Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

25. 03. 2018. 07:45   >>  09:34 10

SARAJEVSKA PRIČA

I poslije Tita - "Tito"

Dok su ljudi širom bivše Jugoslavije imali običaj da se zaklinju životom, čašću ili majkom, u Bosni su se zaklinjali Titom. Danas u Sarajevu, gdje ožiljci rata i dalje bole, stakleni soliteri se podižu između zgrada sa tragovima gelera, a cijele porodice odlaze u svijet za boljim životom, postoji mjesto koje na starim vrijednostima spaja ljude. To je više mali muzej nego kafe, pod imenom "Tito".

 

Oni koji malo duže pamte, dobro znaju frazu da je Bosna bila "Jugoslavija u malom". Isto tako sjećaju se uvjerenja da su multietničko Sarajevo i njegova "raja" odraz svega što podrazumijeva "bratstvo i jedinstvo". Mit je srušen prvim pucnjima na ulicama tog grada. Ili nije?

Upravo to se pitamo dok sjedimo u malom muzeju antifašizma i socijalizma, Kafeu "Tito", nadomak Vilsonovog šetališta.

Veliki broj originalnih eksponata iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog perioda privlači posjetioce iz cijele BiH, regiona i svijeta. To je vrsta vremeplova za starije goste, a za mlade je svojevrsni čas istorije, mjesto u čijem se dvorištvu djeca igraju na muzejskim eksponatima iz daleke prošlosti, one čije su nedovršene priče 90-tih dovele do novog sukoba.

Kafe Tito je otvoren prije 15 godina u sarajevskom naselju Dolac malta. Pet godina poslije, seli se na sadašnju lokaciju u Istorijski muzej BiH.

"Kafana je mjesto druženja, zabave, upoznavanja ali i učenja. U poplavi kafića u to vrijeme, čudnih stranih imena, imena svjetskih gradova i drugih koja nemaju nikakvo ozbiljnije značenje običnim ljudima na ovim prostorima, odlučili smo otvoriti objekat koji bi vratio ljude u neka stara 'bolja vremena', ali i da uz opušteno i ugodno druženje mladim ljudima dočaramo život u tim vremenima", kaže Almir Delić, jedan od osnivača jedinstvenog mjesta.

Početna ideja bila je promocija pozitivne istorije BiH kao što su antifašistička prošlost, olimpijski duh, siguran  život svih "radnih ljudi i građana". Lik i djelo druga Tita je bio logičan osnov za realizaciju. Tito kao revolucionar, partizan ali i kao hedonista koji je prije svega volio ugodan život, lijepe žene, cigare i viski, Maršal Tito, na čelu partizanskog pokreta, koji je kroz zaključke ZAVNOBIH-a vratio državnost BiH i  postavio je kao državu svih njenih građana.

"U ratu drug, a u miru najveći gospodin od svih drugova, kakvi su uostalom i svi posjetioci i gosti koji dolaze u Kafe Tito da mu odaju počast. Najmanje što smo mogli učiniti u Sarajevu je da otvorimo spomen objekat na temu života i rada druga Tita. On bi vjerovatno i sam otvorio ovakvu kafanu” objašnjava Almir za RTCG.

U zaleđu Istorijskog muzeja BiH, koji  zapušten i bez grijanja ipak otvara vrata posjetiocima, Kafe "Tito" podsjeća na utočište iz romantičarskih priča baka i djedova o vremenu kada je ovaj region "disao" kao ravnopravni  dio savremenog svijeta.

Kao što je i u najgora vremena novije istorije Sarajeva opstajalo jezgro otpora bezumlju svih boja, tako stare vrijednosti i dalje žive i postaju fenomen za sebe u vremenu tranzicije. Čak i za generaciju  koja je rodjena nakon opsade grada, ili makar onaj njen dio koji se sarajevskim otvorenim mentalitetom i sa “ono malo duše” bori protiv novih stega koje postratni period nameće.

Olja BULATOVIĆ

Пратите нас на

Коментари10

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније