Objavio: F.R. [ PR Centar ]

OCIJENJENO NA OKRUGLOM STOLU

Predmet Zdravi stilovi života uvesti kao obavezan

Informacije koje učenici dobijaju izučavanjem predmeta Zdravi stilovi života mogu biti od presudne važnosti za izmjenu mortalitetne slike kod mladih, zbog čega je potrebno uvrstiti taj predmet kao obavezan u školskom sistemu, ocijenjeno je na okruglom stolu nevladine organizacije Juventas.

Okrugli sto je organizovan u okviru projekta „Mladi zdravstveni edukatori“, koji se sprovodi uz finansijsku podršku Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću, Ministarstva finansija Crne Gore.

Saradnik na javno-zdravstvenim projektima u nevladinoj organizaciji Juventas, Jovan Dašić, kazao je da je projekat „Mladi zdravstveni edukatori“ baziran na promociji zdravih stilova života i izbornog predmeta Zdravi stilovi života, kao i, kako je pojasnio, promociji postojećih populacionih savjetovališta sa ciljem poboljšanja životnih uslova mladih u Crnoj Gori.

On je istakao da je cilj tog projekta bio poboljšanje životnih uslova mladih u Crnoj Gori, kroz jačanje vještina, podizanje svijesti o rizičnom ponašanju i povećanje nivoa informisanosti o zdravim stilovima života.

„Gojaznost, neprestana upotreba telefona i pametnih uređaja, kao i slaba fizička aktivnost doveli su do brojnih oboljenja osnovaca. Potrebno je da djeca u osnovnim školama imaju časove korektivne gimnastike, umjesto kolektivnih sportova koji pogoduju samo malom broju talentovanih. I dok u mnogim crnogorskim školama nedostaju adekvatne sale, rekviziti i sprave, profesori fizičkog obrazovanja zapažaju da su djeca sve manje motivisana i motorički sposobna da vježbaju na časovima“. poručio je on.

Profesorica Zdrave ishrane i dijetetike u medicinskoj školi u Podgorici, Dejana Milić, saopštila je da jedna četvrtina djece uzrasta do sedam godina ima prekomjerenu tjelesnu težinu, dok je svaka deseta djevojčica gojazna.

„Najnovije istraživanje koje je radio Institut za Javno zdravlje na uzorku 1.754 ispitanika, uzrasta do sedam godina, pokazuju da jedna četvrtina djece ima prekomjerenu tjelesnu težinu. Svaka deseta djevojčica je gojazna u uzrastu od sedam godina“, kazala je Milić.

Ona je kazala da su djeca u ruralnim sredinama djeca su manje gojazna, dok se bilježi veći stepen gojaznosti kod djece u urbanim sredinama.

„Djeca su fizički aktivnija vikendima nego radnim danima, ali značajniji statistički podatak pokazuje da djeca radnim danima više vremena provode ispred televizora nego vikendom“, rekla je Milić.

Specijalista sportske medicine, Sašenko Ćeranić, kazao je da postoji sveobuhvatan problem u edukaciji djece o zdravim stilovima života, a tiče se, kako je naveo, prosvjete i roditelja.

„Sada djeca nemaju gdje da se bave sportom, a takođe je i spavanje jako bitan faktor razvoja djece, jer spavanje od deset do 12 sati naveče je važnije od 12 do 6 sati, kada djeca rastu i razvijaju se. Problem su i roditelji, jer misle da što je dijete krupnije, to je zdravije“, ocijenio je Ćeranić.

On je istakao da su drastične dijete koje se preporučuju djeci pogrešne, jer se, kako je kazao, na taj način stvara mogućnost za nove probleme, kao što su anoreksija i bulimija.

„Rekreacija i sport su važni u svim uzrastima. Ako se procjeni da dijete nije za sport, psiholog je vrlo važan faktor, jer se djeca u dobu do šest godina psihički traže“, poručio je Ćeranić.

On je kazao da je gojaznost ozbiljan problem, o kojem ljudi nemaju dovoljno znanja.

„Sportom se ne može, bez adekvatne ishrane, smanjiti tjelesna težina. Tu je značajan problem i to što su djeca okrenuta kompjuterima, ne druže se međusobno, nema šetnje i rekreacije“, ocijenio je Ćeranić.