Objavila M.L.B.

CG DIO RUTE

Jesmo li spremni za novi talas migranata?

Migrantska ruta preko Crne Gore polako postaje najčešći put za izbjeglice sa Bliskog istoka i Afrike ka Evropskoj uniji. Od avgusta prošle godine drastično je povećan broj migranata koji pokušavaju da se domognu Zapadne Evrope preko Albanije i Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Samo u martu ove godine u našu zemlju došlo je oko 350 izbjeglica, što je polovina od ukupnog broja onih koji su zatražili azil tokom cijele prošle godine.

Tražilac azila nije prijetnja, poruka je Farbuta iz Irana, koji je promijenio vjeru i borio se za poštovanje ljudskih prava zbog čega je morao da pobjegne iz Irana. Do Crne Gore je ilegalno došao preko Albanije.

“Pobjegao sam iz Irana nakon što su neki od mojih prijatelja uhapšeni, bio sam siguran da će i mene uhapsiti"

Fabrut je u Centru za azilante u Spužu već pet mjeseci, tu boravi i Ali iz Sirije sa suprugom i troje djece.

“Obično se taksijem prebacimo do granice, prepješačili smo brda i stigli do Tuzi i zatim do Podgorice”, kaže Ali iz Sirije.

Put kojim su Farbut i Ali došli u posljednje vrijeme postao je glavna ruta migranata koji idu ka zemljama Evropske unije.

Kada uđu u Crnu Goru zatraže azil, ali ne sa namjerom da stvarno ostanu ovdje, već da se pripreme za nastavak puta. Pitanje je međutim koliko još migranata prolazi kroz Crnu Goru, a da se uopšte ne registruju ili zatraže azil.

Imajući u vidu migracione trendovi u regionu, za očekivati je da je određen broj lica ilegalno prošao i kroz Crnu Goru, ali UNHCR ne raspolaže vjerodostojnim podacima.

Posljednjih godina granica sa Hrvatskom je gotovo neprobojna, međutim sve je teže preći i bosansku granicu. Pored nepristupačnog terena tu je i granična policija Bosne i Hercegovine, koja zaustavlja migrante i prema Sporazumu o readmisiji vraća ih u Crnu Goru, gdje su zatražili azil.

Neki od njih, nakon što ih Hrvatska ili Bosanska policija vrati u Crnu Goru završe preko puta Centra za azil u Spuškom zatvoru, zbog ilegalnog pokušaj prelaska granica je dobio prekršajnu kaznu u iznosu do dvije stotine eura.

Mnogi nemaju novca da plati pa se novčana kazna pretvori u zatvorsku. Nakon svega što su preživjeli provedu još i četiri do pet dana u zatvoru.

“Prekršajno procesuiramo ona lica koja nam vrate iz Republike Hrvatske, iz Bosne i Hercegovine. Ako ih oni registruju da su ilegalno došli sa teritorije Crne Gore”, naveo je Dejan Andrić, načelnik Odsjeka za strance, vize i suzbijanje nezakonitih migracija.

Dok Crna Gora poštuje Sporazum o readmisiji susjedna Albanija uopšte ne registruje migrante. Zbog toga oni ne mogu biti vraćeni u Albaniju Kako predviđa sporazum već ostaju u Crnoj Gori.

Prema nezvaničnim procjenama oko 60 hiljada migranata, koji trenutno borave na grčkim ostrvima, priprema se da krene na put ka Evropskoj uniji tokom ove godine.

“Samo prošlog mjeseca smo imali 328 tražilaca azila, šta govori da imamo ovaj stalni uzrast, odnosno uvećan broj priliva migranata” saopštila je Milanka Baković, direktorica za građanska stanja i lične isprave.

Centar za azilante može da primi najviše stotinu tražilaca azila, dok je za ostale država obezbijedila alternativni smeštaj na Koniku. Međutim, pitanje je da li će to biti dovoljno.

Ukoliko se broj migranata poveća, planirano je postavljanje kampa u dolini na kraju Nikine uvale koja je najčešće ruta migranata. To je plan nadležnih ako se ponovi situacija iz perioda od 2013. do 2015. kada je dolazilo i do tri i po hiljade migranata godišnje.

Dušica Pavlović, TVCG