberske mogućnosti kako bi potkopala glatku integraciju Crne Gore u Alijansu ", rekao je Toni Cole, potpredsednik i glavni tehničar za globalnu vladu FireEie.

Posljednjih godina posljedice ruskih sajber napada i digitalnog miješanja bile su vidljive i u Evropi i u Sjevernoj Americi, uključujući i njihovu povezanost sa referendumom o izlasku Velike Britanije iz EU, kao i izborima u Sjedinjenim Državama 2016. godine i izborima u Holandiji, Njemačkoj i Francuskoj prošle godine.

Crna Gora je prošle godine postala 29. članica NATO-a. To je korak koji je Rusija kritikovala, a protivili su mu se i Crnogorci koji se zalažu za bliske odnose sa Moskvom.

Pošto je to vidio izbliza u svojoj zemlji, američki vojni general Kurtis Skaparoti (Curtis Scaparrotti), novi komandant NATO u Evropi, je upozorio da je Balkan oblast koja ga zabrinjava.

"Rusija djeluje na Balkanu, a mislim da smo mi pažnju skrenuli sa tog područja", rekao je on komitetu američkog Senata 8. marta.

"To je oblast sa kojom možemo imati problema u budućnosti", dodao je on.

Kremlj je demantovao da je na bilo koji način učestvovao u napadima na vlade, medije ili izbore širom svijeta.

Iako je kampanja na trećim predsjedničkim izborima u Crnoj Gori od sticanja nezavisnosti 2006. godine tek počela, analitičari spekulišu da bi ukoliko bi Moskva imala željenog kandidata to vjerovatno bio Mladen Bojanić.

Bojanić je bivši advokat i aktivista za građanska prava koji se suprotstavlja ulasku u NATO i podržava ga najjači opozicioni savez, pro-ruski Demokratski front.

Očekuje se da će se on biti glavni protivnik Mila Đukanovića.

Đukanović još nije zvanično objavio svoju kandidaturu. On je vodio zemlju više od 25 godina prije nego što se povukao iz politike nakon što je njegova Demokratska partija socijalista pobijedila na opštim izborima 2016. godine.

On je bio jedna od meta u navodnom državnom udaru.

Vlasti u Crnoj Gori tvrde da su srpski i ruski nacionalisti planirali da zauzmu Skupštinu tokom parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine, ubiju Đukanovića i uspostave pro-rusko rukovodstvo koje bi zaustavilo kandidaturu Crne Gore za članstvo u NATO-u.

Kao i pokušaje hakera, Kremlj je negirao i tvrdnje da su "ruska državna tijela" bila uključena u ovu navodnu zavjeru.

Zamjenik premijera i ministar državne uprave Boris Koprivnikar kazao je da je Vlada svjesna prijetnje sa kojom se suočava i čini sve što je u njegovoj moći da ih zaustavi .

"Sajber bezbjednost mora biti koordinisana na nacionalnom i međunarodnom planu", rekao je on.

Koprivnikar je rekao da će to pomoći da se obezbijedi "brz odgovor" na sajbersko ugrožavanje crnogorske bezbjednosti ili njene infrastrukture.

Međutim, sa potencijalnim prelomnim izborima u roku od samog jednog mjeseca, zvaničnici u Podgorici priznaju da nema savršenog odgovora na sofisticirane sajber-napade poput onih za koje su neke od zapadnih vlada ubijeđene da dolaze iz Moskve.

"Ovo je područje u kojem nikada ne možete reći da ste 100 posto zaštićeni, jer tako nešto ne postoji", rekla je Janković.

Lični podaci građana kao na pijaci

Pored hakerskih napada dodatni problem su malverzacije s biračkim spiskovima i podaci kojima se manipuliše, o čemu je ovih dana pisao RSE.

Veliki broj građana i javnih ličnosti tvrdi da su njihovi lični podaci zloupotrijebljeni, jer su se bez njihove volje našli među onima koji podržavaju neke od predsjedničkih kandidata u Crnoj Gori.

Skandal oko lažiranih potpisa podrške se ne stišava, a paralelno su otvorena pitanja: iz kojih izvora potiču zloupotrijebljeni lični podaci građana, da li su podaci građana kompromitovani i da li je moguće počiniti zloupotrebu tih podataka u znatno štetnije svrhe?

Od trenutka kada je Državna izborna komisija omogućila građanima da putem aplikacije provjere da li se nalaze na spisku podrške djela predsjedničkih kandidata, veliki broj ljudi je shvatio da su bez svoje volje upisani među potpisnike podrške.

U ovom trenutku, Centar za demokratsku tranziciju je predao oko 300 prijava građana koji sumnjaju da su njihovi podaci zloupotrijebljeni za podršku predsjedničkim kandidatima Vrhovnom državnom tužilaštvu koje treba da utvrdi da li u prikupljanu ličnih podataka ima elemenata krivičnog djela.

(tekst objavljujemo u okviru saradnje s RSE)