Mina [ Objavio: O.Z. ]

SEKTORSKE POLITIKE

Porodica da bude prioritet

Porodica treba da postane prioritet u kreiranju svih sektorskih politika čiji je cilj promovisanje miroljubivih i inkluzivnih društava, obezbjeđenje pristupa pravdi za sve i izgradnja efikasnih institucija na svim nivoima, poručili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Oni su, povodom 15. maja Međunarodnog dana porodice, kazali da je porodica, kao osnovna socijalna jedinica u kojoj se zdravstvene potrebe formiraju i rješavaju, ima odlučujuću ulogu u zdravlju svojih članova.

„Unutar porodice, u procesu primarne socijalizacije a pod neposrednim uticajem roditelja formira se ponašanje u vezi sa zdravljem koje se kasnije nadograđuje tokom sekundarne socijalizacije pod uticajem okruženja“, rekli su iz Instituta.

Iz IJZ su kazali da je tema obilježavanja ovogodišnjeg Dana porodice „Porodice i inkluzivna društva“ što, kako su objasnili, znači da porodica treba da postane prioritet u kreiranju svih sektorskih politika čiji je cilj promovisanje miroljubivih i inkluzivnih društava, obezbjeđenje pristupa pravdi za sve i izgradnja efikasnih, pouzdanih i inkluzivnih institucija na svim nivoima.

Oni su naglasili da je značajno podstaći javnost na pružanje podrške porodicama koje su suočene sa problemima u ekonomskom, društvenom i kulturnom smislu.

„Prema preporukama UN porodica zahtijeva posebnu pažnju, naročito u situaciji kada je pogođena siromaštvom, invalidnošću njenih članova i nasiljem, posebno kada je riječ o ženama“, rekli su iz te zdravstvene isntitucije navodeći da je u rješavanje ovih problema neophodno uključivanje svih nadležnih institucija.

Oni su podsjetili da je ukupan broj porodica u Crnoj Gori prema popisu iz 2011. godine iznosio 167.177, a da ih je najviše bilo u Podgorici, više od 50 hiljada, 30 odsto od ukupnog broja porodica.

Iz IJZ su ukazali da podatke Zavoda za statistiku Crne Gore, prema kojima je u 2016. godini sklopljeno 3,1 hiljade brakova, a razvedena 703 braka.

„Taj broj je manji za 17,2 odsto u odnosu na godinu koja joj je prethodila pri čemu se u istim poredbenim periodima bilježi porast broja razvedenih brakova sa 577 u 2015. na 703 u 2016. godini“, naveli su u saopštenju.

Planiranje porodice podrazumijeva i razvijanje humanih odnosa među polovima

Prema njihovim riječima, važan činilac unapređenja kvaliteta porodičnih odnosa je planiranje porodice koji uključuje organizovan i sistemski zdravstveno-vaspitni rad sa mladima, ženama u reproduktivnom periodu, trudnicama, parovima i mladim porodicama, sve sa ciljem podizanja nivoa znanja za zdravo ponašanje, usvajanje pozitivnih i suzbijanje negativnih oblika ponašanja vezanih za reproduktivno zdravlje.

„Planiranje porodice podrazumijeva i razvijanje humanih odnosa među polovima, pripreme za brak i odgovorno roditeljstvo, rađanje zdravog i željenog djeteta i očuvanje zdravlja majke i djeteta“, naveli su iz IJZ.

Kako su dodali, planiranje porodice podrazumijeva i upoznavanje sa sigurnim metodama kontracepcije, kao i ukazivanje da je abortus, iako najčešće primjenjivan, po zdravlje žena najrizičniji i najmanje opravdan način planiranja porodice.

Iz IJZ su ukazali da je, prema posljednjim dostupnim podacima Centra za razvoj zdravstvenog sistema, u 2016. godini bilo više od sedam hiljada porođaja, od čega više od dvije hiljade carskim rezom.

U 2016. registrovano 763 legalnih abortusa

Oni su istakli da je u 2016. godini registrovano 763 legalnih abortusa i ukazali na trend rasta broja registrovanih abortusa.

„Na žalost ovaj broj nije potpun, jer se jedan dio abortusa izvrši u privatnim klinikama i ne prijavljuje se dosljedno“, naveli su iz IJZ.

Iz te zdravstvene ustanove su rekli da su 2016. godine zabilježne 262 maloljetničke trudnoće, što je za 13 odsto manje u odnosu na 2012. godinu kada ih je bilo 300.

Iz Instituta su kazali da je porodičo nasilje bitan problem kada se radi o zdravlju porodice.

Kako su naveli, poslednje Istraživanje o nasilju u porodici i nad ženama, koje je prošle godine sproveo UNDP-a, u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, pokazuje da je nasilje u porodici veliki društveni problem kojem se ne posvjećuje dovoljno pažnje.

Iz IJZ su istakli da nasilja ima podjednako u svim slojevima društva i krajevima Crne Gore, dodajući da svaka druga žena je tokom života bila žrtva nasilja.

„Žrtve nasilja su žene bez obzira na obrazovanje, primanja i uzrast. Pod većim rizikom su žene sa manje obrazovanja i ekonomski zavisne“, ukazali su iz te zdravstvene ustanove, dodajući da najveći broj slučajeva nasilja ostaje neprijavljen zbog straha od nasilnika i osvete, kao i zbog osude i sramote.