Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

25. 03. 2018. 07:28   >>  26. 03. 2018. 11:04 3

CRNA HRONIKA

Naša nesreća manja, kad čitamo o tuđoj

Na portalima i u štampanim medijima svakodnevno se objavljuju desetine vijesti različitih žanrova. Ali, pažnju javnosti, gotovo bez izuzetka, najviše privlače naslovi iz crne hronike. Ako je vijest začinjena senzacionalističkim naslovom, ili eksplicitnom fotografijom, odjek je zagarantovan.

U eri društvenih mreža, kada se vijest širi mnogo brže na taj način, nego u konvencionalnim medijima, sliku mentalnog stanja društva pokazuje broj klikova, takozvanih “šerova”, ali i lajkova informacija iz domena crne hronike.

Tako su brutalna ubistva, porodično nasilje s tragičnim posljedicama, saobraćajne nesreće s fatalnim ishodima, samo neke od teme koje, kako u printu, tako i na portalima ili Fejsbuku, privlače pažnju javnosti.

Nevažno je da li se vijest plasira u ranu zoru ili pred sami odlazak na spavanje. Glad za ovom vrstom informacija ne poznaje satnicu.

U crnoj hronici nalazimo snagu za sebe

Pitali smo stručnjake zašto volimo crnu hroniku, te da li problem “leži” u sopstvenom nezadovoljstvu.

“Osobe koje vole ili uživaju u čitanju vijesti iz crne hronike nerijetko imaju ozbiljne probleme u ličnosnim konstruktima. Najčešće je to poremećaj ličnosti kod koje postoje disfunkcionalne pretpostavke o sopstvenoj neadekvatnosti, bezvrijednosti i nekompetentnosti, poimanju sreće, a nerijetko u strukturi ličnosnih konstrukata imaju veoma malo razvijenu sposobnost empatije, odnosno saosjećanja”, kaže za Portal RTCG psihološkinja Radmila Stupar Đurišić.

Pojašnjava da osobe koje imaju anksiozne poremećaje uživaju čitajući crnu hroniku,“jer time potvrđuju svoju pretpostavku da je svijet mjesto prepuno opasnosti”.

“Osobe koje imaju problem sa prihvatanjem sebe, u crnoj hronici nalaze snagu za sebe, jer kako se to nije desilo njima, potvrđuju da su oni bili ‘dobri’ pa im se nije desilo tako nešto. Osobe koje imaju probleme u domenu empatije i istinskog saosjećanja za druge često će tragati za vjestima kako je neko bio žrtva neke nesreće, kako bi kamuflirale empatičnost koju nemaju ili pokušavaju podstaći razvoj  empatičnosti”, kaže naša sagovornica.

Da nam se naša nesreća čini manjom, kada o tuđoj čitamo na portalima, saglasna je Stupar Đurišić, što često potvrđuje “nepostojanje spremnosti na promjenu u sopstvenom životu sa ciljem da se stanje u kome se osoba nalazi poboljša”.

“Saznanje da je neko više nesrećan umanjuje osjećaj lične nesreće, čak i do pojavljivanja misli tipa ‘pa meni i nije toliko loše koliko sam mislio’, što može rezultirati odlukom da ostane u situacijama koje nijesu dobre ni za nju ni za ljude koji ga okružuju”, istakla je Stupar Đurišić.

Više prostora za ljepše vijesti

Uvjerena je da se na dnevnom nivou, u odnosu na vijesti iz crne hronike, dešavaju mnogo ljepše stvari, koje nijesu toliko prisutne u medijima

“Više se desi petica u školi, osvojenih takmičenja, otvaranja izložbi, pozorišnih i filmskih premijera. Svakodnevno neko veoma senzibilan napiše pjesmu ili objavi zbirku svojih lijepih misli pretočenih u književno djelo. Svaki dan neki umjetnik pjevač, slikar, vajar napravi izražaj koje raspiruje najljepše emocije u duši”, kaže naša sagovornica, i konstatuje ništa od toga nije u udarnim vijestima koje mediji proizvode.

Da je velika odgovornost na medijima, smatra i sociolog Andrija Đukanović. Mediji, kaže, kao da žele da javnost usmjere je samo na loše stvari. 

“Uvidjeli su da ljudi vole crne vijesti i onda samo to forsiraju. Rijetko koji naslov govori o lijepim stvarima. Sve je u ubistvima, mržnji, lopovluku. Mediji kao da ne shvataju da imaju ulogu i da edukuju ljude”, kaže Đukanović.

Teško je, navodi on, objasniti zašto veći odjek imaju tragične priče pojedinaca, u odnosu na neke pozitivne teme u društvu.

“Izgleda da narod voli patnju i krv. Voli da čita ko je ubijen,ko je silovan. Vjerovatno je uzrok u tome što na taj način imaju metu, na koju mogu da se ‘ispucaju’ i izbace stres i frustraciju. S druge strane, osjećaju se dobro što se to njima ne dešava”, smatra Đukanović.

I podaci kojima raspolaže Portal RTCG o najčitanijim vijestima na našoj stranici idu u prilog tezi da je “glad” za mračnom stranom stvarnosti najveća. Nijedan politički ili društveni događaj ne može sa vrha liste najčitanijih “pomjeriti” informacije o tragičnim dešavanjima.

Igor PEJOVIĆ

Пратите нас на

Коментари3

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније